U ovoj, predizbornoj godini, profitirat će, ako nitko drugi, trudnice i rodilje, posvojitelji i udomitelji, čija je prava, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Vlada odlučila mijenjati nabolje.
Prije svega, obavezni rodiljni dopust, koji je do sada trajao 28 dana prije termina poroda, i još 42 dana nakon rođenja djeteta, produžuje se na ukupno 98 dana, odnosno uz 28 dana prije poroda, majka će na obaveznom rodiljnom dopustu i nakon rođenja djeteta morati ostati još 70 dana, što se, po novom, smatra “preporučljivim i nužnim vremenom potrebnim za brigu o novorođenčetu i oporavak rodilje”.
Majka koja ne radi, po novom, može, dakle, nakon isteka obaveznog dopusta od deset tjedana radi zaposlenja prekinuti brigu o djetetu, koju uz njenu suglasnost preuzima otac.
Nakon toga, kako je bilo i do sada, na “porodiljni” može i otac, no ono što se mijenja jest odredba koja kaže da nezaposlena majka koja se nakon isteka 70 dana zaposli, ne mora više raditi najmanje tri mjeseca da bi se mogla ponovno vratiti na rodiljni, odnosno roditeljski dopust.
Time se, smatraju u Vladi, stvaraju pretpostavke za veće sudjelovanje majki na tržištu rada. a može se na rodiljni, odnosno roditeljski dopust vratiti i nakon, recimo, samo mjesec dana provedenih na nekom poslu, recimo na popisivanju stanovništva.
Izmjenama zakona posvojitelji, udomitelji i skrbnici također dobivaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, na koju do sada nisu imali pravo ukoliko su posvojili, udomili, ili uzeli na skrb dijete starije od tri godine. Taj limit se sada briše, pa će pravo na jednokratnu novčanu pomoć preko HZZO-a za “opremanje” djeteta sada imati i posvojitelji/udomitelji, recimo, petogodišnjeg, pa čak i starijeg djeteta. Jednokratna novčana pomoć iznosi 70 posto proračunske osnovice, odnosno, 2.328 kuna.
Prosječno se u Hrvatskoj godišnje posvoji između 130 i 140 djece , među kojima je njih oko 70 mlađe od tri godine. Do sada su posvojitelji samo za tu, najmlađu djecu, dobivali od države jednokratnu novčanu pomoć, dok će i za starije država sada osigurati dodatnih 163 tisuće kuna.
One trudnice koje rade, a koje su do sada morale radi redovitog pregleda u trudnoći eventualno uzimati bolovanje, po novom imaju pravo na jedan slobodan, i plaćen dan za odlazak na pregled kod liječnika. Taj će pregled, ističe se u zakonu, trudna zaposlenica svom poslodavcu morati najaviti dva dana prije, i po obavljenom mu pregledu, ako poslodavac to zatraži, dostaviti “dokaz o pregledu”.
Općenito, zakonom se po prvi put izravnije uvodi pojam “trudne radnice”, “radnice koja je rodila” i “radnice koja doji dijete”, odnosno točno se definira njihov status, koji počinje od dana kad je žena poslodavca pismeno obavijestila da je trudna, da počinje raditi nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ili da će trebati stanku za dojenje djeteta.
Time se, stoji u zakonu, isključuje bilo kakav oblik samovolje poslodavca i njegovo izbjegavanje propisanih obaveza.
Ulaskom Hrvatske u EU, roditeljski dopust za brigu o djetetu, koji sada traje od šestog, do 12. mjeseca djetetova života, mogao bi se produžiti za dodatna dva mjeseca, na ukupno osam mjeseci, ili, druga je varijanta, skratiti za dva mjeseca, na samo četiri mjeseca, ovisno o tome kako Hrvatska odluči primijeniti direktivu EU-a kojom se regulira to pitanje.
Europska direktiva kaže da treba omogućiti ocu četiri mjeseca roditeljskog dopusta, pri čemu prenosivo smije biti najviše mjesec dana, dok je preporuka EU-a da neprenosiva budu sva četiri mjeseca. Hrvatska se, dakle, u roku narednih godinu dana može opredijeliti za neprenosivost prava s oca na majku.
Ukoliko otac ne želi na roditeljski dopust, majka će “odraditi” svoja četiri mjeseca, a dijete će morati u jaslice ili kod “tete čuvalice” s deset mjeseci. No ako se Hrvatska opredijeli za varijantu da otac može prenijeti na majku svoja tri mjeseca, to znači da će roditeljski dopust trajati osam, umjesto sadašnjih šest mjeseci, pri čemu će majka biti s djetetom do njegovog 13. mjeseca života, a otac onda još mjesec dana.
Za jednu od ove dvije varijante moramo se opredijeliti najkasnije do 8. ožujka iduće godine kada direktiva EU-a mora biti implementirana u hrvatski Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama.
