2. listopada, u 6:14 ujutro, na Wikipedije je osvanuo članak o Donni Strickland, fizičarki sa Sveučilišta Waterloo koja je tek nekoliko minuta nagrađena Nobelovom nagradom za fiziku, i time postala treća žena u povijesti koja je osvojila nagradu za fiziku. Nagradom joj je odana počast za prvi znanstveni rad koji je objavila, što je za znanstvenike_ce ravno zgoditku na lutriji.
Donna Strickland i Gérard Mourou podijelili su milijunsku nagradu zbog njihova zajedničkog otkrića novog načina za povećanje snage laserskih zraka u kratkim eksplozijama. Ova tehnologija, na primjer, koristi se za laserske operacije oka. To je otkriće unaprijedilo lasersku tehnologiju od samih povoja do danas, kada se koristi za razne namjene – rezanje, bušenje, proizvodnja, pohrana podataka, kirurgija i drugo. Iako je Mourou za nastanka rada bio Stricklandin mentor, oboje su autori rada.
Mourouova stranica na Wikipediji postoji od 2005. godine. No tek je nedavno kreirana stranica posvećena postignućima Donne Strickland.
Na Twitteru je netko napomenuo da je članak o Strickland kreiran na internetskoj enciklopediji još prije svibnja 2018., ali moderatori su odbacili skicu. “Reference ovog unosa ne dokazuju da osoba treba imati članak na Wikipediji”, napisali su, unatoč poveznici na stranicu na kojoj stoji da je Strickland bila predsjednica organizacije The Optical Society, vodeće organizacije fizičara i fizičarki, izdavača nekih od najboljih časopisa na tom polju.
Možda mislite: u čemu je problem?
Zašto je bitna činjenica da opskurna fizičarka nije imala članak na Wikipediji dok nije osvojila najveću nagradu u znanosti?
Važno je jer je vidljivost žena u znanosti važna. Važno je jer se previše žena osjeća obeshrabreno, ili se ne osjeća dobrodošlo, nastaviti karijeru u znanosti.
Važno je razumjeti da su žene važan i nadahnjujući doprinos znanosti. “Kada razmišljate o značenju riječi ‘znanstvenik’, vjerojatno zamišljate Einsteina – raščupanog muškarca u laboratoriju ili ispred školske ploče”, napisala je moja kolegica Julia Belluz. “Kada razmišljate o glasu znanstvenika, vjerojatno zamišljate Neila deGrasse Tysona ili Carla Sagana. Budući da ti glasovi i te slike toliko prožimaju našu kulturu, lakše je povezati izraz ‘znanstvenik’ s muškarcem, osobito bijelim muškarcem”.
Znanstvenice poput Vere Rubin, Nettie Stevens, Henriette Leavitt, Rosalind Franklin i mnogih drugih, trebale bi biti jednako poznate.
A Wikipedija je, uza sve svoje nedostatke, najistaknutije mjesto gdje se ljudska povijest pripovijeda, traži i dijeli. Zato je i dalje važan Wikipedijin članak o Donni Strickland. Dobitnica Nobelove nagrade trebala bi biti vidljiva mladim djevojkama i ambicioznim znanstvenicama koje možda već danas googlaju njeno ime.
Žene su i dalje diskriminirane u znanosti
Povijesno gledano, znanost i inženjerstvo bili su rezervirani za bijele muškarce, što se i danas vidi u rodnoj strukturi zaposlenih osoba.
U siječnju je Pew Research Center objavio izvješće u kojem stoji da je polovica žena koje rade u STEM (znanost, tehnologija, inženjering i matematika) doživjelo spolnu diskriminaciju na poslu, a 36 posto je izjavilo da se na svom radnom mjestu suočavaju sa seksualnim uznemiravanjem.
{slika}
Žene predstavljaju samo 30 posto radne snage u STEM i na svojoj koži osjete značajnu razliku u plaćama u usporedbi s kolegama. Žene su često podzastupljene na najvišim razinama akademskih hijerarhija. A diskriminacija je još gora za žene koje rade u pretežno muškom okruženju.
{slika}
Žene i pripadnici_e manjina na mnoge su načine brisane_i iz povijesti – ili u nju uopće nisu upisane_i. Često je teško pronaći fotografije znanstvenica (osobito pripadnica manjina), a mnogi Wiki članci o znanstvenicama tek trebaju biti napisani.
“Ako ste bijeli muškarac, prilično je lako pronaći inspirativne priče i uzore koji izgledaju poput vas, čiji životi odražavaju vaš život”, izjavila je Hilda Bastian, znanstvenica koja radi na povećanju vidljivosti znanstvenica na internetu. “No ako niste bijeli muškarac, teško je pronaći osobe s kojima se poistovjećujete”.
Naravno, valja spomenuti i dugogodišnju povijest muškaraca koji uzimaju zasluge za uspjehe žena. A Nobelov je odbor propustio mnoge prilike da nagradi znanstvenice.
Seksizam ostaje u znanosti. Znanstvenik CERN-a (European Organization for Nuclear Research) dospio je na naslovnice nakon što je na znanstvenom skupu izjavio da su “fiziku izmislili i razvijali muškarci”.
Kada ju je novinar podsjetio da je ona tek treća žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za fiziku, Strickland je iznenađeno izjavila: “To je sve, stvarno?”.
Više žena treba dobiti priznanje za doprinos znanosti – bilo da se radilo o Nobelovoj nagradi, ili o Wikipedijinim člancima.
