Autonomna ženska kuća Zagreb organizirala je 21. ožujka konferenciju za medije radi informiranja javnosti o promjenama u Kaznenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine. Na konferenciji su govorili Neva Tolle u ime Autonomne ženske kuće Zagreb, zagrebački odvjetnik Ivan Jelavić te glumci i aktivisti Urša Raukar i Vili Matula. Konferencija je sazvana kako bi se medije informiralo o promjenama Kaznenog zakona te kako bi se kroz kritičko osvrtanje na donesene odluke i njihovo provođenje u praksi apeliralo na vraćanje odredbi članka 215a o nasilničkom ponašanju u obitelji, koji je u novim promjenama obrisan, te njegovim daljnjim proširivanjem u vidu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koje je Autonomna ženska kuća Zagreb uputila u Sabor.
Ukinut članak 215a Kaznenog zakona, koji se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji,odnosio se na nasilje, zlostavljanje ili drsko ponašanje koje drugog člana ili članice obitelji dovode u ponižavajući položaj. Podsjetimo, članak je uveden 2000. godine u materijalno kazneno zakonodavstvo, te je 2006. dodatno pooštren tako da je kaznena sankcija dignuta sa zakonske kazne od tri mjeseca do tri godine na kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora čime je dodatno istaknuta opasnost obiteljskih nasilničkih djela. Provođenje zakona u praksi bilo je nedosljedno što je u kombinaciji sa nedostatnim pratećim mehanizmima zaštite žrtava dovelo do usmjeravanja zakona u prekršajnu regulativu čime je stvoren temelj za lošu sudsku praksu i povrede ljudskih prava žrtava.
Novim Kaznenim zakonom (NN 125/ 2011, 144/2012) uvedeni su zaštitni mehanizmi koji su nedostajali prethodnom zakonu, ali je obrisan članak 215a. Zbog toga cijeli niz nasilnih radnji neće više ulaziti u domenu kaznenog zakona nego će se rješavati na prekršajnim sudovima, istaknuto je u izlaganju.Na taj način, obiteljsko nasilje će se prečesto razmatrati kao prekršaj te će se umanjiti značaj društvene opasnosti koje u sebi sadrži čin nasilja počinjen u odnosu na člana obitelji, neovisno radi li se o partnerskom ili drugom obliku obiteljskog nasilja. To znači da se neće postizati svrha kažnjavanja u smislu generalne niti specijalne prevencije jer je raspon kazni bitno različit u Zakonu o zaštiti nasilja u obitelji od onog u Kaznenom zakonu. Umjesto brisanja članka 215a trebalo je preciznije definirati nasilje u obitelji u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, poručeno je u obrazloženju.
“Osnovna posljedica prestanka postojanja samostalnog kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji je institucionalno banaliziranje nasilnih obiteljskih situacija koje ostavljaju neizbrisive posljedice na žrtvu i druge članove obitelji koji su često izravno ili neizravno izloženi nasilju – djecu”, stoji u prijedlogu o izmjena i dopunama Kaznenog zakona.
Kroz osam primjera stvarnih slučaja pokazano je da brisanje članka 215a iz Kaznenog zakona pogoduje počinitelju, a ne žrtvi. U iznijetim primjerima opisan je činjenični opis djela te promjene optužnice koje su rezultirale smanjenim kaznama ili potpunim poništavanjem presuda donesenih prema članku 215a. U ovom izvještaju prenosimo šesti primjer:
Policijska postaja je u konzultaciji sa Općinskim državnim odvjetništvom prijavu podnesenu zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 215a (zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora) podnosi prijavu za počinjenje kaznenog djela iz članka 139 stranica 2 (kazna zatvora do tri godine). Činjenični opis dijela: Da bi se 1995. – 2006. godine u alkoholiziranom stanju bio fizički nasilan prema supruzi na način da je nasrtao na suprugu, pritom je tukao po cijelom tijelu, otvorenim dlanom je šamarao po licu, šakama udarao po glavi, te nogama po cijelom tijelu, vrijeđajući je pogrdnim riječima: kurvo, kurvaš se, glupa si, nesposobna, luda si. Kontrolirao je suprugu na način da je u bilježnicu bilježio kada ona i djeca dolaze i odlaze od kuće. Zabranjivao je supruzi kontakte s obitelji i prijateljima, uskraćivao joj je novac i nije dopuštao da se zaposli. Prijetio joj je učestalo da će je ubiti, da će biti u komadićima po cijeloj Hrvatskoj, te da će njene sestre vidjeti Boga jer mu se miješaju u brak”.
Analizom stvarnih kaznenih postupaka koji su u tijeku, gdje se zbog brisanja članka 215a morao mijenjati optužni prijedlog, pokazuje da novonastale odluke pogoduju počiniteljima koji se suočavaju sa mogućnostima nižih zatvorskih kazni. Tako osam stvarnih pravnih slučaja koji su na konferenciji pokazani započinju gotovo identičnim činjeničnim opisima. Ponašanja koja takvi slučajevi uključuju su: učestalo i/ili teško fizičko kažnjavanje, verbalno i psihičko maltretiranje (koje uglavnom traje dugi niz godina), maltretiranje djece i fizičko nasrtanje na djecu ili vršenje obiteljskog nasilja pred malodobnom djecom, praćenje kretanja žrtve kao i ograničavanje žrtvine slobode kretanja, tjeranje žrtve u financijsku ovisnost o zlostavljaču. U nekim se slučajevima javljaju i mučni specifični primjeri neljudskog maltretiranja žrtava na svim razinama ljudskosti i dostojanstva. Zbog siječanjskih promjena počinitelje navedenih dijela ne očekuje više mogućnost osuđujuće zatvorske presude u trajanju od šest mjeseci do 5 godina nego, varirajući od sudskog rješenja do sudskog rješenja od 90 dana (u slučaju u kojem je optužba po članku 215a Kaznenog zakona pretvorena u prekršaj iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji) do maksimalno tri godine ako se tereti po drugim člancima Kaznenog zakona.
U duhu tih potresnih testamenata pročitana su i pisma supružnika koji dočaravaju supruga zlostavljača i suprugu žrtvu koji, svatko iz svoje perspektive, promatraju ukidanje članka 215a koje su pročitali Urša Raukar i Vili Matula.
Nasilje protiv žena (općenito i u obitelji) najčešći je oblik kršenja ljudskih prava. Republika Hrvatska kao članica Vijeća Europe i potpisnica konvencija mora uskladiti Kazneni zakon sa svojim Ustavom, Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Deklaracijom Ujedinjenih Naroda o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1992. te ostalim međunarodnim obvezujućim dokumentima koje je potpisala, istaknuto je u zaključnim razmatranjima, na način da se ponovno uspostavi kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji s preciznijim određenjem kaznenog djela.
U suradnji s odvjetnikom Ivanom Jelavićem Autonomna ženska kuća podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u kojem se unutar skupine kaznenih djela protiv braka (glava XVIII Kaznenog zakona) predlaže dodavanje članka 179a na postojeći članak 179. Time bi se vratile na snagu odredbe članka 215a, ali ovoga puta predloženi članak (179a) diferencira nekoliko stupnjeva zlostavljanja i predviđa za njih odgovarajuće kazne koje u posebno teškim slučajevima (npr. uporaba oružja i nanošenje teških ozljeda ili narušavanje zdravlja) predviđaju zatvorsku kaznu do 15 godina. Saborskim je zastupnicima upućen ovaj Prijedlog uz apel da se u roku od 15 dana izjasne hoće li podržati tražene izmjene ovog, tri mjeseca starog, zakona.
“U protivnom slijedi opravdana bojazan da će prekršajno procesuiranje nasilničkog ponašanja u obitelji dovesti do koraka u nazad i porasta broja obiteljskog i emotivnog nasilja i femicida u Hrvatskoj”, istaknula je Neva Tolle.
