Nije točno da Švicarska i Hrvatska imaju identično pitanje o braku

Grupa studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u svom otvorenom pismu objavljenom 24. studenog 2013. iznijela je niz netočnosti vezano uz inicijativu ‘Za brak i obitelj – protiv bračne kazne’ koju je pokrenula švicarska Demokršćanska narodna stranka (CVP)

Prije svega se treba osvrnuti na tehnički dio inicijative: netočno je da je švicarski parlament dao potporu ovoj inicijativi.

No, idemo redom – 18. prosinca 2012. Savezni ured (Bundeskanzlei) je potvrdio primitak potrebnog broja važećih potpisa za uručivanje ove inicijative. Dalje, 23. listopada 2013. švicarska vlada (Bundesrat) je parlamentu (Bundesversammlung) uputila obavijest da parlament raspiše referendum s prijedlogom da se inicijativa prihvati. Vlada je prihvatila ovu inicijativu jer odgovara njenim vlastitim nastojanjima po pitanju porezne ravnopravnosti.  

Parlament će o prijedlogu švicarske vlade tek odlučivati – i to, prema riječima službenika u glavnom tajništvu Demokršćanske narodne stranke sigurno ne u ovoj sesiji, nego najvjerojatnije tek na proljeće. Pretpostavlja se da je grupu studenata zbunio link na službenim stranicama švicarskih saveznih organa, jer se radi tek o nacrtu buduće odluke parlamenta, a ne o njegovoj konačnoj odluci. Prilikom rasprave u parlamentu, zastupnici mogu donijeti dvije odluke: raspisivanje ili neraspisivanje referenduma. Ako objave raspisivanje referenduma, građanima mogu predložiti prihvaćanje ili odbijanje inicijative, a postoji i mogućnost da pored inicijalnog teksta građanima ponude i vlastiti prijedlog teksta na referendumsko glasanje.

Drugo – materijalnopravni dio inicijative također nije ispravno prikazan u pismu koje je upućeno javnosti. Nije točno da Švicarska i Hrvatska imaju identično pitanje. CVP je u Švicarskoj postavila inicijativu čiji je jedini cilj izjednačavanje – za sada lošijeg – položaja bračnih partnera, posebice dobrostojećih, po pitanju poreza i socijalnih osiguranja s ostalim zakonski reguliranim životnim zajednicama, konkretno konkubinatom. Veći porez plaća bračni par istih primanja, nego nevjenčani par. Vlada obrazlaže na 28 stranica svoju obavijest (gorespomenuta Botschaft) upućenu parlamentu zašto podupire tu inicijativu – iz brojnih grafičkih prikaza jasno je da je to samo iz ekonomskih tj. poreznih razloga. Podupirući ovu inicijativu vlada je istovremeno odustala od svojih prijedloga koji su bili naišli na brojne kritike i rasprave.   

Točno je da u tekstu inicijative stoji ‘zajednica između muškarca i žene’, jer s njom se opisuje o kojoj se točno zakonski reguliranoj životnoj zajednici radi – o onoj bračnoj. Ona je – nasuprot konkubinatu – diskriminirana po pitanju poreza i socijalnih osiguranja. A po pitanju poreza i socijalnih osiguranja registrirano partnerstvo istospolnih parova je izjednačeno s bračnom zajednicom (što je ujedno i razlog zašto CVP smatra da će ova inicijativa dobro doći i LGBT parovima).

Bitno je naglasiti da je sekcija mladih CVP iz kantona Zuericha, koji su i sami prikupljali potpise, predložila da se dio ‘zajednica muškarca i žene’ iz teksta izbaci jer ne odgovara ni svrsi inicijative niti doprinosi tolerantnoj raspravi. Mladi CVP smatraju da se LGBT udruge, iako načelno prihvaćaju inicijativu, s pravom bune na sporni pasus i da bi taj dio teksta, taj ‘restriktivni opis braka’ ionako mogao pasti pred švicarskim vrhovnim sudom. Istovremeno se nadaju da će taj kompromis pomoći da se inicijativa konačno prihvati i na taj način financijska nepravda ispravi.

 

Prosvjedna šetnja u Rijeci

U subotu, 30. studenog 2013. godine Riječka građanska inicijativa “Ujedinjeni/e PROTIV diskriminacije” poziva sve građanke i građane na prosvjednu šetnju povodom nadolazećeg državnog referenduma.

Okupljanje je od 11 sati na Trgu Ivana Klobučarića (kod osnovne škole Nikola Tesla). Prosvjedna šetnja kreće u 5 do 12. Okupljeni/e građani i građanke prošetat će Korzom do Trga 128. brigade Hrvatske vojske (hotel Bonavia), gdje će se održati glazbeni program.

Građansku inicijativu čine neprofitne nevladine udruge LORI, Terra, Oaza, Molekula, Gras razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku, Izlazak, te nezavisni zainteresirani građani.

Program će voditi Mario Lipovšek Battifiaca i Davor Jurkotić. Glazbeni dio programa čine Let 3, Morso i Gerila.

Organizatori mole sve sudionice/ke da u prosvjedu sudjeluju na dostojanstven način, te da ne reagiraju na moguće provokacije. 

Ovim se referendumom ozbiljno krše ljudska prava te otvaraju vrata drugim vrstama institucionalne i druge diskriminacije. U duhu demokracije, dužnost većine je štititi prava manjina.

Za dodatne informacije možete se obratiti na izadjiprotiv@gmail.com ili na Facebook stranici događaja.

Pridružite se, pokažite da Rijeka neće pasivno promatrati nepravdu, netoleranciju i diskriminaciju!

Djeca istospolnih roditelja su zdravija i bolje se slažu s roditeljima

Znanstvena istraživanja u zemljama koje su prošle javne rasprave o pravu na istospolni brak pokazuju da institucionalna diskriminacija šteti mentalnom zdravlju LGBT osoba te da djeca koja rastu u istospolnim obiteljima, suprotno stereotipnim tvrdnjama protivnika istospolnih brakova, izrastaju u zdrave osobe.

Djeca koju su odgojili istospolni roditelji zdravija su i bolje se slažu s ostatkom obitelji, pokazalo je najveće svjetsko istraživanje djece istospolnih roditelja provedeno ove godine.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 500 australske djece i utvrđeno je da se njihov osjećaj samopouzdanja i vrijeme koje provode s roditeljima ne razlikuju u odnosu na ostatak stanovništva.

No razlika je uočena na skali ukupnog zdravlja i obiteljske kohezije i to u korist djece istospolnih roditelja koja su postizala bolje rezultate i to toliko uvjerljivo da su znanstvenici zaključili da je vjerojatnost slučaja u tim rezultatima manja od 1 naprema 10.000, prenosi huffingtonpost.

Australski znanstvenici ipak nisu uspjeli otkriti koji je tome razlog. Voditelj istraživanja koje je provelo sveučilište u Melbourneu dr. Simon Crouch kaže da se vjerojatno radi o tome da su zbog specifične situacije ti roditelji skloniji više razgovarati o situacijama kojima su djeca bila izložena u školama, poput nasilja vršnjaka ili provokacija i posvetiti tomu puno više pažnje.

“To potiče otvorenost i znači da djeca postaju otpornija”, kaže Crouch.

Rezultati toga istraživanja izravno pobijaju teze protivnika istospolnih brakova koji kao argumente protiv njih iznose tvrdnje da su štetna po djecu.

Istraživanje koje je provelo Kalifornijskog sveučilište 2010. o djeci lezbijskih parova pokazalo je da su ona izrasla u psihološki stabilne tinejdžere i imala manje problema u ponašanju.

Opsežno istraživanje znanstvenika sa sveučilišta Yalea i Harvarda koje je provedeno u jeku uvođenja zabrana istospolnih brakova u SAD-u pokazalo je da je život u saveznim državama s takvim diskriminatornim zakonima imao pogubne posljedice na mentalno zdravlje LGBT osoba.

Prema rezultatima istraživanja objavljenima 2009. u časopisu American Journal of Public Health, u saveznim američkim državama u kojima je uvedena zabrana istospolnih brakova zabilježeno je veliko povećanje psihičkih problema pripadnika LGBT zajednice, pa je tako registrirano povećanje broja poremećaja raspoloženja za 36,6 posto, tjeskobe za čak 248 posto, zlouporabe alkohola za 42 posto, a porasla je pojava drugog psihičkog poremećaja uz osnovnu bolest za 36 posto.

Istodobno, porast tih poremećaja nije zabilježen kod LGBT osoba koje su živjele u saveznim državama u kojima nije bilo zabrane istospolnih brakova, kao niti među prosječnom populacijom u državama u kojima je uvedena zabrana istospolnih brakova.

Znanstvenici smatraju da su uskraćivanje prava na brak, kao i užarena rasprava u javnosti koja se bavila legitimnošću takvog uskraćivanja prava, mogla stvoriti pritisak na mentalno zdravlje LGBT osoba.

“Ti poremećaji koje karakteriziraju beznađe, kronična zabrinutost i nesanica uobičajeni su psihološki odgovori na nešto što se doživljava kao diskriminacija”, navode autori istraživanja. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 34 tisuće osoba od čega je LGBT osoba bilo 577.

Teška zatvorska kazna za 21 Egipćanku

Egipatski sud u Aleksandriji osudio je jučer, 27. studenog, na 11 godina zatvora 21 ženu  zbog učešća u nedavnim protestima zbog pritvaranja svrgnutog predsjednika Mohammeda Morsija, javlja washingtonpost.com.

One su optužene po više točaka optužbi, među kojima su učešće u demonstracijama, sabotaža i upotreba sile. Među njima je i sedam tinejdžerki u dobi od 15 i 16 godina, koje su osuđene na zatvorske kazne sve dok ne navrše 18 godina. Ostale žene su uglavnom u dobi od 18 do 22 godine i osuđene su na zatvorsku kaznu od 11 godina.

Jedan od branitelja optuženih, al-Shimaa Ibrahim Saad rekao je kako će ovo samo povećati odlučnost naroda da dobije svoja prava.

U međuvremenu, više stotina aktivista svjetovnih mladih prosvjedovalo je jučer u središtu Kaira kako bi izrazili protivljenje egipatskoj vladi. U središtu krize je zakon koji treba stupiti na snagu ovog tjedna, a kojim bi se trebali zabrani bilo kakvi prosvjedi ili javna politička okupljanja više od 10 ljudi, bez prethodne policijske dozvole, namećući stroge, pa čak i zatvorske kazne za prekršitelje.

Jedna od prosvjednica, Laila Souef, izjavila je: “To će izazvati treći val revolucije i bit će mnogo žešći nego prethodni. Bit ćemo svjedoci prekretnice”.

Dan ranije, snage sigurnosti su prekinule prosvjede manje grupe aktivista i aktivistkinja u Kairu. Snage sigurnosti su tukle i vukle žene prosvjednice ispred parlamenta.

 

Dodjela nagrada za studentski rad na temu žena, odnosno rodne problematike

U srijedu, 27. studenog je održana svečana dodjela Nagrada studentima i studentkinjama koji su  napisali najbolje radove u 2013. godini  za Natječaj Centra za ženske studije.

Već petu godinu zaredom, Centar za ženske studije je raspisao Natječaj  za najbolji studentski  rad na temu žena, odnosno rodne problematike kako bi se među mladima u akademskoj zajednici povećao interes za to područje.

Od ukupno 37 pristiglih radova s nekoliko hrvatskih sveučilišta, odlukom povjerenstva (u sastavu prof.dr.sc. Aleksandre Čižmešije, doc.dr.sc. Dubravke Crnojević Carić i prof.dr.sc. Nadežde Čačinovič) dodijeljene su nagrade trima najboljima radovima u prostoru Centra za ženske studije.

Dobitnici ovogodišnjih nagrada su:

Petra Majdak, magistrica povijesti, za rad “Konstrukcija ženskog identiteta u pravaškim humorističko – satiričkim listovima u drugoj polovini 19. stoljeća”; Boris Rutić, magistar sociologije i pedagogije, za rad “Emocionalna ideologija muškosti: primjena teorije Arlie Hochschilda i koncepta hegemonijske muškosti; te Tea Krušelj, magistrica komparativne književnosti i sociologije, za rad “Upravljanje reprezentacijama ´muslimanske djevojke ´ u javnom diskurzu i popularnoj kulturi Zapada”.

Sve troje dobitnika ne skriva oduševljenje osvojenim  nagradama.

Odlično je da se napokon nekakav trud nagradi , komentirala je Petra.   

Svaka nagrada je dobrodošla, pogotovo nama studentima društveno – humanističkih znanosti.”, nadodao je Boris.

Kojim smjerom nakon diplome? Na pitanje namjerava li se baviti temama vezanim za žene nakon fakultetskog obrazovanja, Tea je objasnila:  Nadam se da hoću, tu se vidim u budućnosti. Ovo je potvrda i velik vjetar u leđa da netko valorizira vaš rad.”

Poštovani oglašivači, nema ništa seksi u nasilju nad ženama

Počev od 25. studenog, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama,  pa sve do 10. prosinca obilježava se borba protiv nasilja nad ženama ili 16 dana aktivizma, u znak solidarnosti sa svim žrtvama koje su proživjele rodno uvjetovano nasilje.

Ova kampanja podizanja svijesti još uvijek nije doprla do svijeta mode, gdje se nasilje nad ženama još uvijek smatra prikladnim načinim da se na tržištu proizvoda dopre što lakše do potrošača. Ako ne vjerujete da je tome tako, pogledajte fotografije u nastavku koje koriste istaknuti modni brendovi za oglašavanje u ženskim časopisima.

{slika}

{slika}

{slika}

Oglašivači koji misle da je to u redu, trebali bi poslušati istinu o nasilju nad ženama koju je iznijela feministkinja Soraya Chemaly: “Svakih devet sekundi u SAD-u jedna žena je napadnuta ili pretučena. Trećina ubijenih žena svake godine u SAD-u ubijena je od strane svojih partnera. Barem jedna od svake tri žene pretučena je, prisiljena na seks ili na neki drugi način zlostavljana tijekom svog života diljem svijeta.”

Pa zašto onda modna industrija i dalje koristi oglase poput ovih za prodaju svojih proizvoda? Zašto se zloupotrebljava, komada i prikazuje kao seksi? I što je još važnije, što opsesija s pretučenim i mrtvim ženama čini društvu?

Jean Kilbourne, znanstvenica za medije kaže. “Reklame koje objektiviziraju i dehumaniziraju žene čine nasilje prihvatljivim i legitimnim. Kada se žene stalno prikazuju kao objekti, zlostavljanje i nasilje jezivi su u svakom smislu”, rekla je Jean za časopis Inquirer.

Kako što se i ispostavilo, izloženost nasilnim i ponižavajućim slikama žena utječe na naše stavove i ponašanje prema njima u stvarnom životu. Agresivno ponašanje je poput tkanine na stolu, što više dolazi do izražaja, smatra se društveno prihvatljivijim. Istraživanje provedeno 2010. pokazalo je da muškarci koji su izloženi seksualno degradirajućim prikazima žena u video igrama “imaju veću vjerojatnost seksualno maltretirati žene i veću dostupnost ženama kao seksualnim objektima”. U sličnom istraživanju iz 2008. ljudi koji su bili podvrgnuti seksualiziranim ženskim likovima u videoigrama također su osjećali manje empatije za žene žrtve seksualnog uznemiravanja i bili su skloni okrivljavati žrtvu.

Drugim riječima, fotografije poput ove u nastavku nisu samo uvredljive, već povećavaju vjerojatnost opasnog ponašanja.

{slika}

Sprečavanje ove vrste nasilja počinje s promjenom samog stava da ga se podržava. 

{slika}