Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks smatra da je Europa suočena s padom razine ljudskih prava. Uzroci tomu su, smatra Muižnieks, teža ekonomska kriza u kojoj su se ljudi okrenuli sebi, izbjeglička kriza koja propagira strah i izaziva gradnju zidova i žica, te teroristički napadi. Uz to, dolazi do smjene generacija te nove generacije nemaju sjećanje na ratove i borbe koje su vođene da bi nastao europski sustav ljudskih prava.
“To je velik problem jer ljudi ne shvaćaju da je alternativa vladavini zakona i europskoj suradnji jedna veoma grozna budućnost. ” kazao je Muižnieks.
Ističe da ne postoji država u Europi koja može biti uzor po pitanju ljudskih prava, jer sve države koje je posjetio, a u Vijeću Europe ih je 47, imaju neke nedostatke na tom području.
“Rad na ljudskim pravima je kontinuiran, a izazovi s kojima se nosila jedna generacija ponovno se pojavljuju u vrijeme druge, stoga je riječ o trajnoj borbi. Što se tiče stanja ljudskih prava u Europi, ja sam oprezni optimist. Jako sam zabrinut zbog negativnih trendova, no smatram da smo postigli napredak u mnogim područjima, a naše znanje o onome što potiče kršenje ljudskih prava, rasizam i diskriminaciju veće je nego što je to bilo prije dvadeset godina”, rekao je Muižnieks.
Hrvatska: jedan korak naprijed, dva nazad
Po pitanju Hrvatske povjerenik poručuje da se više treba napraviti po pitanju “procesuiranju ratnih zločina i osiguranju prava povratnika, slobode medija, borbe protiv govora mržnje, te se treba pripremiti na uspješnu integraciju migranata.”
“Nadam se da će ovaj izvještaj završiti na stolovima svih novih ministara koji će na njega gledati kao na korisni vodič za probleme koje treba riješiti, signale koje treba poslati, te zakone koje treba poboljšati”, rekao je Muižnieks u razgovoru za Hinu.
U izvještaju o Hrvatskoj upozorava se na nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, te na pristranost u sudskim procesima. Pozdravlja se uvođenje zakona kojim se osiguravaju odštete za ratne žrtve seksualnog nasilja, no od vlasti se traži da se riješe i dalje aktualni nedostaci tog zakona, te da se poboljša njegova provedba.
Muižnieks se osvrnuo i na manjinski sustav u RH: “Impresionirao me način na koje su manjine u Hrvatskoj organizirane, predstavljene i financirane. Iznenadila me vrlo visoka razina manjinskog civilnog društva” Ipak, dodao je da smatra da je ta razina pod velikim pritiskom zbog rasta netolerancije, govora mržnje i ukidanja financiranja nevladinih organizacija i neprofitnih medija.
“Kad je riječ o migrantima, tražiteljima azila i izbjeglicama, Hrvatska je obavila izvrstan posao, no sad slijedi teži dio jer će Hrvatska od tranzitne države postati država destinacija, što je druga vrsta izazova”, upozorava Muižnieks.
U 2016. godini je ugrožena sloboda izražavanja i medijske slobode
Usprkos postojanju pravnog okvira za zaštitu slobode medija, za to u Hrvatskoj još uvijek nisu osigurani uvjeti, smatra povjerenik.
Zabrinut je oko nasilnih poteza koji su utjecali na slobodu izražavanja novinara koja je važna za sva demokratska društva. Dotaknuo se i nedavnih smjena u javnim medijskim servisima, te optužbi za cenzuru, pozivajući Hrvatsku da osigura nezavisnost javnih medija i da se suzdrži od svih poteza koji bi mogli dovesti do cenzure.
Izvještajem se izražava i žaljenje zbog toga što su vlasti odlučile ukinuti subvencioniranje neprofitnih medija jer oni imaju važnu ulogu u doprinosu pluralizmu, demokraciji, toleranciji i multikulturalizmu. Vlasti se savjetuje da povuku taj proces i negativne trendove koji su viđeni kao napad na pluralizam i slobodu izražavanja u Hrvatskoj.
Tim je potezima Hrvatska u ovoj godini pala s 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj.
