Organizacija za ženska prava indijskih muslimanki obučava žene kako bi postale qazis ili sutkinje, što je uloga tradicionalno rezervirana za muškarce, no sve je više zahtjeva za boljom reprezentacijom žena u toj profesiji.
Organizacija Bharatiya Muslim Mahila Andolan (BMMA) podučava prvu skupinu od 30 žena kuranskom pravu, ustavnom pravu i rodnim pitanjima. Cilj ovog programa u trajanju od godinu dana jest proizvesti stabilnu skupinu ženskih qazisa u Indiji.
Indijski Ustav dopušta muslimanima/kama, najvećoj vjerskoj manjini u zemlji, da reguliraju pitanja poput braka, razvoda i nasljedstva kroz svoje građanske zakone. Qazi, što je titula koja se obično nasljeđuje, pritom imaju važnu ulogu jer sudjeluju u proslavi braka, kao i finaliziranju razvoda i nagodbi.
“Tradicionalno, qazi su redom svi bili muškarci, a njihova presuda nikada nije dovođena u pitanje, čak i onda kada su mnoge od tih presuda bile nepravedne prema ženama”, rekla je Zakia Soman, su-osnivačica BMMA u Mumbaiju. “No, važno je da su u proces uključene i žene koje se saslušati i predstavljati druge žene koje su u ranjivoj poziciji. Osim toga, ne postoji nikakva zabrana za ženske qazije u Kuranu“, dodaje.
Ovaj potez dolazi kao jedan u nizu odgovora na rastuće nezadovoljstvo načinom na koji zakoni diskriminiraju muslimanske žene. Anketa koju je BMMA proveo prošle godine pokazala je da više od 90 posto Muslimaki žele prekinuti tradiciju ṭalāq razvoda i poligamije.
U svibnju ove godine, Vrhovni je sud rekao kako će razmisliti o tome koliko duboko može intervenirati u muslimanski zakon nakon saslušanja zahtjeva za prekidanjem prakse koja muslimanskim muškarcima omogućuje da se razvedu od svoje supruge izgovaranjem riječi “talaq” tri puta.
Žene koje se obučavaju za qazis u najvećem su broju društvene radnice i aktivistkinje iz država poput Maharashtra, Rajasthan, Madhya Pradesh, Tamil Nadu i Bihar. Također je nekoliko ženskih qazija iz Malazije i Indonezije.
Ženske qazis u Indiji mogu pomoći u zaustavljanju dječjih brakova, osiguravanju da se žene udaju po vlastitoj volji i da se razvod omogući nakon određenog perioda preispitivanja i s pravednim uvjetima za žene, navodi Soman.
Jedna od polaznica programa, Safia Akhtar, ističe kako postoji velika potreba za ženske qazije, unatoč otporu nekih pojedinaca i skupina. “Mnogo je velikih nepravdi koje Muslimanke moraju nositi na leđima, zbog čega zaslužujemo imati pravo glasa u stvarima koje nas se najviše tiču. Ako žene mogu biti premijerke i pilotkinje u ovoj zemlji, zašto onda ne bi mogle biti i qaziji?”
