Ako se pokaže točnom informacija kako će lokalni izbori službeno biti raspisani već 18. ožujka, onda vam to znači da će u šest tjedana kampanje – doći do zamora birača. Naravno da duga kampanja odgovara bogatim kandidatima, isto kao što i odvraća pažnju javnosti s nacionalnih problema, ili gospodarske situacije.
Također, duga kampanja vodi “razvodnjavanju”, a u konačnici uzrokuje – manju izlaznost” , riječi su Krešimira Macana, iz tvrtke “Manjgura”, vjerojatno najpoznatijega domaćeg stručnjaka za politički PR, kao jednog od sudionika seminara “Izborni šalabahter”, održanog u petak u hotelu “Le Meridien Lav” u Podstrani.
U organizaciji zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Instituta za nove medije i e-demokraciju, predavači dr. Goran Čular, dr. Marijana Grbeša, Dragan Bagić, Krešimir Macan, Domagoj Bebić i Tomislav Klauški govorili su o specifičnostima idućih lokalnih izbora, od regulative do metoda vođenja personalizirane kampanje.
Prema procjenama Krešimira Macana, kandidatu za gradonačelnika u domaćem gradu prosječne veličine potrebno je oko tri milijuna kuna za pokrivanje troškova kampanje, dok se honorari PR stručnjaka, okvirno, kreću u rasponu od 30 tisuća do 60 tisuća kuna mjesečno.
Važna je osobnost
Ovogodišnja kampanja zapravo će biti nešto jeftinija od većine prethodnih, uglavnom zbog generalnog pada investicija, koje se odražavaju i na kandidaturama.
Prema ovom PR stručnjaku, kampanje domaćih lokalnih izbora financijski nisu interesantne stranim komunikacijskim stručnjacima.
Krešimir Macan također smatra kako, u pravilu s ponekim izuzetkom, kandidati koji “brane” željenu funkciju imaju prednost nad kandidatima “izazivačima”; kako političke promjene lakše prolaze u uvjetima veće izlaznosti na dan izbora; te kako su glasači desnice discipliniraniji u izvršavanju stranačke dužnosti glasanja na izborima, od glasača ljevice.
– Ne, nisam angažirana ni od jednog kandidata, jer bih kao predavačica s fakulteta tada bila u sukobu interesa. Odlika predstojećih izbora su personalizirane kampanje u kojima je fokus na osobnosti kandidata, odnosno djelomičnom zanemarivanju stranačke ideologije. I prije smo imali personalizirane kampanje, npr. u predsjedničkim izborima, no to ne bi trebalo brkati s pojmovima poput personalizacije moći, koju smo imali tijekom kampanja iz devedesetih godina – kaže dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti Zagreb te članica pregovaračkog tima za pristupanje EU-u u poglavlju Znanost i istraživanje.
