Članice i članovi srpske nevladine udruge Žene u crnom i ove godine sudjeluju u obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru, koji se događa samo nekoliko dana nakon skupa u Beogradu na kojem je Vojislav Šešelj, optužen i za zločine u Vukovaru, pred nekoliko tisuća ljudi poručio da ne odustaje od svojih ideja, te se obrušio na aktualnu vlast u Srbiji i Haaški sud.
Staša Zajović, koordinatorica udruge Žene u crnom, za Al Jazeeru je rekla kako taj skup pokazuje da se malo naučilo iz prošlosti, a odluku Haaškog suda o puštanju Šešelja na slobodu nazvala je sramotnom.
“Šešeljeve poruke i ono čime se on hvali trebalo bi da bude nešto nad čime bi se dobar dio ljudi u Srbiji trebao zamisliti”, kaže Zajović, te dodaje da će, osim sudjelovanja u obilježavanju obljetnice pada Vukovara, u središtu Beograda udruga obilježiti taj dan akcijom pod nazivom Nikad nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru.
‘Vlasti se više ni ne srde’
Kao i svih proteklih godina, kaže Zajović, od aktualnih vlasti u Beogradu traže pokretanje istraga o logorima na području Republike Srbije, odgovore o nestalima i otvaranje dosjea o zločinima koji su se dogodili na području Vukovara nakon pada grada 18. studenog 1991. godine.
Od vlasti traže da preuzme odgovornost da se dozna istina o tim događanjima u prošlosti, a činjenica da stalno iznova traže iste stvari, smatra, pokazuje da se u Srbiji pitanje tragedije Vukovara i dalje ignorira.
“Same reakcije političkih elita na naše akcije, za razliku od nekoliko godina unatrag, više nisu ni srdite, to pitanje na razini političkih elita ne postoji i na to se ne obraća pažnja”, kaže Zajović.
No, tragedija Vukovara i događanja na tom području 1991. godine, tvrdi Zajović, ne percipira se u zadovoljavajućoj mjeri ni u srbijanskoj javnosti.
“Nema ni ljutnje ni negiranja ni poricanja toga što se u Vukovaru desilo. Ljudi se ponašaju kao da je to nešto nevažno, sa čime oni nemaju nikakve veze, umjesto da tabloidna pojava i poruke Šešelja budu poticaj za razmišljanje ljudi o samima sebi i onome što se činilo u njihovo ime, a to je ubijanje Vukovara i njegovih građana”, kaže Zajović.
Srušiti staru kuću
U Srbiji, kako kaže, političke elite ne inzistiraju da se činjenice iz nedavne ratne prošlosti preispitaju i utvrdi odgovornost, a ako se nešto i poduzelo, poduzelo se samo zbog međunarodne zajednice, političkih poena i zadržavanja vlasti i funkcija, a ne zbog dostojanstva žrtava i njihovih obitelji.
To, smatra, pokazuje da Srbija u tom smislu ne gleda u budućnost.
“Može li se graditi budućnost na leševima u podrumima? Mi mislimo da ne može. Treba srušiti staru kuću da bi se gradila nova, jer postoji strašna hipoteka prošlosti smrti, ubijanja, nasilja i mržnje, a ta se mržnja na različite načine javlja i danas”, kaže Zajović, koja smatra da rješavanju problema ne pomaže ni to što međunarodna zajednica više ne postavlja pitanja u vezi sa zločinima koji su se dogodili u ratno vrijeme, za režima Slobodana Miloševića.
Zajović zaključuje da “komercijalne geste izvinjenja” nisu dostatne, jer one, zapravo, više ništa ne znače, te da je potrebna nova politika koja bi se zasnivala na kazneno-pravnoj razini.
Suosjećanje, solidarnost, odgovornost…
“Trebaju istrage, sudski procesi za logore, otkrivanje podataka o nestalima, treba ispitati odgovornost i tek bi to bio dokaz da su se neki koji su u to vrijeme bili u piramidi vlasti, a i danas su u politici, distancirali od onoga što se događalo.”
Više od dva desetljeća nakon svega Zajović smatra da je slika suživota u Vukovaru i dalje zabrinjavajuća i, zapravo, daleko od suživota u punom smislu riječi, a neka politička događanja zloupotrebljavaju patnje žrtava i njima manipuliraju, čime se povređuje njihovo dostojanstvo.
A ono što bi trebalo je, kaže, iskazati solidarnost i suosjećanje sa žrtvom Vukovara.
“Idemo u Vukovar poručiti da nećemo zaboraviti zločine koji su se dogodili. Dužni smo pokazati suosjećanje i solidarnost, da pokažemo da nas se tiče što se dogodilo i preuzmemo na sebe građansku odgovornost”, zaključuje Zajović.
