Posljednjih godina u različitim medijima, kao i diljem društvenih mreža kruže objave koje tvrde da mlađi muškarci i dječaci generacije Z imaju tradicionalnije stavove o rodnim ulogama/pitanjima od prijašnjih generacija (1,2,3,4,5,6).
U ožujku ove godine, neposredno prije osmog marta, King’s College u Londonu objavio je veliko istraživanje Ipsosa provedeno na oko 23.000 osoba u 29 zemalja. Nekolicina naših medija, uključujući i RTL direkt, prenijeli su da istraživanje pokazuje da „Gen Z muškarci dvostruko češće od baby boomera vjeruju da žene trebaju biti poslušne“(1,2,3,4).
Jesu li gen Z muškarci i dječaci zbilja konzervativniji od prethodnih generacija provjerile smo u nastavku teksta.
Koji su nalazi najnovijeg Iposova istraživanja?
Najnovije istraživanje Ipsosa objavljeno ove godine pokazalo je da mladi muškarci rođeni između 1996. i 2012. godine (generacija Z) češće nego muškarci prethodnih generacija imaju tradicionalne stavove o rodnim ulogama.
Osim ranije spomenute tvrdnje u medijima, istraživanje pokazuje i da se 24 posto muškaraca generacije Z slaže da žena ne bi trebala izgledati previše neovisno ili samodostatno, dok se s tim slaže svega 12 posto baby boomer generacije. S tvrdnjom da je jednakost muškaraca i žena u njihovoj zemlji otišla predaleko slaže se 61 posto muškaraca generacije Z (49 posto baby boomera), a s tvrdnjom da je promocija jednakosti žena otišla toliko daleko da danas diskriminiramo muškarce slaže se 57 posto ispitanika generacije Z (42 posto baby boomera).
Zanimljivo je i da 21 posto muškaraca generacije Z vjeruje da su muškarci koji sudjeluju u brzi o djeci manje muževni, dok to smatra samo osam posto baby boomera. A još je zanimljivije da, unatoč svemu navedenom, muškarci generacije Z su – u odnosu na druge generacije – najskloniji vjerovanju da su žene koje imaju uspješnu karijeru privlačnije muškarcima (njih čak 41 posto).
Ipsos uspoređuje ove podatke i sa svojim nalazima iz godine ranije. Zaključuje da su opći stavovi uglavnom na istoj razini kao i prošle godine te da se, u odnosu na druge generacije, muškarci generacije Z najčešće slažu s tradicionalnim idejama. I to ne samo o ulozi žene, već i o ulozi muškarca.
Nasuprot muškarcima, 18 posto žena iz generacije Z smatra da žene trebaju slušati muža, no ipak više nego li generacija žene između 1945. i 1965. godine (baby boomer). Njih samo šest posto dijeli to mišljenje. Također, svega 15 posto žena generacije Z smatra točnim da žena ne bi trebala izgledati previše neovisno ili samodostatno, no ipak više od boomerica (devet posto). No, ako gledamo usporedbu stavova žena generacije Z sa ženama rođenim između 1981. i 1996. godine (milenijalke), postoci su u velikoj mjeri u blagom padu. Tako da žene generacije Z su uglavnom tradicionalnije od boomerica, ali su i manje konzervativne od prethodne generacije.
Zanimljiva je situacija i kad pričamo o mladim muškarcima i dječacima generacije Z, kad ih uspoređujemo s generacijom boomera – postoji značajna razlika, no trend tradicionalnijih stavova je (u najvećem broju pitanja) uzlazan po generacijama, tako da su razlike između muškaraca generacije Z i milenijalaca relativno male.
Što kažu ostala istraživanja?
O nekima od istraživanja na ovu temu smo već pisale u drugim tekstovima. Tako je studija UN Women iz 2022. godine, provedena u 20 zemalja, pokazala da i muškarci i žene u velikoj mjeri podržavaju tradicionalne rodne uloge, no muškarci to čine u nešto većem postotku. U toj studiji, s izjavom da „žene trebaju manje raditi i posvetiti više vremena brizi za obitelj“ najviše su se složili mlađi muškarci – njih 52 posto u dobi od 16 do 19 godina i 54 posto u dobi od 20 do 34 godine (velik broj ove dobne skupine čini upravo Z generacija). Usporedbe radi, 48 posto muškarca u dobi od 35 do 55 godina se složilo s tvrdnjom.
Izdanje Iposovih globalnih trendova za 2024. godinu kazuje da je na izjavu da je „glavna uloga žene u društvu ta da je dobra supruga i majka“ potvrdno odgovorilo 48 posto pripadnika generacije Z, u odnosu na 32 posto baby boomera. U toj anketi je sudjelovalo oko 50 000 odraslih osoba.
Tako na Ipsosovoj „The Gen Z Gender Gap“ sekciji piše: „Dok su prethodne generacije djelovale homogenije u svom ponašanju i mišljenjima, generacija Z je puna nijansi koje su posebno vidljive u rodnoj distribuciji. Dok su žene progresivnije u svojim razmišljanjima, u odnosu na žene prethodnih generacija, muškarci generacije Z ne samo da ne slijede taj trend, već su u nekim kontekstima postali jednako ili čak i konzervativniji od muškaraca prethodnih generacija“.
Ipak, Ipsos piše i da se ova rasprava može voditi i izvan pitanja roda. „Društvene mreže, posebno TikTok i Instagram – preferirane platforme generacije Z igraju ključnu ulogu u fragmentaciji ponašanja i percepcija unutar ove generacijske skupine. U tim medijima algoritam je osmišljen za stvaranje ‘mjehurića’ što pojedincima s različitim stavovima sve više otežava razgovore, čak i među ljudima iste dobne skupine, budući da se grupe ‘formiraju’ na temelju pretraživanja korisnika“, piše Ipsos.
O utjecaju društvenih mreža, s naglaskom na tzv. manosferu, na odnos muškaraca i dječaka generacije Z prema temama iz područja rodne ravnopravnosti pisale smo ranije u ovoj rubrici.
Na tragu utjecaja društvenih mreža, istraživanje britanske tvrtke za istraživanje tržišta YouGov iz prošle godine došlo je do malo drugačijih zaključaka. Anketa na oko 700 mladića u dobi od 18 do 27 godina pokazuje slojevitost stavova generacije Z (1,2). U svojoj studiji su ispitivali uvjerenja mladića po pitanju rodne ravnopravnosti, maskuliniteta i mizoginije. Tako su, primjerice, došli do podataka da jedan od sedam muškaraca generacije Z (15 posto) smatra da je napredak žena loš za muškarce, što je manje od milenijalaca i pripadnika generacije X (20 – 23 posto).
S druge strane, s obzirom na to da je istraživanje imalo veliki fokus na mizoginiju, jedan od stavova koji se ispitivao je i „da žene mogu biti krive za seksualno zlostavljanje, bilo zbog pijanstva, odabira odjeće ili nekog drugog načina koji su same tražile“. Rezultati su pokazali da jedan od osam mladića ima to mišljenje (12 posto), što je u skladu sa stavovima prethodnih generacija (11 – 15 posto).
„Iako potencijalno mizogine stavove zasigurno ima manjina mladića i dječaka, u mnogim slučajevima oni nisu znatno češći nego među starijim generacijama. Doista, rezultati pokazuju i da mladi muškarci češće imaju progresivnije rodne stavove od starijih generacija. Međutim, studija otkriva da mladi muškarci povoljnije vide osobine povezane s toksičnim maskulinitetom“, stoji na njihovim stranicama.
Koristeći podatke iz šest istraživanja, koja su obuhvaćala 82 187 pojedinaca (rođenih između 1995. i 2009. godine) u 24 europske zemlje preprint rad iz ove godine „A new puzzle of equality? Gender gap in gen Z’s gender equality attitudes in Europe“ došao je do zaključka da su rodne razlike u stavovima između muškaraca i žena manje po pitanju norma vezanih za rodne uloge, poput roditeljstva, a veće za stavove vezane uz tržište rada ili rodnu ravnopravnost. U tom recentnom radu, i oni naglašavaju važnost kontekstualiziranih i višedimenzionalnih perspektiva o stavovima o rodnoj ravnopravnosti generacije Z.
O podijeljenosti stavova generacije Z po pitanju rodne ravnopravnosti, maskuliniteta, rodnih uloga i sličnih pitanja pisalo je još nekoliko studija (1,2).
Unatoč tomu što dio podataka sugerira tradicionalnije stavove muškaraca generacije Z, oni su složeniji nego li se prikazuje
Značajna istraživanja pokazuju da su mladi muškarci i dječaci generacije Z (1996. do 2012. godina) tradicionalniji u svojim stavovima od generacije baby boomera (1945. do 1965. godina). No, isto tako, dio studija naglašava da su stavovi unutar generacije podijeljeni te da se radi o mješavini egaltarnih i tradicionalnih stavova.
Isto tako, recentno istraživanje koje su proveli Ipsos i King’s College u Londonu pokazuje značajnu razliku kad se generacija Z usporedi s boomerima, dok je razlika s prethodnom generacijom – milenijalcima – relativno mala. Odnosno, trend tradicionalnijih stavova u tom je istraživanju, uglavnom, uzlazan po generacijama.
S druge strane, isto istraživanje je pokazalo da su žene, također, (uglavnom) tradicionalnije od boomerica, no stavovi su im ili isti ili progresivniji od stavova prethodne generacije – milenijalki.
