U vijećnici Grada Siska održana je 23. travnja 2014. godine konferencija pod nazivom “Ništa o nama bez nas! Nezaposlenost mladih – lokalna rješenja za globalni problem”. Konferencija se održala u okviru projekta “Aktivni građani u borbi protiv nezaposlenosti mladih” kojeg ALD Sisak provodi kao partner Karpatskoj Fondaciji Mađarska, a koja se provodi u šest europskih država (Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Njemačka, Češka i Latvija).
Konferenciju je otvorila Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak (ALD) naglasivši kako je svrha konferencije predstaviti rezultate istraživanja o uzrocima nezaposlenosti mladih koje je provedeno tijekom projekta, zatim prikazati dobre prakse, te prezentirati dobivene preporuke za ciljane skupine.
Cilj istraživanja je bio pronaći uzroke zbog kojih mladi ne mogu pronaći posao. U samom startu pokazalo se da je najveći problem nepostojanje ikakvih podataka od ranije. Naime, postoje mjere i stavovi, ali ne postoje istraživanja.
U istraživanju su sudjelovali djelatnici/e institucija (poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb, Hrvatske obrtničke komore itd.), predstavnici/e škola, predstavnici/e udruga civilnog društva te mladi građani i građanke u dobi između 16 i 24 godine (nezaposleni, studenti i zaposleni).
Oriano Otočan, predsjednik Asocijacije Agencija lokalne demokracije (ALDA) govorio je o iskustvima Istarske županije te je naglasio kako se Istarska županija vrlo rano počela baviti europskim projektima i prva je, što se Hrvatske tiče, otvorila svoj ured u Bruxellesu (2005. godine). Otvaranjem ureda županija je uspjela realizirati mnoga partnerstva i projekte, te dobiti puno bitnih informacija.
U Istarskoj županiji puno se uložilo u edukaciju mladih ljudi po pitanju pisanja EU projekata – više od 200 mladih ljudi je educirano za ovo područje. Danas, U Istarskoj županiji radi oko 50 ljudi na EU projektima.
Mjeru stručnog osposobljavanja mladih za 1.600 kn Otočan vidi kao djelomično rješenje problema, te kaže: “Dok god postoji ta mogućnost zapošljavat će se na taj način, a neće se zapošljavati mladi na duže vrijeme, te se tako gubi perspektiva.” S druge strane, Otočan vidi edukaciju mladih za rad na EU projektima kao dobro uložen novac i posao, jer mladi se ovom mjerom educiraju sredstvima iz EU fondova, a ne novcima grada ili županije, a nakon toga ti mladi ljudi uglavnom pronalaze posao, bilo u zajednici, bilo unutar Europske unije.
Rezultate istraživanja predstavila je psihologinja, volonterka ALD Sisak, Dragica Treursić Uljanić. U istraživanju je sudjelovalo 370 ispitanika/ica u tri grada, te je provedeno 26 intervjua. Najveći problem tijekom istraživanja bio je pronaći mlade zaposlene osobe, za razliku od nezaposlenih i studenata.
Jedno od pitanja u anketi bilo je i razlog nezaposlenosti, pa je tako najčešći odgovor na to pitanje bio da institucije i firme ne zapošljavaju, a na drugom mjestu je odgovor: kriza. Na trećem mjestu bi bio odgovor da se zapošljava preko veze.
Kao primjer dobre prakse s područja Sisačko-moslavačke županije našla se firma Applied Ceramics, firma koja radi proizvode od keramike, kvarca i silicija. U Applied Ceramicsu zaposleno je 40-ak osoba, a od toga je njih 20 mlađe od 24 godine. Ono što je specifično za ovu sisačku firmu jest da svoje mlade zaposlenike šalju na praksu u inozemstvo, uglavnom u SAD, jer se u Hrvatskoj nemaju gdje obučavati i stjecati praksu.
Drugi primjer dobre prakse je volontiranje, jer se na ovaj način stječe praksa, odnosno iskustvo, upoznaje se s drugim ljudima, te se stječu radne navike. Mladi navode u svojim odgovorima kako im je volontiranje dobar razlog da izađu iz kuće.
Kao primjer dobre prakse iz drugih zemalja, možemo istaknuti primjer Njemačke. Tamo je srednjoškolski obrazovni sustav dualan to jest može biti gimnazijski ili strukovni. Što se tiče mladih koji se školuju u strukovnim školama oni veći dio svog školovanja provode na praksi. Što se tiče nezaposlenih mladih ljudi u Njemačkoj to su uglavnom socijalni slučajevi (droga, alkohol i sl.) koje se pokušava educirati i/ili prekvalificirati i zaposliti.
Na konferenciji su sudjelovala i dvojica hrvatskih europarlamentaraca i kandidata za predstojeće EU izbore: Tonino Picula (SDP) i Andrej Plenković (HDZ).
Tonino Picula je na početku svog izlaganja rekao kako je pitanje nezaposlenosti često pitanje političke volje i odluke. Istaknuo je važnost volontiranja i kako ga uvijek treba naglašavati. Volontiranje mladim ljudima donosi priliku za to da budu u sistemu, među ljudima, da stječu radne navike, iskustvo i određene vještine. Pri čemu je naglasio kako će uskoro biti i donesena odluka o priznavanju volontiranja pod radni staž. Picula je istaknuo i da se snažno zalaže za reindustrijalizaciju Europe, jer”‘otvoreno mjesto u administraciji neće otvoriti još jedno radno mjesto u industriji, ali radno mjesto u industriji otvorit će bar još jedno radno mjesto u administraciji.”
Plenković je istaknuo da su u EU znatna sredstva predviđena upravo za borbu protiv nezaposlenosti mladih. Za novi mehanizam ‘jamstvo za mlade’ smatra kako je osmišljen upravo zato da se mladi ne bi isključili iz tržišta rada. Smatra da Hrvatska treba iskoristiti nesretnu okolnost što se nalazi među 20-ak zemalja koje zbog visoke nezaposlenosti mladih zadovoljavaju kriterije za dobivanje novčane potpore radi pronalaženja prvog posla kroz proces pripravništva, treninga ili dodatnih kvalifikacija.
Dodao je i to da su sredstva koja je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova dodijelilo županijama za projekte premala. U tom smislu naglasio je da će u sedmogodišnjem europskom proračunu Hrvatskoj na raspolaganju biti čak 13 milijardi eura. Ta sredstva moraju biti iskorištena kao dodana vrijednost nacionalnom proračunu, ali i razvoju jedinica lokalnih samouprava i nevladinog sektora.
Izlaganje je završio riječima: “Globalno gledano, u svijetu se najbolje živi u EU.”
Ostaje za ostvariti da u cijeloj EU mladi imaju jednake mogućnosti.
{slika} {slika} {slika}
{slika} {slika}
