U fokusu

Sedam razloga zašto su prava žena još uvijek u zaostatku

Sedam razloga zašto su prava žena još uvijek u zaostatku

Prevela i prilagodila: Ana Begić

U duhu proteklog međunarodnog dana žena, kojega su prije gotovo 100 godina počeli obilježavati socijalisti, uvidjevši neravnopravnu raspodjelu kapitalističkog bogatstva gotovo isključivo na muški dio populacije. Gledajući danas, stoljeće kasnije, rezultati borbe daleko su od zadovoljavajućih. Nedavno objavljeno istraživanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) prikazalo je stvarnu sliku stanja u krizom pogođenoj globalnoj ekonomiji na uzorku od 34 zemlje svijeta. Zapanjujuće je vidjeti na koliko načina se još mučimo ne bi li ostvarile ravnopravnost.

Djevojke su obrazovanije, ali…

Škole su gotovo u potpunosti otvorene djevojčicama diljem svijeta. U 112 država svijeta osnovne škole imaju podjednak broj dječaka i djevojčica. Čak štoviše, u većini zemalja OECD-a veća je mogućnost da će djevojke završiti srednju školu:

{slika}

Ali treba imati na umu da su djevojke u nepovoljnom položaju u mnogim životnim aspektima:

{slika}

Još uvijek su koncentrirane u malom dijelu okupacija i manja je mogućnost da će se odlučiti za tehnološka zanimanja

S jedne strane, sve više žena se obrazuje, ali još uvijek se teško odlučuju za neka od ključnih područja. Prema statistikama, broj inženjerki računarstva u prvom desetljeću 21. stoljeća znatno se smanjio u većini zemalja OECD-a. Velikim dijelom zaslužnim se pokazala znatno veća zarada muških kolega. U istome periodu povećao se broj žena u zdravstvenom sektoru.

{slika}

Općenito, koncentrirane su u maloj skupini zanimanja:

{slika}

Vidljivo je da 80% žena zemalja OECD-a rade u uslužnim djelatnostima.

U ukupnoj radnoj snazi žena sudjeluje manje od muškaraca

Broj žena na tržištu rada postepeno se povećava. U 2010. u zemljama OECD-a u prosijeku je 65% od ukupnog broja žena bilo dijelom radne snage svojih zemalja, 8% više nego prije 20 godina. U istom pogledu, razlika među spolovima također se smanjila, no ipak su uočene znatne razlike od zemlje do zemlje:

{slika}

Razlika u zemljama OECD-a još uvijek je iznad 10%.

Stakleni strop” još uvijek je načinjen od vrlo debelog stakla

Dobre vijesti dolaze iz Norveške gdje se razlika među spolovima svela na minimum, s 40% žena u odborima nacionalnih tvrtki. Loša vijest je da je Norveška izuzetak:

{slika}

Na svjetskoj razini, tek je 16% žena u odborima nacionalnih tvrtki. Situacija je jednaka i na nižim položajima. Manje od trećine ukupnog broja menadžera u zemljama OECD-a čine žene:

{slika}

Žene zarađuju manje od muškaraca, a ta je razlika još veća u višim platnim razredima i kod majki

Razlika u plaćama među spolovima je smanjena, ali taj napredak trenutno stagnira. Trenutno, on iznosi 16% u zemljama OECD-a, što je 4 posto manje nego 2000. ali od 2005. do danas ostaje gotovo nepromijenjen.

{slika}

Stvari su još gore u nižim platnim razredima. Žene zarađuju čak 21% manje od muških kolega:

{slika}

No, još je gora spoznaja o razlici u plaćama između žena bez djece i majki. Prema izvještaju, “kazna zarađanje djece”je u prosijeku 14%.

{slika}

One snose teret neplaćenog rada

Žene su napravile pomake u poslovnome svijetu, ali također obavljaju i većinu poslova kod kuće. U zemljama OECD-a žene troše dvostruko više vremena radeći kućanske poslove od muškaraca.

{slika}

Ovakvi statistički podaci ne zaobilaze niti zaposlene žene čiji muževi ne rade. Zapravo, majke koje rade posvećuju 50% više vremena djeci od očeva koji ne rade. Bez obzira na to koji roditelj radi, žene uvijek rade više:

{slika}

Ovakva slika uvelike opterećuje žene i u isto vrijeme utječe na to koliko se mogu posvetiti domu i poslu. Prema izvještajima “zemlje s najmanjon spolnom razlikom u neplaćenim poslovima također su i one s najvećom zaposlenošću žena.”

Prijeti im veća opasnost od siromaštva

Svi ovi faktori zajedno čine žene znatno ranjivijima i podložnima siromaštvu.

{slika}