Ovoga ga je ljeta na društvenim mrežama objavljena tvrdnja da istraživanja o ćelavosti kod muškaraca i erektilnoj disfunkciji dobivaju veća financijska sredstva nego istraživanja o endometriozi. Kako je riječ o tvrdnji koja se periodično pojavljuje u online prostoru, odlučile smo provjeriti njenu utemeljenost (1,2,3,4,5).
Istraživanje endometrioze je slabo financirano u odnosu na raširenost i teret bolesti
Pretraživanjem smo uspjele pronaći studije objavljene posljednjih godina koje pokazuju da je istraživanje endometrioze značajno slabije financirano u odnosu na zdravstvene i društvene posljedice te bolesti (1,2,3,4).
U preglednom članku o istraživanju endometrioze objavljenom 2019. u časopisu American Journal of Obstetrics and Gynecology navodi se: „Unatoč velikoj učestalosti i visokim troškovima, endometrioza je i dalje nedovoljno financirana i istražena, što znatno ograničava naše razumijevanje bolesti i usporava prijeko potrebne inovacije u dijagnostici i mogućnostima liječenja.”
Na tom tragu, članak objavljen 2024. u Journal of Endometrisis and Uterine Disorders pokazuje koliko malo sredstava Europska unija ulaže u istraživanje endometrioze. Autorice Viganò, Casalechi i Dolmans pretražile su bazu CORDIS, koja sadržava podatke o projektima financiranima kroz okvirne programe Europske unije do 2023. godine. Među gotovo 146 tisuća projekata pronašle su samo 27 projekata povezanih s endometriozom, od kojih je svega deset bilo izravno posvećeno toj bolesti. Za tih deset projekata izdvojeno je ukupno približno 15 milijuna eura. Autorice zaključuju da su europska ulaganja u istraživanje endometrioze ograničena s obzirom na njezinu učestalost, zdravstveni teret i procijenjenih 190 milijuna oboljelih u svijetu.
Na problem upućuje i, primjerice, danska studija objavljena 2024. u časopisu npj Women’s Health. Analizom potpora koje je do 2023. dodijelilo stotinu najvećih danskih zaklada utvrđeno je da su projekti povezani s endometriozom dobili ukupno 173.958 eura. Za usporedbu, istraživanjima dijabetesa dodijeljeno je približno 254,9 milijuna eura, dok su istraživanja upalnih bolesti crijeva dobila oko 325.940 eura. Autori_ce zaključuju da je istraživanje endometrioze značajno slabije financirano u usporedbi s drugim kroničnim bolestima te da manjak sredstava usporava istraživanje njezinih uzroka, razvoj dijagnostičkih metoda i pronalaženje učinkovitijih terapija.
Sličan obrazac ranije su pokazala i istraživanja financiranja u Sjedinjenim Američkim Državama (1,2).
Arthur Mirin je 2021. godine utvrdio da je raspodjela novca američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) takva da su bolesti koje većinom pogađaju žene češće potfinancirane, a one koje većinom pogađaju muškarce prekomjerno financirane u odnosu na njihov zdravstveni teret.
Rad Ellis i suradnika iz 2022. godine dodatno navodi da su sredstva za endometriozu činila samo oko 0,038 posto ukupnog proračuna NIH-a iz te godine.
Višestruko veća privatna ulaganja u start-upove usmjerene na erektilnu disfunkciju
Navedeni radovi tako pokazuju da je endometrioza potfinancirana u odnosu na svoju učestalost i posljedice, ali sami po sebi ne potvrđuju konkretnu viralnu tvrdnju da se u istraživanja muške ćelavosti i erektilne disfunkcije ulaže više novca.
Naime, oni u svojim analizama sagledavaju ulaganja u istraživanje endometrioze, no ne i ulaganja u istraživanja o erektilnoj disfunkciji ili ćelavosti. Primjerice, u analizu o raspodjeli novca američkog NIH-a u skupinu bolesti dominantnih kod muškaraca uključeni su, između ostalog, rak prostate, rak jetre, Parkinsonova bolest, autizam, alkoholizam, zlouporaba droga, hepatitis, tuberkuloza i HIV/AIDS. Među bolestima dominantnima kod žena nalazi se endometrioza, koju je analiza svrstala među bolesti koje su potfinancirane u odnosu na njihove posljedice.
Međutim, u izvještaju Closing the Women’s Health Gap McKinsey Health instituta i Svjetskog gospodarskog foruma iz 2024. godine stoji da je 11 start-upova usmjerenih na erektilnu disfunkciju i druga pitanja muškog zdravlja prikupilo između 2019. i 2023. godine 1,24 milijarde dolara, dok je osam start-upova koji se bave endometriozom dobilo 44 milijuna dolara.
Napominju, ipak, da ulaganja u žensko zdravlje rastu jer su novi start-upovi prikupili 2,2 milijarde dolara, od čega će se većina (oko 60 posto) usmjeriti na endometriozu, plodnost te zdravlje majki i novorođenčadi. Ovdje treba napomenuti da se analiza tiče privatnih investicija te da, kao što se i navodi u izvještaju, ovakvu razliku treba promatrati kroz perspektivu da se „ulaganje u rješavanje zdravstvenih stanja specifičnih za pojedini spol može financijski isplatiti“ u smislu višestrukog povrata uloženog novca.
Uzevši gore navedeno u obzir, može se tvrditi da su privatna ulaganja u start-upove usmjerene na endometriozu višestruko manja od privatnih ulaganja u start-upove koji se bave problemom erektilne disfunkcije, no za tvrdnju da isto vrijedi i za javna ulaganja nismo uspjele pronaći znanstveno ili stručno uporište.
Nema dokaza o tome da se u istraživanje ćelavosti ulaže značajno više nego u istraživanje endometrioze
Detaljnim pretraživanjem nismo uspjele pronaći relevantnu znanstvenu ili stručnu studiju, rad ili analizu koja izravno pokazuje da je u istom razdoblju, iz istog izvora (privatnog ili javnog) i prema istoj metodologiji istraživanje ćelavosti kod muškaraca dobilo više novca od istraživanja endometrioze.
Ono što postoji jesu najčešće medijski napisi u kojima se ne navode izvori, primarne baze financiranih projekata, financijeri, usporedivi iznosi, razdoblje ili države u kojima je provedena analiza, već se, primjerice, navode izjave javih osoba bez konkretnih dokaza (1,2,3).
U tom kontekstu može se reći da se ne može dokazati da je istraživanje ćelavosti kod muškaraca znatno više financirano od istraživanja endometrioze.
Istraživanje endometrioze jest potfinancirano, ali se ne može uspostaviti izravna usporedba s financiranjem istraživanja erektilne disfunkcije i ćelavosti
Dostupni znanstveni i stručni izvori potvrđuju da je istraživanje endometrioze izrazito slabo financirano u odnosu na raširenost, zdravstveni teret i društvene posljedice bolesti. Ujedno postoje podaci prema kojima su od 2019. do 2023. privatna ulaganja u start-upove usmjerene na erektilnu disfunkciju i druga pitanja muškog zdravlja bila višestruko veća od ulaganja u start-upove koji se bave endometriozom. Ti podaci, međutim, odnose se na privatni kapital i ne dokazuju da ista razlika postoji i u javnom financiranju znanstvenih istraživanja.
Za provjeru tvrdnje da se istraživanje muške ćelavosti financira više od istraživanja endometrioze nismo pronašle vjerodostojne i metodološki usporedive podatke. Tvrdnja se učestalo prenosi u medijima i na društvenim mrežama, ali bez navođenja primarnog izvora, financijera, razdoblja i konkretnih iznosa.
Analizirana objava je potvrđena u dijelu koji se odnosi na privatna ulaganja u start-upove povezane s erektilnom disfunkcijom, ali nije dokazana kada je riječ o javnom financiranju niti o usporedbi financiranja istraživanja endometrioze i muške ćelavosti. S druge strane, potvrdile smo da su istraživanja koja najčešće pogađaju žene potfinancirana. Iz tog razloga, ocjenjujemo da se radi o mješovitoj poruci.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “GenderFacts – dezinformacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju”. Sufinancira ga Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
