Prošle su već tri godine otkada je donesena i u Službenom listu Europske unije objavljena Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, poznatija kao Direktiva o transparentnosti plaća. Njen je cilj smanjiti rodni jaz u plaćama i ojačati zaštitu zaposlenica, posebno u sektorima gdje su razlike u plaćama najizraženije.
Kao što smo već pisale, direktiva uvodi nultu toleranciju na razlike u plaćama između muškaraca i žena za rad jednake vrijednosti. Poslodavci_ke će morati osigurati znatno veću transparentnost plaća i redovito izvještavati o razlikama u plaćama prema spolu, uključujući bonuse, kao i zastupljenost žena i muškaraca u platnim razredima.
Za veće poslodavce, ova obveza započinje 2027. godine, dok će srednje veliki poslodavci svakih tri godine morati ispunjavati ovu obvezu. Uz navedeno, ključne mjere direktive uključuju pravo zaposlenica_ka na informacije o rasponima plaća za usporedive pozicije, obaveznu procjenu plaća ako rodna razlika prelazi pet posto bez objektivnog opravdanja te prebacivanje tereta dokazivanja na poslodavca u slučajevima pritužbi zbog nejednakih plaća.
Direktiva je na snagu stupila 6. lipnja 2023. godine, propisavši rok od tri godine za transponiranje (prenošenje) u nacionalna zakonodavstva. Kako piše u članku 34., stavku 1., „Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 7. lipnja 2026.“, o čemu odmah obavješćuju Komisiju. Drugim riječima, rok za transponiranje predmetne direktive ističe za petnaestak dana.
U kojoj je fazi proces transponiranja?
Upravo zato, odlučile smo provjeriti što je Hrvatska poduzela da bi se uspješno transponirala predmetna direktiva.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svom Izvješću o radu za 2023. godinu naznačila da je proces transponiranja Direktive složen i zahtjeva ozbiljne resurse, zbog čega je preporučila pravovremeno započinjanje pripremnih radnji. U Izvješću za 2024. godinu zaključila je da do trenutka pisanja izvješća (prvi kvartal 2025. godine) nisu bile vidljive službene radnje u tom pravcu, izdavši novu preporuku o tome da se započne s procesom transponiranja.
Proces je, prema zadnjem dostupnom Izvješću o radu PRS, onom za 2025. godinu započeo tek krajem prošle godine. Tada je, u studenom, s radom započela Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kao glavnog propisa kroz koji će se Direktiva transponirati. Pritom je istaknuto i da je Radna skupina intenzivno nastavila raditi na izradi nacrta tijekom 2026. godine te da je Pravobraniteljica njezina članica.
Također, za prenošenje Direktive, važan je i Zakon o ravnopravnosti spolova. U tom kontekstu, ističemo da je Pravobraniteljica u svom izvješću naznačila da je u cilju prenošenja direktiva u području ravnopravnosti spolova tijekom 2025. godine osnovana Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o ravnopravnosti spolova, čija je članica i Pravobraniteljica, „ali nakon inicijalnog sastanka i konzultacija oko potrebnih izmjena, Radna skupina je zastala s radom te posljednjih osam mjeseci nije aktivna“.
Konačno, treba istaknuti da je početkom veljače ove godine, Vlada donijela Plan zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, u kojem stoji da će se u proceduru Vlade RH u prvom tromjesečju uputiti gore spomenuti zakonski prijedlozi – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova. Oba dokumenta imaju oznaku PUP/EU, što znači da će se za njih provesti procjena učinaka propisa te da se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije. Kao nositelj aktivnosti navedeno je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.
Uzevši u obzir činjenicu da je predviđeni rok iz Plana zakonodavnih aktivnosti istekao, a da dokumenti nisu upućeni u proceduru, odlučile smo početkom svibnja poslati upit nadležnom ministarstvu i različitim institucijama koje su specijalizirane za područje ravnopravnosti spolova*. Zanimalo nas je jesu li izrađeni nacrti zakonskih prijedloga, u kojoj su proceduralnoj fazi te hoće li se i na koji način hrvatsko zakonodavstvo uskladiti s Direktivom o transparentnosti plaća do isteka roka za transponiranje. Podsjećamo, on je 7. lipnja ove godine.
Državna tijela nadležna za ravnopravnost spolova ne znaju što se događa s transponiranjem jedne od ključnih direktiva u području
Sva tri javna tijela zadužena za područje ravnopravnosti spolova u svojim su nas odgovorima uputila na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi kao isključivo nadležno za davanje odgovora o fazi u kojoj se nalaze dokumenti.
Pravobraniteljica nam je potvrdila da sudjeluje u radu obje radne skupine, no da „kao članica navedenih radnih skupina nije upoznata sa dinamikom njihovog daljnjeg rada“. Pritom nas je uputila da se obratimo direktno ministarstvu koje je osnovalo radne skupine kao resorno tijelo za izradu nacrta zakonskih prijedloga (o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova).
Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH nas je obavijestilo da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predlagatelj predmetnih nacrta zakonskih prijedloga radi transponiranja Direktive o transparentnosti plaća te tijelo nadležno za provedbu postupka njihove izrade. Stoga nas je zamolilo da se za informacije vezane uz status izrade nacrta, rad radnih skupina, proceduralnu fazu prijedloga propisa te rokove usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s predmetnom Direktivom obratimo ministarstvu kao nadležnom tijelu.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora istaknula je da Odbor „nije ni na koji način bio niti informiran, kao niti uključen u rad radnih skupina nadležnih za izradu nacrta zakonskih prijedloga povezanih s transponiranjem predmetne Direktive i direktiva u području ravnopravnosti spolova“ te da stoga nemaju „saznanja o formiranju, tijeku rada, proceduralnoj fazi izrade nacrta zakona, kao niti o razlozima zastoja u radu radnih skupina“.
Pritom nam je napomenula da se na sjednicama Odbora višekratno upozoravalo „na važnost pravodobnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s obvezama koje proizlaze iz prava Europske unije, uključujući i rok za transponiranje predmetne direktive“. Konačno, uputila nas je na ministarstvo kao nadležno tijelo koje nam može dati detaljnije informacije o statusu izrade nacrta zakona i dinamici rada radnih skupina.
Ministarstvo nas uvjerava da se postupa u skladu s utvrđenim rokovima
Konačno, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi nas je obavijestilo jedino o statusu postupka izmjena i dopuna Zakona o radu, rekavši nam da se s tim u vezi „poduzimaju sve aktivnosti“.
„Budući da je predmet izmjena usklađivanje pravne materije Zakona o radu s dvije Direktive u kojima je određen rok njihova prenošenja u nacionalne pravne sustave država članica, postupa se u skladu s utvrđenim rokovima. Ujedno, potrebno je izvršiti i izmjene pojedinih zakonskih odredbi radi potpunog usuglašavanja s Konvencijom br. 132. Međunarodne organizacije rada o plaćenom godišnjem odmoru i presudama Suda EU. Cilj je izraditi kvalitetan zakonski prijedlog usuglašen na razini svih članova Radne skupine u kojoj, osim predstavnika odgovarajućih resora, sudjeluju i predstavnici socijalnih partnera“, poručili su nam iz ministarstva.
Iz navedenog odgovora moglo bi se iščitati da Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kao glavnog propisa kroz koji će se Direktiva transponirati, još nije završila svoj posao i izradila dokument. O radu Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o ravnopravnosti spolova ne možemo iščitati ništa pa kao jedina relevantna informacija ostaje ona iz Izvješća pravobraniteljice o tome kako predmetna radna skupina nije aktivna.
Uzevši sve u obzir, jedino što nam preostaje je vjerovati nadležnom ministarstvu da će se pravovremeno i kvalitetno završiti vrlo složen proces transponiranja jedne o ključnih direktiva u području ravnopravnosti spolova. No, to bi zaista bio ogroman pothvat s obzirom na trenutno stanje stvari.
*Kontaktirale smo Ured za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova kao tijela kojima se osigurava provedba Zakona o ravnopravnosti spolova te Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora koji u postupku donošenja zakona i drugih propisa predstavlja matično radno tijelo u područjima koja se odnose na poticanje i praćenje primjene načela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske.
