Ako ste u toku s događajima na domaćim portalima i novinama ili ste pak bacili pogled na najavu kakve konferencije, javne tribine ili panela, nije teško uočiti uzorak koji se u našem javnom prostoru ponavlja s nepogrešivom, gotovo komičnom preciznošću: gostujuće osobe su muškarci. I pritom nije važno raspravlja li se o demografskoj obnovi i politici, prometu, kulturi ili o sve popularnijim temama obitelji i hrvatskog društva koje treba zaštiti od woke propagande.
Upravo iz frustracije tom apsurdnom pojavom isključivo muških figura i glasova, nastao je Instagram profil #samotipovi – digitalni arhiv, oglasna ploča i javni spomenik manelima iliti all-male panels.
Imala sam priliku razgovarati s autoricom iza satiričnog profila, već prepoznatog u medijima, a koji iz dana u dan otkriva širok svijet manela, kojima nije trebalo dugo da svoje korijene puste i u, već ionako poprilično konzervativnom, hrvatskom društvu.
#samotipovi su neka vrsta repozitorija manela
Motivacija za pokretanje profila bio je niz rekordnih manela održanih u sklopu javno financiranih programa javnih institucija. No, kako kaže autorica, „ideje za pokretanje ovakvog profila su se vrzmale i ranije: od tiskanja naljepnica kojima bi se preljepljivali plakati koji oglašavaju manele, pa sve do razvoja plug-ina koji bi iskakao kao upozorenje na medijske sadržaje i članke u kojima su sugovornici isključivo muškarci.“
Autorica pritom ističe da je „dovoljno otvoriti bilo koji portal i provjeriti koliko trebate skrolati dok ne naiđete na ženski lik, a da pritom niste u rubrici mozaika, magazina ili da članak nije o nečijoj odjevnoj kombinaciji.“
Pritom ukazuje na podatke koji pokazuju da su žene obrazovanije i nadzastupljene u znanosti, ali podzastupljene na vodećim pozicijama, dok kultura počiva na ženskom radu koji ostaje iza kulisa, što je prečesta praksa.
„Prihvaćam vlastitu „feminist killjoy“ poziciju i mislim da nam treba više kvariteljica mačo zabave. Htjela sam stvoriti neku vrstu repozitorija manela. Mislim da je to korisno iz više razloga, kad ih vidite tako na hrpi – tu izložbu muškaraca, da se poslužim genijalnim komentarom jedne od pratiteljica, prizori su istovremeno tragikomični i zabrinjavajući. Kad samo pomislim da mi se na početku činilo da ćemo brzo ispucati materijal za objave. Zapravo već možemo razvijati različite tipologije manela, a očito je da ne postoji sfera u kojoj je nemoguće zaobići žene, radi li se o mladosti, o prometu, o demokraciji“, poručuje.
Jedan od najčešćih izgovora organizatora pri sastavljanju popisa predavača jest onaj dobro poznati: „Nismo mogli naći stručnjakinju za ovu temu“, no profil #samotipovi naglašava da ne postoji stvarna nemogućnost pronalaženja sudionica.
„Da, to ponekad zahtjeva više vremena i planiranja pa i kreativnosti i osvještavanja vlastitih privilegija i homogenosti vlastitog okruženja, no opravdanja nema, pogotovo ne za javno financirane programe i programe u okviru javnih institucija“, kazala je.
Dodaje da joj je „uvijek zastrašujuće vidjeti rekordne manele, i tu mislim na one kad se nareda i po osam, devet ili deset muškaraca, a koji se odvijaju u navodno progresivnim krugovima i u poljima u kojima znamo da su žene nadzastupljene. Da ponovim podatak iz prošlog intervjua jer smatram da puno govori – ako krenemo od ublažene pretpostavke omjera muškaraca i žena pola-pola, vjerojatnost slučajnog odabira deset tipova te nula žena je manja od 0,1 posto. Naravno, uvijek dozu prijetnje nose institucionalni maneli na teme poput demografske obnove, no s obzirom na to da nam je na vlasti desnica, a marginalizacija žena je dio njihovog programa, to nas ne treba čuditi, ali to ne znači da se protiv toga ne trebamo aktivno boriti.“
Prozivanje umjesto privatnog objašnjavanja u inboxu
Profil #samotipovi od samog je početka postavljen kao kolektivna platforma i repozitorij koji se jednostavno puni sadržajem. Nema dugih objašnjavanja ispod objava, nema zamagljivanja lica ni skrivanja naziva konferencija. S obzirom na to da je riječ o javnim i javno financiranim događajima, smatra se da je javno prozivanje sasvim legitimna metoda pozivanja na odgovornost. Većinu publike i pratiteljica čine upravo žene te LGBTQIA+ zajednica, koje svakodnevno šalju dojave i skrinšotove iz svih mogućih sektora.
Na pitanje o neugodnostima u inboxu i potencijalnim prijetnjama zbog pokrenutog profila, autorica objašnjava da su „inboxi utočište hulja“.
„Prepuni su tipova koji nam objašnjavaju kako stvari zapravo stoje, ali rijetki se odlučuju takve razgovore voditi javno. Političke i važne društvene rasprave trebamo voditi otvoreno i javno, a ne po inboxima i u klikama. Ovo potonje je i u suštini antidemokratsko, a i ne otvara mogućnost da svi zajedno nešto i naučimo. Količina ljevičara i navodnih feminista koji imaju potrebu privatno pametovati, pritom s patronizirajućim odnosom i prema dobi, obrazovanju i naravno rodu sugovornica je zastrašujući“, poručuje #samotipovi.
Strukturni patrijarhat i teret neplaćenog rada
Na pitanje koje je ishodište tolikog broja manela i je li problem „manela“ zapravo nusprodukt toga što se dečke odmalena uči da imaju pravo na riječ u svakoj situaciji, a curice da budu tihe i skromne, #samotipovi odgovaraju: „To je samo dio problema, patrijarhat je pitanje strukture na svim razinama, a ne samo pitanje primarne socijalizacije i odgoja.“
Navedeno potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da su žene preopterećene neplaćenim kućanskim radom. Naime, anketa iz 2022. godine pokazala je da žene u prosjeku četiri sata i četiri minute dnevno provode u njemu, naspram dva sata i 26 minuta koje provode muškarci. Tu je i mentalni kućanski rad kao najviše nevidljiv tip rada, još jedan teret na leđima žena.
Kad sve to uzmemo u obzir, zaista nije čudno da muškarci imaju vremena i prilika za sudjelovanje u manelima, umrežavanje i javne nastupe.
Što možemo učiniti?
Krajnji cilj profila opisuje se sa zrnom satire, ali i jasnim stavom: „Kvariti zabavu ekskluzivnim klubovima i, naravno – socijalistička revolucija.”
Za publiku i potencijalne sudionike_ice manela, profil #samotipovi ima vrlo konkretne upute i apele. Primjerice, bilo bi idealno da pojedinac_ka prepozna manel i prije nego što sjedne u publiku te se na takvom događaju uopće ne pojavi.
„Mnogo je različitih i dobrih načina da se reagira. Važan je i apel prema potencijalnim sudionicima panela, odnosno manela, da se raspitaju unaprijed tko sve sudjeluje, pa i ako je potrebno uvjetuju svoje sudjelovanje većom zastupljenosti žena ili marginaliziranih skupina, ili ponekad jednostavno odluče i ne sudjelovati ili ustupiti svoje mjesto. U publici svakako ima i onih koji razne događaje i sami organiziraju, pa im maneli mogu biti primjer loše prakse“, poručuje autorica profila.
Na pitanje što bi poručila studenticama i mladim ženama koje tek ulaze u poslovni svijet i gledaju ove panele, pa podsvjesno upijaju poruku da na vrhu nema mjesta za njih, profil #samotipovi poručuje: Borite se, feministički i politički se obrazujte i rugajte se poslovnom svijetu jer većina nas ionako po logici stvari jesmo ili ćemo postati radnice, a ne nikakve poslovnjakinje po girl boss modelu.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “Uključi ravnopravnost”. Sufinancira ga Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
