Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na konferenciji za novinare/ke hrvatskih pravobranitelja/ica u povodu današnjega Međunarodnog dana ljudskih prava rekla je da su tri najčešće skupine osoba koje ulaze u kategoriju siromaštva – žene žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice. Istaknula je da su, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 2011. godine evidentirane 184 žrtve nasilja, od kojih su zaposlene samo 22, pri čemu je dodala da te žrtve najčešće žive na rubu siromaštva, a socijalna prava ostvaruju slabo ili nikako.
Zaključila je da se općenito žene teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže prosječne plaće, pa tako i nižu osnovicu za mirovinu, a poslodavci se – kad se odluče rješiti viška radne snage – riješavaju starijih radnica.
Na pitanje kako komentira jučerašnju izjavu prve potpredsjednice Vlade RH Vesne Pusić u vezi s ‘brzopoteznom smjenom’ glavnoga savjetnika u kabinetu ministrice kulture Milana Živkovića kako je ‘slučaj ministrice Zlatar’ samo to što ‘nije na vrijeme izbacila toga malog van, koji je s tim istrčao’, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić odgovorila je kako komentar nije čula, ali takvu komunikaciju u medijima ne podupire.
Dodala je kako je to podsjeća na određenu nesnošljivost, poticanje agresivnosti i nasilja te da takve izjave nisu za javni prostor.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić rekla je da svaka ekonomska kriza najviše pogađa djecu, koja u obiteljima s nižim prihodima češće doživljavaju psihičko zlostavljanje. Istaknula je da je prelamanje ekonomske krize na djeci vidljivo kroz ukidanje odluke o besplatnim udžbenicima, ukidanje besplatnog javnog prijevoza, smještaja i prehrane u učeničkim domovima te u smanjenju udjela subvencioniranja djece u vrtićima u nekim županijama. Rješenje vidi u boljoj intervenciji države, pomoći i potpori stručnjaka, transparentnijoj raspodjeli novca za djecu u ukupnom dohotku te u stvaranju tzv. “dječjeg proračuna”.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako Svjetska banka procjenjuje da 20 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu ima invaliditet te da ih se u njihovim zajednicama smatra najzapostavljenijima.
Po podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom, u nezadovoljavajućim uvjetima stanuje oko 18 posto osoba s invaliditetom, rekla je Slonjšak i dodala da su socijalna davanja za tu skupinu u usporedbi s europskim vrlo niska i ne osiguravaju dostojanstven život.
Naknade koje se daju osobama s invaliditetom ne daju se ciljano po individualiziranoj procjeni potrebne potpore, rekla je i napomenula da roditelji takvu djecu ispisuju iz škola prije nego što ih završe opredjeljujući se za socijalne naknade kao siguran izvor prihoda.
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić kazao je kako opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti danas prijeti svakom petom građaninu i građanki te obiteljima izvan uobičajenih socijalno ugroženih kategorija.
Jurica Malčić istaknuo je da se planovi za povećanje djelotvornosti socijalne politike i socijalne pomoći u Hrvatskoj ne ostvaruju pri čemu je ocijenio upitnim provođenje planova o jačoj državnoj potpori starijim osobama te beskućnicima.
Smatra da je potrebna reforma sustava socijalne skrbi, uključujući integraciju i informatizaciju sustava, preispitivanje i prilagodbu zakona i politike teškome socijalnom stanju, jačanje potpora najugroženijima, unaprjeđivanje profesionalizma i učinkovitosti i osiguranje jednakosti svih pred sudovima i drugim državnim i lokalnim tijelima.
“U ime budućih ciljeva, ne smije se ići ispod minimuma standarda ustavnih i ljudskih prava i socijalne pravde”, naglasio je Malčić, dodajući kako to dovodi u pitanje ustavna načela socijalne države i socijalne pravde.
