Radnice DTR-a: Uplaćene plaće za dva mjeseca. Obustavljamo akciju!

Radnice DTR-a objavile su danas, oko 14 sati na Facebook stranici Podržimo radnice DTR-a kako nakon 58 dana štrajka odustaju od daljnjih akcija budući da su im danas uplaćene dvije plaće.

Podsjetimo, radnice DTR-a počele su štrajkati 7. svibnja zbog neisplata plaća i ostalih dugovanja koje im prema potpisanom kolektivnom ugovoru pripadaju.

Danas je bio 58. dan štrajka u kojem su svakodnevno, u štrajkaškom prosvjednom maršu, obilazile prodavaonice DTR-a te zgradu Uprave u Petrinjskoj.

Radnice su uspjele mobilizirati i građane i građanke koji su se, u velikom broju, odazvali javnom apelu za pomoć donirajući hranu, osnovne higijenske i kućne potrepštine, ali i uplatama na žiro račun te donacijom odjeće i obuće za djecu radnica.

Sve donacije koje radnice DTR-a dobiju naknadno, otići će kod onih kojima su sada potrebne, radnicama Modne konfekcije Osijek, napominju.

Srbija: srednjoškolci podržavaju diskriminaciju

Rezultati istraživanja ukazuju na to da se LGBT populacija u Srbiji i dalje suočava sa diskriminacijom i netolerancijom, a u tome se ističu srednjoškolci, među kojima bi oko 80 posto podržalo diskriminaciju nad osobama drugačije seksualne orijentacije i da bi 38 posto mladića, uzrasta od 14 do 19 godina opravdalo nasilje nad pripadnicima LGBT populacije, dok samo 16 posto srednjoškolaca smatra da oni trebaju imati ista prava kao i svi ostali.

Istraživanje i godišnji izveštaj o položaju LGBT populacije koja je provela NVO Labris pokazuju da 48 posto ispitanika ne bi voljelo da mu LGBT osoba bude blizak prijatelj, a 40 posto šefica na poslu. Kao problem sa kojim se suočava LGBT populacija, Labris ističe i diskriminaciju na radnom mjestu. U tom je kontekstu pohvalila prvu presudu koja je na toj osnovi donešena, a odnosi se na diskriminaciju koja se dogodila u jednoj odvjetničkoj tvrtci.

Predstavnica Labrisa Jovanka Todorović pohvalila je prilikom predstavljanja izveštaja u srijedu izmjene Krivičnog zakonika u kojem sada postoji zločin iz mržnje, a uvrštena je i netrpeljivost prema različitoj seksualnoj orijentaciji. Labrs očekuje, kako je rečeno, da ove godine budu osigurani uvjeti za održavanje Parade ponosa, a u tome imaju podršku institucija poput ombudsmana, povjerenice za zaštitu ravnopravnosti i Vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da se LGBT populacija u Srbiji i dalje suočava sa diskriminacijom i netolerancijom, a u tome se ističu srednjoškolci, među kojima bi oko 80 posto podržalo diskriminaciju nad osobama drugačije seksualne orijentacije i da bi 38 posto mladića, uzrasta od 14 do 19 godina opravdalo nasilje nad pripadnicima LGBT populacije, dok samo 16 posto srednjoškolaca smatra da oni treba da imaju ista prava kao i svi ostali.

Zamjenica ombudsmana Tamara Lukšić-Orlandić i povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić zbog toga su uputile oštre kritike Ministarstvu prosvete koje na to ne reagira, na šta utječe i neprilagođeni nastavni program i sadržaj udžbenika, koji podržava stereotipe. Naveden je primjer Hrvatske koja je u nastavne sadržaje za sve učeničke uzraste uvrstila i sadržaje koji potiču toleranciju različitosti i razumijevanje prema LGB populaciji.

“Još prije dvije godine upućena je preporuka Ministarstvu da izmjeni te sadržaje i dosad se to nije dogodilo”, rekla je Nevena Petrušić.

Ona je dodala i to da Ministarsvo nije usvojilo ni pravilnike koji bi definirali šta je diskriminatorno ponašanje u školama i kako treba postupati u takvim slučajevima. Uredu ombudsmana prošle godine upućene su dvije žalbe zbog povreda prava LGBT osoba. Prvi prijavljen slučaj je iz jedne ugostiteljske škole, u kojoj se učenik požalio na uvrede i maltretiranje pojedinih vršnjaka.

Zamjenica ombudsmana navela je primjer učenika koji je dajući iskaz o cijelom slučaju objasnio da su on i njegovi prijatelji u hodniku vidjeli “pedera” i zapitali se “šta će peder u školi, kada ovo nije škola za njih?”.

Tamara Lukšić – Orlandić istakla je i nedakvatnu reakciju škole, budući da je prosvjetni radnik koji je čuo sve uvrede upućene jednom učeniku rekao samo: “Stišajte se, djeco”.

Uredu ombudsmana obratio se i policajac koji je iz manjeg mjesta želio biti prebačen u Beograd, kako bi lakše mogao javno otkriti i živjeti sa svojom seksualnom orijentacijom. Njegov zahtjev je uvažen.

 

Štrajk ide dalje!

Radnice DTR-a, koje plaću nisu dobile od veljače, danas ulaze u 58. dan štrajka, a za pomoć pri preživljavanju traže sve zainteresirane građane i građanke.

Hrana i kućne potrepštine mogu se dostaviti na dvije različite lokacije –  u poslovnicu DTR-a, Petrinjska 2 gdje je moguće pomoć dostaviti svaki dan unutar radnog vremena poslovnice, od ponedjeljka do petka  8-20 sati te subotom do 15 sati; kao i u prostore Zelene akcije u Frankopanskoj 1 od 10 do 17 sati. Preporuka je da se sve veće donacije dostavljaju u Zelenu akciju, napominju radnice.

Neke od radnica imaju još maloljetnu djecu i potrebna im je (ljetna) odjeća i obuća, ističu radnice.

Djevojčice su u dobi od 3, 4, 6, 9, 10, 11, 13 i 16 godina, a dječaci od 8, 9, 11, 12, 13, 14, 16, 17 i 18 godina. 

Konkretni brojevi cipela:

Djevojčice: 35, 37, 38 i 39 (za dob od 3, 4, 6 i 9 nismo sigurne za broj, ali tko ima djecu iste dobi će znati!)

Dječaci:36,39,40,41,42,46

“Ako imate djecu koja su prerasla svoju robicu i cipele, molimo vas da ju donirate.”, poručuju.

Donacije odjeće i obuće također se prihvaćaju u prostorima Zelene akcije.

Također, ukoliko ste zainteresirani za direktnu novčanu pomoć, možete to učiniti na broj žiro računa: 2402006-1500029489, Erste banka

Uz to, radnice ističu kako bi im iznimno koristila pomoć volontera/ke, prvenstveno zbog količine fizičkog posla, prijaviti se možete u inbox Facebook grupe Podrška radnicama DTR-a.

Radionice na Park in Zagreb festivalu

U okviru Park in Zagreb festivala na Ribnjaku, CESI će u subotu 06. 07. održati dvije radionice za adolescente i adolescentice.

Radionica “Zaustavimo trgovanje ljudima” počinje u 16.30 i traje do 18.00 sati.

Radionica će započeti prikazivanjem kratkog filma Dvije djevojčice” koji prati priču o dvije djevojke koje su okrutno prevarile osobe koje su poznavale i koje su postale žrtve trgovanja ljudima.  Nakon filma i kratke diskusije, na radionici ćemo se baviti najčešćim mitovima o trgovanju ljudima, prepoznavanjem potencijalno opasnih situacija i načinima na koje se možemo zaštititi.

Radionica “Kvalitetne adolescentske veze”  traje od 18.30 – 20.00 sati, nakon čega slijedi koncert grupe Gatuzo u parku Ribnjak. Na radionici ćemo kroz različite interaktivne aktivnosti osvijestiti očekivanja od veza, usvojiti osnovna znanja o kvalitetnoj vezi i informirati sudionike/ce o pravima u vezi. Isto tako govoriti ćemo o učestalosti, uzrocima i posljedicama nasilja u vezama te povezanosti nasilja i stereotipnih rodnih uloga.

Pozivamo da nam se pridružite na radionicama na kojima ćete dobiti i različite promotivne i edukativne materijale. Radionice će se održati u velikoj dvorani Centra mladih Ribnjak.

Park-in-Zagreb je tradicionalni zagrebački festival zabave i kulture sa besplatnim programom koji se održava u Parku Ribnjak, a ove godine traje od 26.06.do 06.07.

Htjela bih pričati o nečemu što nazivam ‘ružnoćom’

Ovo bi mogao biti najmanje prihvatljiv oblik diskriminacije, ali činjenica je da ne vidim na televiziji ili u filmovima ljude koji izgledaju poput mene.

Htjela bih pričati o nečemu što nazivam “ružnoćom”. To je oblik diskriminacije o kojem se rijetko govori, oni koje se na taj način diskriminira su potpuno nedužni, a takva diskriminacija je neovisna o spolu, rasi, godinama i seksualnoj orijentaciji. Riječ “ružno” je ružna. Izgovorno mi se sviđa, što bi trebala objasniti.

Ružna sam i ponosna na to.

Postoji velika razlika između “biti privlačan/na” (što je veoma subjektivno) i “dobro izgledati” (što je opet subjektivno, ali u manjoj mjeri).

Ljudima je vrlo neugodno ako se opišete kao “ružni”. Društvena norma nalaže da ljudi moraju odgovoriti u Pavlovljevom stilu s “Ne, prekrasan/na si”. I onda postane čudno.

Činjenica je da ne vidim ljude u časopisima koji izgledaju poput mene. Ne vidim ljude poput mene da igraju glavnu ulogu u romantičnim filmovima ili imaju ljubavni život. Ljudi na televiziji i u filmovima koji ne izgledaju dobro rijetko su kad opisani kao oni koji se seksaju, uživaju u seksu, seksaju se s ljudima koji dobro izgledaju i koji zbog toga ne požale ili imaju zdrav stav prema seksu.

Ali znate što? Ja imam seksualni život. I seksala sam se sa zaista zgodnim muškarcima. Ne zato što su oni meni činili uslugu. Ne zato što su mislili da je to dobrotvorno djelo. Ne zato što su bili pijani ili su izgubili okladu. Već zato što smo se jedno drugom sviđali.

Sada, u svojim tridesetima, nakon mnogo godina borbe s osjećajem neadekvatnosti, shvatila sam da je estetska ljepota samo vrh velikog i privačnog ledenjaka.

Štoviše, zahvalna sam. Volim svoje nepravilno tijelo i svoje smiješno lice. Također sam naučila cijeniti prednosti toga što nisam estetski preprivlačna. To uključuje:

1. Znam da prijatelji žele provoditi vrijeme sa mnom, a ne samo s glamuroznim dodatkom.
2. Imam čvrstu i posebnu osobnost zbog čega se nikad nisam oslanjala na to kako izgledam da bi stekla prijatelje.
3. Ne bulje u mene na ulici niti me pipaju u kafićima.
4. Ne brinem se oko “gubitka svog izgleda”. Pritisak, osobito na ženama, da ostare bez da zapravo stare je apsurdan. Mora da je jako teško biti izuzetno privlačna osoba i iskorištavati to u svoju korist i onda promatrati kako to nestaje sa svakim treptajem.

I dalje mislite da ružnoća nije nešto? Mogla bih dati nebrojeno puno primjera. Evo jednog. Nedavno, prijatelj je ovo objavio na Twitteru:

“Moja reakcija kad shvatim da je ponedjeljak slična je reakciji kada bi me ne-tako-zgodna cura odabrala na školskom plesu.”

Pogodi što? To što se sviđaš nekome ružnome ne utječe na tvoju privlačnost. Bez obzira smatraš li da su privlačni ili ne, to ne utječe na činjenicu da ti to laska. Isto kao što kad se sviđaš nekome druge rase, ne utječe na tvoju rasu. Da bi stvar bila bolja, osobno tog prijatelja ne smatram ni približno privlačnim. Što je gore od toga da se sviđaš ružnoj djevojci? Ružna djevojka kojoj se ne sviđaš. Ha!

Da sam “lijepa”, pitam se, bi li se i dalje bavila stand-up komedijom? Je li se lakše smijati nekome sa smiješnom facom? Da sam predivna za gledanje, možda bi to odvlačilo pozornost s onoga što govorim?

Mnogi kritičari opisuju moj nastup kao “samoumanjujući”. Moj komični alter ego je, kao i kod većine komičara, pretjerana verzija mene. Da, opisujem se kao neurednu i situ života, ali to su kvalitete koje volim kod sebe. Samo drugi mogu pretpostaviti da time sebe umanjujem. “Kako uopće može reći takve stvari bez da samu sebe degradira?” Pa, jednostavno mogu.

Usput, volim biti ja, jednako koliko bilo tko drugi voli biti svoj. I to je, ne uvijek, ali većinu vremena, dovoljno.

Prevela i prilagodila: Tea Stipan

Sud poništio projekt građevinskih intervencija u Gezi parku

Turski sud je u srijedu poništio projekt građevinskih intervencija na središnjem istanbulskom trgu Taksim i tako presudio u sporu koji je izazvao val nasilnih prosvjeda protiv vlade po cijeloj zemlji.

“Upravni je sud početkom lipnja, na vrhuncu nemira, presudio da je projekt preoblikovanja trga protivan normama zaštite, identitetu trga i drugim propisima”, izjavio je odvjetnik tužitelja.

Odluka bi mogla ugroziti, kako ga mnogi vide, osobno nastojanje predsjednika turske vlade Tayyipa Erdogana da preoblikuje trg Taksim usprkos oporbi koja je predvodila prosvjede zbog njegovog autoritarnog vladanja.

Erdogan je 14. lipnja rekao da će njegova vlada sačekati odluku suda, uključujući i prizivni proces, prije no što će nastaviti s gradnjom na Taksimu. Park Gezi, dio Trga Taksim, jedna od rijetkih zelenih površina u središtu Istanbula, tijekom prosvjeda postao je improvizirani logor tisuća ljudi koji su nastojali zaustaviti uništenje parka i vladine planove.

U masovnim prosvjedima protiv Erdoganove vlasti i islamističke politike, koje je pokrenuo plan rušenja parka Gezi, krajem svibnja i većim dijelom lipnja četiri su osobe ubijene, a oko 7.500 ranjene u obračunima s policijom, objavila je Turska medicinska udruga.