Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić dodijelio je prošli petak udruzi U ime obitelji na besplatno korištenje gradski prostor na rok od jedne godine ‘za potrebe pripreme i organizacije referenduma o pristupanju izmjenama Ustava’, prenosi H-Alter.
Udruzi je, prema zaključku gradonačelnika, predložena dodjela prostora u Ulici kralja Zvonimira 17, na četvrtom katu zgrade, koji ima tri prostorije ukupne površine 57,25 metara kvadratnih. Uz to, udruga ima pravo korištenja dvorane (površine 60,32 kvadrata) s pomoćnom prostorijom (površine 8,34 kvadrata), prema međusobnom dogovoru s privremenim korisnicima prostora na katu zgrade, pod uvjetom da uredno podmiruje troškove komunalija i sličnih računa.
“S obzirom na hitnost i velik broj aktivnosti kojima se udruga U ime obitelji bavi, neodgodivo joj je potreban prostor (cca. 70-80 m2), kako bi mogla što bolje organizirati pripreme za referendum i druge potrebne aktivnosti, te tako stajati na raspolaganju građanima Zagreba i Hrvatske. Zbog svega navedenog Ured gradonačelnika daje preporuku za dodjelu prostora U ime obitelji“, stoji u obrazloženju prijedloga za dodjelu prostora uz zaključak kojeg osobno potpisuje gradonačelnik Milan Bandić.
Nadalje se navodi kako je ‘udruga U ime obitelji registrirana s ciljem promicanja i zaštite naravnog braka i obitelji kod lokalnih, državnih i međunarodnih tijela i ustanova, zaštite prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku, a sukladno posebnom propisu, zaštite kolektivnih interesa rođene i nerođene djece, mladih, trudnica, roditelja, obitelji, pripadnika vjerskih zajednica, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, siromašnih i socijalno ranjivih skupina’.
Međutim, sam prijedlog u više bi aspekata mogao biti sporan, a prema svemu sudeći za mišljenje će biti upitano i Državno izborno povjerenstvo. Naime, glavni razlog dodjele prostora rečenoj udruzi su ‘potrebe pripreme i organizacije referenduma o pristupanju izmjenama Ustava’.
Stavi li se po strani činjenica da U ime obitelji ne priprema niti organizira referendum o pristupanju izmjenama Ustava, već je to posao DIP-a, temeljem Članka 12. Zakona o referendumu, odluka je, bude li provedena, možda i protuzakonita, ako se u obzir uzme kontekst pravila za izbornu kampanju.
“Ovo je isto kao da u izbornoj kampanji nakon raspisivanja izbora gradonačelnik grada dodijeli gradski prostor jednoj stranci koja se kandidira na izborima, izričito za potrebe kampanje. To je zabranjena donacija po nekoliko propisa u izbornoj kampanji, a ako se analogno, po Kodeksu dobre prakse o referendumima Europske komisije za demokraciju kroz pravo, primjenjuje na referendumske kampanje, to je zabranjeno u referendumskoj kampanji”, kaže za H-Alter pravna stručnjakinja Vanja Škorić.
Naime, spomenuti Kodeks – na kojeg se nerijetko pozivaju u DIP-u i Ustavnom sudu – u dvije svoje točke jasno je suprotstavljen ovoj odluci. U točki II. 3.4. navodi se kako se ‘opća pravila financiranja političkih stranaka i kampanja moraju primjenjivati na javno i privatno financiranje’, dok se u bilješkama kodeksa za ovu točku navodi kako se ‘nacionalna pravila o javnom i privatnom financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja moraju primjenjivati na referendumske kampanje’, odnosno da ‘u slučaju izbora, financiranje mora biti transparentno, posebice kada se radi o računima kampanje’.
To u prijevodu znači da u kampanji za referendum mjerodavna gradska tijela koja dodijeljuju javne resurse na raspolaganje nemaju pravo na osobni stav. Stoga će, kako doznajemo, dio nevladinih organizacija zatražiti mišljenje nadležnih državnih tijela o ovom zaključku.
