Osnovan prvi kuglački klub slijepih žena

U Ogulinu je održan prvi međunarodni kuglački turnir za slijepe osobe. Kako napominju organizatori iz Udruge slijepih grada Karlovca i Karlovačke županije, ovo je prvi  takav sportski događaj u Republici Hrvatskoj i široj regiji a na kojem se natjecao najveći broj slijepih žena do sada.

– USKA i ovoga puta kroz projekt “Sportom za ljepšu budućnost” pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi probija granice svojim nekonvencijonalnim pristupom u senzibilizaciji javnosti i integracijsi slijepih osoba u društvo. USKA je potakla i tehnički podržala osnivanja prvog Kuglačkog kluba slijepih žena u Hrvatskoj KK “Ogulinka”.

Na turniru održanom povodom Dana Grada Ogulina natjecali su se kuglači i kuglačice iz cijele regije, iz Ljubljane, Kranja, Banja Luke, Sarajeva, Bihaća, Beograda, Osijeka, Karlovca i Ogulina a priključile su se i videće kuglačice iz Ženskog kuglačkog kluba Ogulin.

Natjecanje se održavalo dva dana ekipno i pojedinačno. Slijepe kuglačice Ženskog kulagačkog kluba slijepih  Ogulinka bile su iznimne – ekipno su osvojile zlato u sastavu Ljerka Volf, Danica Rob i Ana Čunović, dok su pojedinačno ispred Ogulinke uzele sve tri medalje, Ljerka Volf ispred Kuglačkog Kluba Ogulinka pojedinačno je osvojila zlatnu medalju u kategoriji B2, Ana Čunović srebro u kategoriji B3, te Danica Rob broncu u kategoriji B1.

Žalite se Europskom pučkom pravobranitelju!

Svakom građaninu RH dobro će doći informacija da u slučaju administrativne nepravilnosti, nepravednosti, diskriminacije, zloupotrebe vlasti, šutnje administracije, uskraćivanja informacija ili nepotrebnog odgađanja od tijela Europske unije, i Hrvatskoj, kao budućoj članici EU-a na raspolaganju stoji Europski pučki pravobranitelj. Od izvora bliskog uredu Europskog pučkog pravobranitelja doznajemo kako najviše pritužbi ima iz Njemačke, a potom iz Španjolske i zatim iz Belgije. U posljednje dvije godine došlo je i 11 pritužbi iz Hrvatske gdje su se građani žalili zbog hrvatske administracije, povrata imovine, ali i – švedske imigracijske politike! Kad Hrvatska postane članica EU, potencijal će svakako rasti. No budući da se u svim slučajevima radilo o pritužbama protiv nacionalnih tijela, tu pučki pravobranitelj nije mogao obavljati uslugu, osim u jednom slučaju vezanom za povrat imovine, gdje je upit bio upućen delegaciji EU u Zagrebu, koja je bila dužna odgovoriti, što nije učinila. Izvor je dodao i kako se najviše pritužbi odnosi na Europsku komisiju; čak 65 posto prošle godine.

Više pročitajte na Tportalu ili se dodatno informirajte na web stranici Europskog pučkog pravobranitelja.

 

WAVE Training Institute

WAVE is very delighted to announce the first WAVE Training Institute to be held 7th-11th November 2011 in Vienna. With the one-week training WAVE aims at further improving service provision in Europe and at ensuring that women survivors of violence and their children receive knowledge and human rights-based support of high quality. The Training Institute 2011 will address experts from women’s support services who already have experienced in supporting survivors of violence and want to enhance their knowledge and transfer it to new and less experienced practitioners.

 

Scholarships

16 scholarships are available for applicants from EU-member states through EU DAPHNE funding.

2 WAVE scholarships are available for applicants from non-EU member states.

2 self-funded participants from any European country will be accepted.

  

For more information about the WAVE Training Institute see call for applications.

To apply please use the registration form.

TIMELINE for applications is September 26th 2011. Please send applications to felice.drott@wave-network.org or fax to: +43-(0)-1-548 2720 – 27

Danas je Međunarodni dan mira

“21. rujna 2011. u svijetu će se obilježiti 30. Međunarodni dan mira koji se obilježava unutar zemalja članica Ujedinjenih naroda. Republika Hrvatska kao članica UN-a također bi se trebala prisjetiti toga datuma i to ne samo datuma radi, već zbog činjenice kako smo donedavno svjedočili najvećoj prijetnji miru – oružanom sukobu, a u našoj neposrednoj okolini, na relaciji Srbija – Kosovo i danas vidimo koliko je mir nestabilan.

Danas su pred nama novi izazovi koji donose nemire u živote građana RH, primarno povezani uz društvene nepravde kao što je siromaštvo, socijalna nesigurnost, gubitak posla ili opterećenost kreditnim zaduženjima. U trenucima kada nema oružanih sukoba važno je i dalje brinuti se o miru i biti predan nenasilju, jer samo na tim principima možemo kvalitetno pristupiti rješavanju društvenih nepravdi. Mir, nenasilje i ljudska prava se uče i stječu stvaranjem kulture nenasilja.

Ovim putem podsjećamo kako u RH još uvijek nije sustavno zaživio program obrazovanja za mir, nenasilje i ljudska prava, niti njegov prihvaćen organizacijski oblik: odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo. Sustavno obrazovanje temeljeno na vrijednostima mira i nenasilja put su prema trajnom i održivom miru.

Iako je Vlada RH u više navrata najavljivala uvođenje predmetnog područja i izbornog predmeta od početka ove školske godine, mladi u Hrvatskoj i dalje neće imati priliku sustavno se odgajati i obrazovati za mir, ljudska prava i demokratsku političku kulturu. Čini se da u post-ratnoj Hrvatskoj, tema mira i dalje stvara više nemira i neodlučnosti među političkom elitom nego li je to slučaj sa drugim temama. Ovim putem apeliramo na donositelje odluka da narednu školsku godinu iskoriste za iskren, predan i suradnički rad na uvođenju mirovnog i građanskog obrazovanja na svim razinama obrazovanja, kako bi se u rujnu 2012. godine krenulo sa sustavnim obrazovanjem za mir, nenasilje i ljudska prava u domaćim obrazovnim institucijama.

U međuvremenu Centar za mirovne studije i druge organizacije civilnog društva doprinose edukaciji građana kroz neformalne edukacijske programe. Jedan od njih su i Mirovni studiji – obuhvatni program obrazovanja za mir koji najavljuju upise za 14. za generaciju polaznika/ca.
Upisi počinju 21. rujna a više informacija o samim upisima možete pronaći na www.cms.hr.

Ovim putem Vas pozivamo da zajedno s nama obilježite Međunarodni dan mira i to u srijedu 21. rujna 2011. u 19 sati u kinu Grič, Jurišićeva 1, Zagreb gdje ćemo predstaviti nadolazeći program Mirovnih studija, premijerno prikazati dokumentarni film “Tražili smo radnike, a dobili smo ljude” koji je nastao u suradnji sa Mirovnim inštitutom iz Ljubljane a tematizira položaj stranih radnika u EU, te publikacije: Imagi_nacija: Građanski identiteti i prava: Ostvarenje prava ekonomskih migranata kao doprinos izgradnji održivog mira.”

Htjeli smo radnike, a došli su nam ljudi

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE 

Vas poziva na

promociju filma Tražili smo radnike, a došli su nam ljudi i publikacije Imagi_nacija

povodom Međunarodnog Dana mira

i najave programa Mirovnih studija 2011/2012.

21. rujna – Kino Grič – 19 – 22 sata

Na Dan mira 2011. prezentirati ćemo film Htjeli smo radnike, a došli su nam ljudi i publikaciju: Imagi_nacija: Građanski  identiteti i prava: Ostvarenje prava ekonomskih migranata kao doprinos izgradnji održivog mira. Prezentirati ćemo i program neformalnog obrazovanja za mir i aktivne građane: Mirovni studiji 2011/2012.  

Publikacija i film nastali su u kao produkt kolegija Nacionalni i nadnacionalni identiteti  koji se provodio na Mirovnim studijima 2010/2011. Publikacija predstavlja niz aktualnih stručnih tekstova o nacionalnim, nadnacionalnim identitetima i identifikacijama,  a film kroz primjer migrantskih radnika u Sloveniji  pokazuje koje su prepreke u ostvarenju vlastitih identiteta u slučajevima kada nam je onemogućeno ostvarenje građanskih i političkih prava. Ova pitanja otvaramo i odgovore tražimo u vrijeme kada su ekonomske migracije i pitanja migrantskih radnika i radnica jedno od važnih pitanja izgradnje održivog mira i postizanja društvene pravde. Film i knjiga nastali su u suradnji Centra za mirovne studije, studenata Mirovnih studija iz Zagreba, Mirovnog Instituta iz Ljubljane i produkcijske kuće Hulahop.

Pridružite nam se na projekciji i diskusiji, a svaki dan napravite nešto što doprinosi miru.

 

Program:

19:00h          Uvod i predstavljanje programa Mirovnih studija 2011/2012.

19:30h          Predstavljanje publikacije “Imagi_nacija”

20:00h          Ukratko o filmu (autori)

20:15h          Projekcija filma “Htjeli smo radnike, a došli su nam ljudi”

20:45h          Osvrt na film/razgovor

21:00h          Druženje u lobiju kina

Trebamo državu koja štiti, a ne državu koja dopušta

Otkako je 29. lipnja 2002. godine Damir Hršak sa zrinjevačkog paviljona proročanski zagrmio: “Od danas više nema povratka u tišinu! Od danas prestajemo biti nevidljivi!”, za LGBT osobe u Hrvatskoj mnogo se stvari promijenilo nabolje.

Devet godina kasnije napokon smo doživjeli najljepšu zagrebačku Paradu ponosa koja je prošla bez incidenata, a u međuvremenu smo dobili Zakon o istospolnim zajednicama (2003.), i Zakon o suzbijanju diskriminacije (2009.).

U većini Povorki ponosa s nama su šetali i brojni oporbeni političari, od kojih su najpoznatiji Vesna Pusić, Mirela Holy i Šime Lučin, no je li to sve skupa dovoljno?

Sve lezbijke i gejevi koji dijele život sa svojim partneri(ca)ma jednoglasno će reći da nije. Oni su u Hrvatskoj i dalje građani drugog reda jer postojeći zakoni gotovo ni u kojoj mjeri ne štite njihove zajednice, a suvišno je reći da ih vlastita država u kojoj plaćaju poreze i prema kojoj uredno izvršavaju sve svoje obveze poput svih ostalih građana ne priznaje ni kao obitelj.

Posljedice toga za mnoge su još uvijek život “u ormaru”, nesređeni obiteljski odnosi, strah i opći osjećaj manje vrijednosti. Oni koji požele imati dijete moraju se snalaziti na razne, iznimno složene i skupe načine. Žele li urediti svoje imovinske odnose, moraju ostavljati silan novac kod javnih bilježnika i slično, a pritom im svejedno nitko ne jamči ništa. Ako su pak u lošim odnosima sa svojim obiteljima i jedan od partnera umre, drugi se lako može naći na ulici bez ičega. Posebno težak problem jest i situacija u kojoj jedan od partnera mora u bolnicu, a drugi nema pravo odlučivanja i/ili čak posjećivanja.

Iz svega navedenog, a to je tek vrh sante, jasno je kako je došlo vrijeme za promjene. S obzirom na predstojeće parlamentarne izbore u prosincu, zanimalo nas je što hrvatske LGBT udruge očekuju od buduće Vlade, bez obzira tko će na izborima pobijediti, te namjeravaju li od vlasti izravno tražiti nužne promjene.

Plan 21 je za nas razočaravajuć
U Centru za LGBT ravnopravnost koji sačinjavaju Zagreb Pride, udruga Lori i Queer Zagreb smatraju kako se famozni Zakon o istospolnim zajednicama ne provodi niti se može provoditi, pa shodno tome nema ni smisla. Osim toga je u svojoj suštini diskriminatoran, a osim statističke stavke u popisu stanovništva nikome nije omogućio ništa.

“Uostalom, i nastao je kao truli dogovor SDP-a i HNS-a s HSS-om, koji ne samo da nije želio urediti životne zajednice LGBT osoba, nego su nas, riječima zastupnice Ljubice Lalić, htjeli medikalizirati”, podsjeća Marko Jurčić iz Centra za LGBT ravnopravnost.

“Nova Vlada ne bi smjela ponoviti greške iz prošlih mandata, pa bi Zakon o istospolnim zajednicama trebala poslati u ropotarnicu prošlosti i staviti ga van snage. Naravno, isključivo nakon što se zakonski omogući LGBT osobama da sklapaju brakove sa svojim voljenima. Svaka ponuda buduće Vlade ispod ravnopravnosti i jednakopravnosti LGBT osoba i naših životnih zajednica pred zakonom bila bi diskriminacija,” dodao je.

Također bi volio kad bi, primjerice, Zoran Milanović s više hrabrosti i odlučnosti govorio o pravima LGBT osoba. Pritom se, kaže, čak ne treba ugledati na kolege iz Portugala, Španjolske, Francuske, Slovenije ili Njemačke – dovoljno je da pogleda oko sebe i posluša kako predsjednik Josipović s poštovanjem i uvažavanjem govori o LGBT osobama.

U Centru smatraju kako je zamagljivanje LGBT pitanja u Planu 21 u politiku “slobode životnog stila” posve razočaravajuće jer nikome ništa ne znači, neodređeno je, i zvuči kao da se obraćaju kakvom institutu za filozofiju.

“Mi trebamo državu koja štiti, a ne državu koja ‘dopušta’. Nova Vlada treba aktivno promovirati ljudska prava, a to znači i LGBT ljudska prava, ženska ljudska prava itd., a ne ‘osuđivati nasilje’ umjesto da ga suzbija, ili se hvali koliko je zakona napisala, umjesto da kaže koliko ih se provodi i koliko su ti zakoni doveli do pravednijeg društva”, kategoričan je Jurčić.

Nema argumenata protiv potpune ravnopravnosti
Prije šest godina SDP se na Glavnom odboru obvezao zalagati za takozvana “registrirana partnerstva”, koja bi imale ograničen set prava za osobe koje se “registriraju”, međutim, udruge misle kako o toj odluci u najvećoj oporbenoj stranci trebaju ponovno promisliti.

“Životne zajednice dviju osoba koje su odlučile sklopiti ugovor s državom, koja im se obvezuje davati određene usluge i štititi njihova prava, moraju biti tretirane jednako i moraju imati ista prava i obaveze, neovisno o biološkom spolu. Danas LGBT osobe u Hrvatskoj žive u svojim životnim zajednicama mnogo slobodnije nego prije šest godina, dižu kredite i osnivaju obitelji, imaju djecu i ne postoji argument koji bi bio protiv potpune ravnopravnost LGBT osoba i naših zajednica pred zakonom”, odlučno su poručili.

Kažu kako te stvari možda nisu toliko vidljive kao u SAD-u ili čak u susjednoj Sloveniji, i svima koji misle da još nije vrijeme za potpunu ravnopravnost, poručuju da je “našem čekanju došao kraj”.

Pregovori će ovisiti o budućim partnerima
Zagreb Pride će kroz Centar za LGBT ravnopravnost i u koaliciji s drugim organizacijama civilnog društva sudjelovati u izradi platforme, odnosno politika civilnog društva za buduću Vladu i tu će dati svoje prijedloge o tome što smatraju da treba mijenjati.

Još su kod zatvaranja Poglavlja 23 rekli u kojim su područjima života LGBT osobe neravnopravni i vjeruju kako sad to treba pretočiti u konkretne politike koje bi prije svega podržati sama LGBT zajednica u Hrvatskoj, pa bi bilo poželjno organizirati javnu raspravu unutar LGBT zajednice.

Osim toga, Centar za LGBT ravnopravnost ove je godine podnio nekoliko amandmana i komentara na zakone i pravilnike. LGBT osobe nisu samo neravnopravne u odnosu na prava iz Obiteljskog zakona, a treba i generalno raditi na tome da nova Vlada osigura i implementaciju. Ravnopravnost LGBT osoba u društvu, kao i osjećaj pravde neće se postići sve dokle se zakoni ne budu intenzivnije implementirali i sve dok se LGBT osobe ne budu osjećale sigurno, od ulica, preko škola i sveučilišta, na poslu i, naposljetku, unutar vlastitih obitelji. Nakon što se uspostavi nova saborska većina, a potom i nova Vlada RH, znati će tko su im partneri za razgovor i shodno tome djelovati.

“Iskorak” želi okončati diskriminaciju i u škole uvesti seksualnu edukaciju
Što se tiče udruge Iskorak, oni i od ove i od sljedeće Vlade zahtijevaju i očekuju da ukidanje diskriminacije istospolnih partnera/ica, i to na način da im se osiguraju ista prava i dužnosti kakve imaju raznospolni partneri/ce. To će se postići kroz instituciju braka i izvanbračne zajednice.

Osim toga žele da se zločini iz mržnje strože sankcioniraju, kao i bolju zakonsku regulativu za sankcioniranje govora mržnje.

“Zabrana diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta svakako bi se trebala uvrstiti u Ustav RH i preostale relevantne zakone. U zakone treba ugraditi zaštitne mehanizme kojima bi se zaštitilo pravo na poštovanje privatnog života transrodnih osoba. Nadalje, u osnovne i srednje škole valja uvesti seksualnu edukaciju u sklopu koje će se objektivno govoriti o seksualnosti i spolnim i rodnim manjinama”, rekao nam je koordinator Iskoraka, Edo Bulić.

Što o svemu misle pojedine stranke, saznat ćemo i izvijestiti uskoro.