Prvi nepotpuni rezultati za Europski parlament

Na temelju nešto više od 70 posto prebrojanih glasova među 12 hrvatskih eurozastupnika/ica ulazi najviše kandidata iz koalcije HDZ, HSP AS i BUZ – ukupno njih šestero. Slijedi ih koalcija SDP, HNS i HSU s petero kandidata,  te Hrvatski laburisti s jednim kandidatom.

 Prema rezultatima DIP-a do 22 sata koalicija HDZ, HSP AS i BUZ osvojila je 32,33 posto, koalicija SDP, HNS i HSU 31,39 posto dok su treće pozicionirani Hrvatski laburisti s 5,90 posto.

 Iz koalicije HDS, HSP AS i BUZ ulaze:

  1. RUŽA TOMAŠIĆ
  2. ANDREJ PLENKOVIĆ
  3. DUBRAVKA ŠUICA
  4. DAVOR IVO STIER
  5. IVANA MALETIĆ
  6. ZDRAVKA BUŠIĆ

 Iz koalicije SDP, HNS i HSU ulaze:

  1. TONINO PICULA
  2. BILJANA BORZAN
  3. MARINO BALDINI
  4. OLEG VALJALO
  5. SANDRA PETROVIĆ JAKOVINA

 S liste Hrvatskih laburista bit će to NIKOLA VULJANIĆ. 

Spolno zlostavljanje na radnom mjestu

Lani je obrađivano 420 pritužbi zlostavljanih žena, a većina se odnosila na područje rada i zapošljavanja.Čak 42,5 posto pristiglih pritužbi odnosi se na spolno uznemiravanje žena, uglavnom od strane njima nadređenih osoba.

Pritužbe vezane uz zapošljavanje i rad, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje predstavljaju 58,5 posto svih predmeta o kojima je tijekom prošle godine odlučivala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Na diskriminaciju, kada je riječ o području zapošljavanja i rada, u čak 62,5 posto slučajeva ukazivale su žene.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom godišnjem izvještaju o radu navodi i kako statistički pokazatelji pokazuju daljnje pogoršanje nepovoljnog položaja žena na tržištu rada, pri čemu posebno zabrinjava izuzetno niska stopa radne aktivnosti žena koja iznosi tek 39,1 posto.

Ukazuje i na radno uvjetovanu segregaciju žena na tržištu rada koja je usko vezana uz jaz u plaćama između žena i muškaraca te naglašava kako je na domaćem tržištu rada i dalje čvrst takozvani “stakleni strop” koji otežava profesionalno napredovanje žena na najutjecajnije pozicije. 

 Opisom četiri slučaja, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zorno je ukazala na problem uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Većina pojedinačnih pritužbi, a ukupno je lani obrađivano 420 takvih pritužbi, odnosila se na područje rada i zapošljavanja. Pritom se 42,5 posto pritužbi odnosilo na spolno uznemiravanje u području zapošljavanja i radnih odnosa. Sve te pritužbe podnijele su isključivo žene, a u većem broju slučajeva radilo se spolnom uznemiravanju od strane njima nadređenih osoba. 

  “Zaštitnici” žena

“Žena njenih godina mora imati uredan spolni život, to je bitno za zdravlje”, svaka žena treba “zaštitnika” koji će joj pomoći na poslu i u privatnom životu te brinuti za njenu karijeru – samo je dio argumentacije kojom se žene na radnom mjestu nagovaralo na spolni odnos. Praksa ide dalje od verbalnog uznemiravanja. Žrtve bivaju zlostavljane na najrazličitije načine, pa tako i brojnim SMS-ovima tijekom i izvan radnog vremena, a poruke su, kako se navodi u izvješću, kombinacija molbi i prijetnji nekim zlom. Primale su, primjerice i slikovne poruke “koje prikazuju spolni organ zlostavljača”. Među oblicima uznemiravanja i spolnog uznemiravanja je i “internetsko objavljivanje vulgarnosti o žrtvi, dodirivanje intimnih dijelova tijela čak i na javnom mjestu, često pred svjedocima, fizički nasrtaji koji graniče s pokušajima silovanja, fizički napadi i udarci raznim predmetima”. 

 {slika}

 “Masiranje leđa”

U određenom broju slučajeva radilo se o uznemiravanju žena temeljem spola na njihovom radnom mjestu kroz različite oblike pritiska, primjerice, ponižavajućim i omalovažavajućim izjavama o poznavanju osnova posla kojim se bavi ili različitim radnjama i zabranama koje vrijede samo za žrtvu uznemiravanja, pa čak i fizičkim napadima. Kako se upozorava, i lani je uočeno kako se postupci za zaštitu dostojanstva propisani Zakonom o radu ne provode.

Drugim riječima, uočeno je nepostojanje povjerenika, odnosno povjerenice za zaštitu dostojanstva radnika. Tvrtke nemaju opći akt kojim bi postupak u slučaju uznemiravanja bio detaljno reguliran, stranke, odnosno svjedoci ne ispituju se propisno, ne donose se jasne i nedvosmislene odluke o tome je li uznemiravanja bilo ili nije… 

  “Također, uočen je nepovoljan odnos okoline prema žrtvama spolnog uznemiravanja”, navodi pravobraniteljica objašnjavajući kako se za žrtve vrlo često navodi da se, primjerice, neprimjereno ponašaju, izazovno oblače ili ih se ocjenjuje riječima “mala je zgodna”.

 Zlostavljač je, pak, u očima okoline u boljoj poziciji pa se za njega navodi kako je pogriješio jer se zaljubio, da je “zgođušan”, žrtva ga je iskoristila radi određene koristi – boljeg radnog mjesta, mobitela, da bi od njega dobila novac…

Sami zlostavljači u sudskim postupcima pokrenutima radi bludnih radnji nad žrtvom brane se navodeći kako su sa žrtvom bili u seksualnoj vezi, da joj nije smetalo kad bi joj nosili cvijeće i “masirali leđa”, da se sama pristala voziti s njim u automobilu… 
 

Strah za posao

Žrtve zlostavljanja se vrlo teško odlučuju na bilo kakav oblik sudske zaštite, zbog čega ima vrlo malo sudske prakse u ovom obliku diskriminacije, što je opet, zauzvrat, obeshrabrujući faktor za žrtve.

“Situaciju dodatno pogoršava sadašnja ekonomska situacija, gdje se pred sve radnice i radnike nameće imperativ zadržavanja radnog mjesta, kako radi osiguranja vlastite egzistencije, tako i radi osiguranja egzistencije osoba koje uzdržavaju, najčešće djece. Nerijetko su radnice suočene s teškim izborom, ili ostati bez posla, ili pristati na ono što od njih traži njihov nadređeni”, ističe se u izvještaju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Kako bi se suzbilo uznemiravanje i spolno uznemiravanje u radnim odnosima, pravobraniteljica je lani u suradnji sa ženskim sekcijama triju sindikalnih centrala izradila vodič i letak kojem je cilj upoznati sindikalne povjerenike i pravnike sa svim oblicima diskriminacije na radnom mjestu, a posebno sa spolnim uznemiravanjem i uznemiravanjem temeljem spola.

5 razloga za nastavak serije Balerine

Krajem veljače kanal ABC Family emitirao je “zimsko finale” serije Balerine (Bunheads) – zadnju epizodu od dosad snimljenih 18 – i kako nema nikakve službene vijesti o budućnosti serije, moguće je da je to bila i zadnja epizoda serije uopće. To bi bila šteta.

Ova dramedija autorice Gilmoreica Amy Sherman-Palladino pravi je dragulj, no sudeći po gledanosti ostaje nešto poput dobro čuvane tajne. Prije posljednje epizode serija je u prosjeku imala 1.27 milijuna gledatelja i rejting od 0.5 među gledateljstvom od 18 do 49 godina. To nisu sramotne brojke u odnosu na televizijske standarde, no dobro zaostaju za najvećim hitom ABC Familyja, Slatkim malim lažljivicama, a imaju i značajno manju gledanost od serije koja se prikazuje u terminu neposredno prije Balerina, Zamijenjene nakon rođenja (Switched at Birth).

Balerine imaju više uspjeha  kod mlade ženske testne publike koju mreža cijeni, ali sudeći isključivo prema ukupnoj gledanosti, nitko ne bi bio iznenađen kad bi ABC Family odlučio dići ruke od njih. S druge strane, procjenjujući seriju prema njenoj kreativnoj snazi i potencijalu za budući napredak, može se donijeti samo jedan razuman zaključak: trebamo još Balerina!

Evo pet razloga zašto:

 

Jedinstveni glas Amy Sherman-Palladino

Sve počinje s Amy. Svaki fan Gilmoreica reći će vam da nitko ne piše poput nje. Počela je raditi za televiziju pišući za Roseanne i izvukla najbolje iz uvrnutog realizma te serije i nijansirane obiteljske dinamike koju ona prikazuje te uvela vlastiti screwball dijalog, s  pametnim pop-kulturnim referencama i zasljepljujućom dovitljivosti. Amy Sherman-Palladino ne referira se na naslove poput Žice ili Twin Peaksa na način na koji to čini netko poput Setha MacFarlanea – ubacujući sto stvari u razgovor s lijenom nadom da će pola njih biti shvaćeno. Umjesto toga, Sherman-Palladino i njeno spisateljsko osoblje oblikuju pametne, oštre, specifične šale koje istovremeno zabavljaju i prosvjećuju gledatelje o pravoj svrsi serije: njenim likovima.

{slika}

Standardnu epizodu Balerina ne pokreću nevjerojatni zaokreti priče ili događaji koji mijenjaju život iz temelja. Usredotočena je na ljude koji svaku situaciju čine zanimljivom samim time što otvaraju usta. Užitak u Balerinama jako je povezan s provođenjem vremena s tim likovima i – pogotovo u ovoj ranoj fazi – s postupnim otkrivanjem toga tko oni doista jesu, od bivše plesačice iz Vegasa koja postaje učiteljica baleta u malom gradu Michelle (Sutton Foster) do njenih učenica, sarkastične Sashe (Julia Goldani-Telles), optimistične Boo (Kaitlyn Jenkins), neurotične Ginny (Bailey Buntain) i tomboy Melanie (Emma Dumont).

Iako svaki lik donosi divne, brze, dovitljive podsmjehujuće primjedbe, svi su mnogo posebniji i kompleksniji no što bi jedan pridjev mogao adekvatno prenijeti.

 

Brzo, navedite ime još jedne serije s osam sjajnih ženskih uloga!

Da, osam! Balerine donose ne samo pet već spomenutih glavnih likova, nego i tri istaknute epizodne uloge: Michellinu slobodoumnu svekrvu Fanny (Kelly Bishop) i potpuno različite sestre Truly (Stacey Oristano) i Milly (Liza Weil).

Čak i serije s više snažnih ženskih likova – Momci s Madisona, Parks and Recreation, American Horror Story, Prosvjetljenje (Enlightened), Igra prijestolja, Živi mrtvaci (The Walking Dead), Downton Abbey, Dobra žena i Suburgatory, da spomenemo samo neke od njih – imaju jednako, ako ne i više, jakih uloga za muškarce osiguravajući tako pošteno izjednačenu rodnu ravnotežu. Osim HBO-ove serije Girls i njenog ženskog kvarteta, teško je čak i pomisliti na još koju kvalitetnu trenutno emitiranu seriju koju tako vješto vode žene.

Ne može se reći da Balerine ne trebaju muškarce – u seriji postoji nekoliko šarmantnih, zabavnih, intrigantnih dečkiju koji se svako toliko pojave u seriji, uključujući Michellinog brata Scottyja (kojeg igra Fosteričin stvarni brat Hunter Foster) i Booin dečko Carl (Casey J. Adler, najbolji u općenito ugodnoj grupi povremenih ljubavnih interesa) – već da je savršeno zadovoljavajuće dopuštati damama da vode radnju.

Nema ničeg neobičnog ili nužno lošeg u serijama usredotočenima na muškarce u kojima postoji mjesto za samo jedan ili dva dobro razrađena ženska lika – Na putu prema dolje (Breaking Bad), Pravednik (Justified), Louie, Bez oduševljenja, molim (Curb Your Enthusiasm) i Sinovi anarhije (Sons of  Anarchy) predstavljaju različite stupnjeve izvrsnosti – ali televizija očajnički treba više serija sposobnih za vješto preokretanje rodnog dispariteta. Balerine to čine upravo sada.

A ako to znači da neki muškarci nikad neće gledati Balerine, šteta za njih.

 {slika}

Dramatika je jednako snažna kao komedija

Prema kalupu Gilmoreica, Sherman-Palladino razumije moć razoružavanja publike komedijom prije nokautirajućeg naleta dramatike. Što se više smijemo Michellinoj dovitljivosti ili Sashinim sarkastičnim replikama, više ih volimo. A što ih više volimo, više nas boli kad osjećamo njihovu bol.

U seriji nema bitnijeg lika koji postoji samo kao aparat za viceve bez osjećaja, emocionalnih veza, nada i snova. Balerine su započele s ponešto kontroverznom prvom epizodom: osjećajući se dekintirano u Las Vegasu, Michelle pristaje udati se za dugogodišnjeg obožavatelja Hubbella (Alan Ruck) i s njim se seli u kalifornijski obalni gradić Paradise, u kojem se radnja serije odvija. A onda, u završnim trenucima prve epizode, saznajemo da je Hubbell umro u automobilskoj nesreći unutar 24 sata od vjenčanja s Michelle.

To je turoban i izrazito nekonvencionalan način da se započne serija. HBO-ova serija Dva metra pod zemljom započela je smrću patrijarha, kao i ABC-ova Braća i sestre, no to su bile ozbiljne dramske serije o obiteljskim vezama. Balerine su predstavljene kao lagana dramedija o ženi koja traži novi početak. No dogodi se tragedija i ta činjenica nikad ne može biti izbrisana, a to je od apsolutne važnosti za seriju posvećenu istraživanju i svjetlih i tamnih strana svakog ljudskog života.

 {slika}

Za razliku od Gleea i Smasha, Balerine znaju kako glazbene točke napraviti važnima

Ovo se rijetko kada moglo primijeniti na Smash, ali prije nekoliko sezona u Gleeu se znalo dogoditi da glazbene točke naglašavaju, informiraju ili osvjetljavaju emocionalno stanje lika ili likova koji ih izvode. Usporedbe radi, svaka glazbena točka u Balerinama – većinom se radi o plesnim izvedbama uz nekoliko vokalnih – zapravo produbljuje naše razumijevanje lika koji je izvodi.

Bilo da se radi o Sashi koja izlijeva jedva potisnutu ljutnju na roditelje u mahniti Istanbul (Not Constantinople) ili o Michelle i Scottyu koji demonstriraju svoju neraskidivu bratsku povezanost pjevajući You Belong To me, glazbene točke u Balerinama postaju čarobni trenuci. One nisu nastale kako bi se prodavale iTunes melodije, one su savršena jedinstva umjetnosti i umjetnika. Svatko bi mogao napraviti seriju o plesačicama, ali Sherman-Palladino daje nam seriju o pjesmama i plesu kao načinu samoizražavanja.

 {slika}

Jednostavno, ne postoji ništa slično na televiziji

To bi dosad već trebalo biti jasno. Balerine su – sa svojim karakteristični tonom,  uzornom ekipom glumica i inovativnim korištenjem plesa – jedinstvene. I sve ovako originalne serije koje pružaju toliko zadovoljstva lako bi mogle steći veću publiku zahvaljujući usmenoj predaji i Netflix maratonima (ako – ili kada? – serija konačno bude dosupna na Netflix Instantu). Postoje ljudi kojima inače ne bi palo na pamet gledati seriju prikazanu na ABC Familyu ili išta što se zove Balerine ili seriju o četiri tinejdžerke u glavnim ulogama. Šokiralo bi ih koliko su Balerine zapravo pametne i kreativne. Nadajmo se da će im ABC Family dati šansu da to shvate.

Prevela i prilagodila Ana Stipković

 

http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2013/02/bunheads-season-2-5-reasons-abc-family-needs-to-renew-this-show.html

Mini rječnik ženskih kontraceptivnih sredstava za Pravog Muskarca

Od kad znam za sebe, ljudi se crvene prilikom kupovine kondoma. Ili su to moji drugovi, kojima je strašna muka da uđu u apoteku i kupe toga “đa’ola” ili su to farmaceutkinje, koje kad ih pitate kakve sve vrste imaju, one se zacrvene i pokažu vam prstom gdje se nalaze, pa vi (“đa’olice”) same birajte! Sreća, pa se sada mogu kupiti i u prehrambenim prodavnicama, a i moji drugovi su u međuvremenu postali Zreli Pravi Muškarci, pa to rade sami, a kad ih kupuju djevojke ili žene, onda im, ljubazne prodavačice stave u papirnatu kesu, da sačuvaju “ono malo ženske intime”.

A baš su kondomi za muškarce jedna čudesno dobra stvar. Nastali tako davno, prije 15 hiljada godina, kako kažu nađeni crteži (baš me zanima kako je to moglo da izgleda?!) napredovali iz vijeka u vijek. Za Kazanovu su se specijalni, od najljepše i najmekše kože pravili, dok su u isto vrijeme, za žene, pravljeni divni modeli pojaseva za čuvanje nevinosti, od čistog čelika. Sada postoji čitava lepeza boja, okusa, šara i veličina, A i Durex ih pravi u šarenim metalnim kutijicama, pa se mogu čuvati i nositi gdje god poželite! Ma sami znate, šta vam ja to sad, bistrim Spinozu. Em vas-nas štite od trudnoće em od polno-prenosivih bolesti. Ma ljepota jedna! Em 3 komada košta 1,50 euro.  

U isto vrijeme, nekih xx vjekova kasnije, nastala su divna i nadasve suptilna kontraceptivna sredstva za žene, Npr. anti – bejbi pilule, štite od trudnoće ali nije sigurno da će te zakonačiti sa partnerkom – ljepoticom a probuditi se pored debeljuce-vukodlaka (“malo” utiču na rad hormona i maljavost).

{slika}

Jao, a sjećate li se AB filma? AB film je kontraceptivno sredstvo za žene koje se pojavilo 90-tih godina u Crnoj Gori (naravno i u cijelom razvijenom svijetu, jer Mala Crna tada pripadaše istom). Služilo je da vas zaštiti od trudnoće (dobro ste pročitali, u množini, to nije samo stvar vaše partnerke) što znači da vas nije štitio od polno – prenosivih bolesti. Elem, vrlo je bila simpatična upotreba. To je ličilo na malu četvrtastu providnu foliju koju bi partner stavio u partnerkinu vaginu, onda bi zajedno sačekali 3 do 4 minuta, da se isti rasprši u istoj, i onda bi mogli da se vole. Zvuči jednostavno, ali samo zvuči. Ne daj Bože, da vam je prst kojim slučajem bio vlažan ili se ovlažio ulaskom u vaginu, AB film bi se zalijepio na kažiprst i nikako ga niste mogli smjestiti tamo gdje ste namjeravali, što je podsticalo nervozu partnera, koji bi na kraju odustajali od datog poduhvata zaštite i “čuvali se”. Još groznija stvar bi bila, ako se AB film ne rasprši, nego zbog “živahnosti” partnerke pretvori u kuglicu i nakon vođenja ljubavi, vi vidite da se “vaša voljena zaštita” nalazi na krevetu, a vi se niste “čuvali”.

A znate li šta je to malo, bež (bre) gumeno džakče, bez ukusa, bez boje, bez šara, ma jedna obična anemična fleka? 1 komad košta 1,50 euro?! Nije mijenjalo dizajn otkad je nastalo, krajem prošlog vijeka, tačnije 1992. godine (15 000 godina kasnije u odnosu na muški kiseli krastavac)? Stručno ga zovu Femidom a narodski ženski kondom. Štiti i od trudnoće i od polno prenosivih bolesti. To je jedna divota od zaštite! Na oba kraja nalaze se prstenovi, sa jedne, da bi kondom bio stabilan u vagini a sa druge – pretpostavljate. Upotreba je krajnje jednostavna. Ukratko, prvo, vašoj partnerki treba pola sata da se psihički pripremi i opusti za upotrebu istog, a vi, ako posjedujete znanje i vještine Gospodara prstenova, treba vam minimum 45 minuta da ga smjestite gdje mu je mjesto. Uzgred, treba nabaviti i gumene čepiće za uši (to vam je dodatan trošak, 2 para), jer prilikom upotrebe nastaju škriputavi zvuci. 

Šalu na stranu, kada kondom izvadite iz kutijice, lagano istrljajte spoljašni dio kako bi se lubrikant ravnomjerno rasporedio po istom. Zatim provjerite da je unutrašnji prsten na donjem i zatvorenom dijelu kondoma a kondom držite tako da otvoreni kraj visi na dolje. Palcem i srednjim prstom treba stegnuti unutrašnji prsten i u tom položaju lagano gurnuti kondom kroz otvor vagine a kažiprstom gurati unutrašnji prsten u vaginu (pazite da ne pobrkate prste). Treba voditi računa da kondom postavlite pravilno kako se ne bi uvrnuo. 1,5 cm kondoma i spoljašnji prsten treba da vire izvan vagine. Obavezno budite oprezni da tokom vođenja ljubavi tačno centrirate u kondom, jer može da se desi i da ga promašite, pa ga stoga treba pridržavati sa obe ruke. 

{slika}

Nakon upotrebe treba uvrnuti spoljni prsten i polako izvaditi kondom kako bi sperma ostala u istom. Ovaj kondom je takođe za jednokratnu upotrebu (iako košta 3x skuplje) i zaista škripi prilikom upotrebe. 

Toliko o ravnopravnosti polova čak i u industriji koja ostvaruje toliki profit?! Kako je moguće da se ništa praktičnije nije moglo osmisliti za zaštitu žena?!I Zašto je bilo potrebno toliko vremena da bi se ženski kondom dizajnirao! Postoje li tu neki drugi razlozi, razlozi kontrole … Kome se čini ustupak na štetu žena?! Pa štiteći žene štitimo društvo! A farmaceutska industrija je samo zamazala i ženama i cijelom društvu, stvarajući “mit o ženskoj ljepoti”, koja ide na štetu i muškaraca i žena, ali o ovom fenomenu, drugi put …      

Dragi Pravi Muškarci, mislim da sam vam dala dovoljno argumenata da već ujutro odete do prve apoteke, kupite dovoljnu količinu kondoma i zaštite i sebe i svoju voljenu partnerku, i uživate do mile volje, nego da se bavite stvaranjem novih tehnologija izrade praktičnijeg, rebrastog, sa ukusom maline, brusnice ili aronije, prezervativa za žene, koji će vaša partnerka da nosi sa tregerićima ili da ga možda, veže za plafonjerku?

Za 40 posto djevojaka u RH normalno je da dečko reagira udarcem ako pogledaju drugog

Od 485 poziva u pomoć, koliko ih je tijekom prošle godine zabilježila virovitička Udruga S.O.S. telefon, u 90 posto slučajeva uputile su ih zlostavljane žene, a statistika govori da su njihovi zlostavljači u 80 posto slučajeva bračni im partneri – muškarci. Premda je javnost posljednjih godina osvještenija po pitanju pojave nasilničkog ponašanja, broj zabilježenih obiteljskih maltretiranja ostaje sličan prošlogodišnjima te je Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj u protekloj godini prijavljeno između 450 i 500 slučajeva zlostavljanja. O toj je temi danas u Slatini predavanje održala Desa Kolesarić, predsjednica Udruge S.O.S telefon – poziv u pomoć iz Virovitice, autorica brošure ‘Mitovi i činjenice o nasilju u obitelji’

Najčešći su mitovi u društvu, koje uvelike tolerira nasilna ponašanja, piše Kolesarić, da je žrtva sama ‘kriva’ za torturu koju proživljava, da uživa u tome, inače bi ostavila zlostavljača, da je nasilje u obitelji privatna stvar i tome slično. Takve tvrdnje, dodaje, štetne su, suprotne su činjenicama i poistovjećuju žrtvu i nasilnika. U partnerskim odnosima, u omjeru 9:1, nasilniji su muškarci, a najčešće je riječ o psihičkom, tjelesnom i, nešto slabije izraženom, seksualnom zlostavljanju.

‘Šokantan je podatak da oko 40 posto mladih djevojaka u Hrvatskoj smatra sasvim normalnim da im dečko reagira udarcem, pljuskom ili pogrdnim riječima kad ona, primjerice, pogleda drugog muškarca. To puno govori o tome s kakvim se stavovima u društvu moramo nositi. Naša je udruga prošle godine imala 485 poziva za pomoć, policija je zabilježila još 500, tomu treba pribrojati ona zlostavljanja koja nisu zabilježena, a u prosjeku ih je desetak neprijavljenih na jedno prijavljeno’, kaže Kolesarić naglašavajući kako bi i u Virovitičko-podravskoj županiji dobro došla sigurna kuća, koje zasada – nema. Virovitička Udruga S.O.S. telefon djeluje od 2000. godine i žrtvama nasilja osigurava psihološku i pravnu pomoć.

Održana tribina dio je projekta Ženske sobe Sigurno mjesto koji novčano podupiru Europska unija i Vladin Ured za udruge, a odvija se u suradnji s Centrom za podršku i razvoj civilnog društva Delfin iz Pakraca, Centrom za žene Adela iz Siska i virovitičke Udruge S.O.S. telefon.

Milanović: Transrodne osobe su građani ovog društva, držat ćemo se najviših standarda Europske konvencije o ljudskim pravima

U posjetu Zagrebu je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland. “Danas o ljudskim pravima razgovaramo u potpuno drugačijem tonu i sadržaju nego proteklih godina i desetljeća”, kazao je nakon sastanka premijer Zoran Milanović. Na pitanje o statusu transrodnih osoba, koje prema povjereniku Vijeća Europe za ljudska prava treba bolje riješiti.

Milanović je odgovorio: “Transrodne osobe su građani ovog društva, kao i svatko drugi i proučit ću o čemu se radi. Ako je problem u neskladu s nekim postojećim konvencijama, to ćemo promijeniti, a i ako nije u neskladu s konvencijama, a u neskladu je s našim svjetonazorom, opet ćemo možda promijeniti”, istaknuo je Milanović, poručivši kako će se držati najviših standarda Europske konvencije o ljudskim pravima.

Premijer je s Jaglandom razgovarao i o pitanjima vezanima uz situaciju u regiji i implementaciji najviših standarda Europske konvencije o ljudskim pravima.

Glavnog tajnika izvijestio je o načinu izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, pri čemu se, istaknuo je, vodi računa o svim detaljima, kao što je primjerice izbor zamjenika načelnika ili gradonačelnika pripadnika manjine tamo gdje je njihov udio u stanovništvu preko 15 posto.

Jagland je čestitao Hrvatskoj na skorom članstvu u Europskoj uniji. Istaknuo je da je Hrvatska profitirala od “pritisaka” Vijeća Europe, jer je na kraju ono što je u tome smislu provela, bio vrlo važan preduvjet za članstvo u Europskoj uniji. “Oduvijek je bilo tako da svaka zemlja koja želi postati članicom Europske unije, prvo mora ispuniti sve standarde Europske konvencije o ljudskim pravima”.

Naglasio je da su prioriteti borba protiv korupcije, govora mržnje te zaštita manjina, te da u tome smislu Vijeće Europe i Hrvatska imaju zajedničke ciljeve.

Leko: Vijeće Europe i EU prepoznali su naš napredak u izgradnji demokratskog društva

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko sastao se s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom. “Demokratske standarde hrvatsko društvo je usvojilo kao svoje. Naš napredak u izgradnji demokratskog društva prepoznali su Vijeće Europe i Europska unija”, kazao je predsjednik Sabora Josip Leko na početku sastanka.

Kako su izvijestili iz Ureda predsjednika Sabora, Leko je glavnog tajnika VE informirao o tijeku ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Uz napomenu da je Hrvatska na završetku tog procesa kazao je kako u Hrvatskoj s jedne strane osjećamo zadovoljstvo što smo napredovali tako da možemo biti članica EU, ali i s druge strane povećanu odgovornost kao buduća punopravna članica EU.

Jagland je pozitivnim ocijenio rad hrvatskog izaslanstva u VE i dodao da je važno nastaviti suradnju kako bi se Hrvatskoj pomoglo da dostigne standarde EU. Pritom je kao najznačajnija područja istaknuo suzbijanje korupcije, slobodno i neovisno sudstvo te slobodne i neovisne medije kao pretpostavku za borbu protiv korupcije, zatim borbu protiv govora mržnje i nasilja te zaštitu manjina, naročito sada u vrijeme ekonomske krize kada rastu napetosti u društvu.

Posebno je važnim ocijenio pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime bi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu postao nadležan za zakonodavstvo EU, a omogućio bi se i koherentni razvoj prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Europskog suda pravde u Luksemburgu.

Voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE Gvozden Srećko Flego glavnog je tajnika VE Thorbjørna Jaglanda informirao o odnosu Hrvatske prema društvenim manjinama i njihovoj zaštiti te o prijenosu i razmjeni znanja i iskustava sa zemljama u susjedstvu.