U baletu pojam ‘Ballet blanc’, u prijevodu ‘Bijeli balet‘, označava scenu u kojoj sve plesačice nastupaju odjevene u bijele haljine i na taj način većinom predstavljaju razna fantastična i mitološka bića poput vila ili drijada, najtipičniju za romantističke predstave 19. stoljeća. Bjelina asocira na čistoću, fragilnosti i lakoću i kao takva biva često prisutna u kontekstu plesnih kostima.
Međutim, fascinacija bjelinom u baletnoj industriji ne staje uvijek samo na boji kostima koji plesačica nosi već se odražava čak i na boji kože samih plesačica. Baletni svijet još i u 21. stoljeću ‘krasi’ zapanjujuća uniformnost. Budući da se balet kao umjetnost kroz povijest razvio kao ništa drugo nego veoma klasno uvjetovani produkt bogatijeg, vladajućeg sloja društva, sukladno tome razvio se i kao gotovo isključivo bjelački oblik umjetnosti. Posljedice klasne, pa stoga i rasne isključivosti i dan danas ostaju nadasve opipljive u svijetu baleta. Zbog velikog broja ljudi, pa tako i plesača/ica raznih rasnih identiteta, moguće je primijetiti da je rasna ekskluzivnost u baletu u sadašnjem trenutku najvidljivija na prostorima Sjedinjenih Američkih Država.
No također, dok za plesačice azijskog podrijetla probitak u baletnom svijetu ne podrazumijeva mnogo veće prepreke od onih s kojima se susreću plesačice stereotipno europskog izgleda, za Afroamerikanke postati uspješnom balerinom znači othrvati se mnogobrojnim i dalje prisutnim predrasudama prema balerinama tamnije puti. Od percipiranja tamnije kože manje lijepom, preko tek odnedavne dostupnosti baletnih papučica u boji kože koja se ne odnosi samo na boju kože bijelih plesača/ica pa sve do smatranja da tijelo tamnoputih balerina po svojoj prirodi nije pogodno za takvu vrstu plesa, balerine afroameričkog podrijetla dužne su premostiti mnoštvo prepreka s kojima se druge plesačice tijekom svoje karijere neće susresti (ili će se one u njihovom slučaju manifestirati u značajno manjoj mjeri nego što je to slučaj kod tamnoputih plesačica) kako bi bile prihvaćene u svijetu baleta i pronašle svoje mjesto pod svjetlima reflektora.
Misty Copeland jedna je od rijetkih žena koja je, usprkos teškoćama i zaprekama na svom baletnom putu, talentom uspjela izboriti svoje mjesto kao prva crnkinja prima balerina Američkog baletnog teatra.
Misty Danielle Copeland, rođena 10. rujna 1982. godine, potječe iz Missourija. Rođena je kao četvrto od šestero djece. Sada 34-godišnjakinja Copeland svoj je put ka uspjehu započela relativno kasno za baletne standarde – u dobi od 13 godina, kada je upisala svoje prve satove baleta. Samo tri mjeseca nakon upisivanja na satove baleta, Copeland je već plesala en pointe, što je izniman uspjeh s obzirom na to da većina balerina en pointe dospije tek nakon mnogo dužeg treniranja. U dobi od samo 14 godina Misty Copeland postala je pobjednica državnog natjecanja u plesu i dobila svoj prvi plesni solo.
Iako je njezin plesni napredak vrlo brzo krenuo uzlaznom putanjom, isto nije bilo moguće reći i za Copelandin privatni život. Nakon rastave od njezinog oca, Copelandina majka Sylvia Delacerna još je nekoliko puta ulazila u razne veze i brakove popraćene konstantnim preseljenjima cijele obitelji. Četvrti, a ujedno i najturbulentniji, brak Copelandine majke bio je popraćen emocionalnim i fizičkim zlostavljanjem vršenim nad Copeland i ostalom Sylvijinom djecom te konstantnim rasno obojenim uvredama usmjerenih na Copeland i ostatak obitelji.
Pronašavši sigurnost u plesu, Copeland još kao tinejdžerica odlazi živjeti sa svojom učiteljicom plesa što joj omogućuje da nastavi svoju baletnu karijeru. Iako se uskoro povela rasprava o skrbništvu nakon čega se Copeland ponovno vratila majci, mlada plesačica nikada nije odustala od svojih snova te je usprkos svim teškoćama s kojima se u životu neprestano susretala odlučila slijediti svoju strast prema plesu.
2000. godine pošlo joj je za rukom čak postati članicom Američkog baletnog teatra, da bi već sljedeće godine postala dio njihovog corps de balleta. Nakon šest godina rada u sklopu Američkog baletnog teatra, Copeland postaje solisticom te nastupa u baletnim izvedbama poput Žar ptice, Orašara te Labuđeg jezera (u kojoj igra ulogu Odette, to jest bijele labudice).
Tijekom svoje dosadašnje karijere Copeland se susrela i sa širokim repertoarom ozljeda poput prijeloma lijeve potkoljenice i napuknuća kralješka, no ni to ju nije spriječilo da slijedi svoj san i ostvari svoj puni potencijal te je i dalje neumoljivo plesala već prvom prilikom nakon oporavka od ozljede. Nakon mnogo teškog rada i uloženog truda, 2015. godine Misty Copeland biva proglašena prima balerinom Američkog baletnog teatra, a samim time i prvom Afroamerikankom u povijesti kojoj je isto pošlo za rukom.
Osim što se radi o iznimno jakoj, upornoj i talentiranoj ženi, ono po čemu je baš Misty Copeland moguće smatrati jednom od najrevolucionarnijih žena današnje američke baletne scene jest njezina netradicionalna pojava i nesvakidašnji ulazak u svijet baleta (malo je tamnoputih balerina i djevojčice u balet obično ulaze mnogo mlađe nego što je to bio slučaj kod Copeland). Moguće je reći da je tamnoputa i nadasve talentirana plesačica postavši prima balerinom pokrenula pravu revoluciju u svijetu plesa, potičući tako na rasnu inkluzivnost i prevlast talenta u baletnom svijetu te postavši inspiracijom mnogim mladim tamnoputim plesačicama da se bore za svoje snove koji su još i danas uvelike obilježeni i sputani rasnom diskriminacijom.
Iako je zasigurno najpoznatija, Copeland je samo jedna od moćne nove generacije nebijelih plesačica koja uključuje Aeshu Ash, Ebony Williams, Aliciu Graf Mack, Michaelu DePrince i mnoge druge. Velikanke poput Janet Colins i Virginie Johnson svojim su pionirskim djelovanjem puno prije društvenih mreža, pogotovo Instagrama, olakšale nama da upoznamo ove žene koje u tišini nastupaju na svjetskim pozornicama.
“Crnkinje plešu balet” nije samo profil na Instagramu; to je organizacija posvećena problematiziranju različitosti u baletnim programima i osigurava sredstva za pomoć mladim djevojkama koje teže tome da postanu sljedeća Misty. Ispod BGCD kišobrana okupljaju se plesači/ce, instruktori/ce, vlasnici/e plesnih studija i drugi/e koji/e zajedno rade i podučavaju djevojke hispanskog, afričkog, azijskog, istočnoindijskog i indijanskog podrijetla.
