sdadmin, Author at Libela - Page 1449 of 1806

Čaša mlijeka i seksizam

Posted on August 8, 2011 by sdadmin

Posljednjih dana mediji, blogovi i forumi bruje od rasprave o kontraverznoj kampanji “Got milk?”. O čemu se zapravo radi? Pa svi znamo da su žene nervozne u vrijeme PMS-a i da zbog toga njihovi muškarci pate. Parafraziram članak Stuarta Eliotta objavljen u New York Timesu. Kampanja tvrtke Goodby, Silverstein & Partners za California Milk Processor Board dovela je do peticije kojom je kampanja obustavljena. Sa stranice everythingidoiswrong.org sada automatski bivate preusmjereni na gotdiscussion.org. Tamo možete više doznati o raspravi koja se vodila oko ove kampanje i, napokon, vidjeti dvije dugonoge voditeljice CNN-a koje samoincijativno piju svoje mlijeko. Da ne budu živčane. Interiorizirajte, tako treba. Budite atraktivne i pijte svoje mlijeko.

Eto, tako izgleda isprika za kampanju koju su mnogi, čak i vjerni potrošači, smatrali seksističkom. Mišljenja sam da se radi o globalnoj pojavi – sjetimo se hirovite trudnice i udavače koje zahtijevaju sok od jabuke.

U svemu nije važno jesu li reklame seksističke i jesu li dvije žene koje se s užitkom smijuckaju govoreći o kampanji “ženske šovinističke svinje” zato što kampanju, kao (i) konzervativci, smatraju edukativnom i duhovitom.

Što je onda važno? Očigledno, stereotipovi izazivaju salve smijeha. Dosta se sjetiti neotesanog balkanskog humora kojim je, recimo, čak i Žižek osvojio mnoge moje prijatelje intelektualce iz sredina gdje humor nastoji biti politički korektan. Ali ne moramo biti toliko sofisticirani da se pitamo “Jeste li jebali psa?”: kao u vicu koji je Žižek kontrastirao pitanju jednoga moga prijatelja Cipranina na nekoj konferenciji. Napokon, svi znamo za viceve o Muji i Hasi. I tu onda dolazi na scenu moje ljevičarsko obrazovanje, naravno, ne u smislu pripadanja antifašističkoj mladeži ili nekritičkog obožavanja Dežulovićevih tekstova. Radi se o čitanju tekstova poput Butleričinih koji podcrtavaju potencijal subverzije. Uistinu, igra stereotipovima, njihovo parodiranje i karikiranje također mogu biti neopisivo duhoviti. Sjetimo se samo stand up nastupa najaktivističkijega među poznatim komičarima Georgea Carlina. Duhovito, zar ne? I gle čuda, ne s pozicija s kojih polazi sporna kampanja.

Raščistili samo, dakle, s onim “zabaviti i poučiti”. Radi li se o “histerizaciji ženskog tijela”- akademskom žargonu poznatoj frazi iz Foucaultove “Povijesti seksualnosti”? Histerizacija je strategija konstruiranja onoga što zovemo seksualnost i smatramo samorazumljivim, “prirodnim”. Ne želim se upuštati u teorijsku raspravu kojoj nisam dorasla i dokazivati točnost, iscrpnost i utjecaj Foucaultovih teza niti argumentirati kako je kampanja o kojoj govorimo neki iskrivljeni, pučki oblik pokušaja da se ženu posve seksualizira i tako podčini.

Stvarima želim pristupiti sa stajališta filozofijske prakse. Pokušajmo nešto naučiti iz ovih uvida. Smatram kako je trivijalno da postoji određeni biološki ciklus ženskoga tijela, ali i određeni njegov odraz u društvenim praksama, stavovima i stereotipovima. Između toga dvoga postoji labava veza koja se može uspostaviti na razne načine. To ima veze sa samom konstitucijom “pojmovne mreže”, našega jezika, racionalnosti, kulture. Pitanje je spoznajnoteoretsko. Zlobnici bi rekli da se radi o mehanizmu projekcije: ako u biološkoj datosti vidimo neke osobine ne znači nužno da one nisu tu, ali zašto ih baš mi opažamo, zašto baš te karakteristike a ne neke druge? Kako bi bilo da- kada dijagnosticiraju naše stanje i nude nam- s “dobroćudnim” podsmijehom- pomoć, okrenemo stvari projekcijom i onima koji žele dominirati umjesto prevlasti ponudimo – kauč.

Naime, bilo kako bilo, nisam sigurna da je kampanja baš tako “dobroćudna” kakvom je u najboljoj vjeri predstavljaju njeni pokretači i zagovornici. Itekako osjećamo žalac, iako kažu da su žene one koje su majstori u relacijskoj agresiji.

2005. lansirana je slična kampanja koja nije bila zaustavljena. Gospodin Goodby, vlasnik marketinške tvrtke kaže da je to bio neki drugi svijet. Nervozni? Got milk?

GENDER, MACROECONOMICS AND INTERNATIONAL ECONOMICS INTERNATIONAL WORKING GROUP (GEM-IWG)

Posted on August 8, 2011 by sdadmin

GENDER, MACROECONOMICS AND INTERNATIONAL ECONOMICS INTERNATIONAL WORKING GROUP (GEM-IWG)

GEM-EUROPE and GEM-TURKEY

Knowledge Networking and Capacity Building Program on Engendering Macroeconomics and International Economics

1st European Regional Intensive Workshop and Symposium

October 9 – 17, 2011

Hosted by Women’s Studies Center in Science, Engineering and Technology (WSC-SET)

Istanbul Technical University (ITU), İstanbul, TURKEY

in partnership with ITU WSC-SET, Warsaw School of Economics, Gender and Economic Equality Program at the Levy Economics Institute, University of Utah, Department of Economics and UNDP

with support from the Heinrich Boell Foundation, UNDP and IDRC

GEM-IWG, along with GEM-Europe and GEM-Turkey, is pleased to announce its European regional program on knowledge networking and capacity building on gender, macroeconomics and international economics. This program aims to facilitate the integration of a gender perspective into macroeconomic research and policy formulation in Europe with a special focus on the transition and emerging economies in Eastern and Southern Europe, the Balkans as well as the Caucasus and Central Asia. The purpose of the program is to create a knowledge network of economists in these regions.

Key activities of the 2011 regional program consist of a) an intensive workshop to be held in Istanbul on October 9^th through 15th, and b) a symposium to be held in Istanbul on October 17th on “Engendering Macroeconomic Policy in the Periphery of Europe”. Up to thirty fellows will be admitted to the program.

Eligibility: The program is for economists in academia, research institutions, government, civil society organizations and in international development institutions. Partial or full funding will be available for up to 20 fellows. The fellows of the program will be required, at a minimum, to have completed two years of study in an economics Ph.D. program and have passed their qualifying exams, or have its equivalent such as a master’s degree in economics. Funding priority will be given to those who are: a) residents or citizens of and/or those who are active in research or policy formulation on gender, macroeconomics and international economics in the following countries: Albania, Armenia, Azerbaijan, Belarus, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Georgia, Greece, Hungary, Kazakhstan, Kosovo, Kyrgyzstan, Macedonia, Moldova, Montenegro, Poland, Romania, Russia, Serbia, Slovakia, Slovenia, Tajikistan, Turkey, Turkmenistan, Ukraine and Uzbekistan. Residents and citizens of other countries in Europe, in particular Ireland, Portugal and Spain, are welcome to apply but will not have funding priority. These requirements may be waived only under exceptional circumstances. The program will be conducted in English. Final selection criteria will include the objective of achieving gender balance and country balance in the composition of fellows.

The current initiative expands upon and contributes to long-standing efforts undertaken by GEM-IWG, an international network of over 400 economists from over 70 countries. GEM-IWG was formed in 1994 for the purpose of promoting research, teaching, policy making and advocacy on gender equitable approaches to macroeconomics, international economics and globalization. The Knowledge Networking Program was launched by GEM-IWG, in 2003. It has been supported by the Ford Foundation, the International Development Research Centre (IDRC), the United Nations Department for Economic and Social Affairs, Division for the Advancement of Women, UNDP and UNIFEM. The Program has two objectives: (a) to build capacity in research, teaching, policy making and advocacy in this area; (b) to increase knowledge networking by strengthening the links among practitioners working on gender, macroeconomics and international economics. (see www.genderandmacro.org for details).

GEM-IWG, which has formed an invaluable resource base of economists from around the world on gender-equitable approaches to macroeconomics, international economics and globalization, will serve as a jumping board to start a similar process in the region and is intended to result in the strengthening of a regional network. Similar regional initiatives have emerged from GEM-IWG, such as the GEM-Latin America and the Caribbean, GEM-Africa and GEM-Asia regional groups.

Applications must be received by August 8th, 2011, but will be processed as they are received. Only completed applications will be reviewed. Those accepted to the program will be informed by August 15th, 2011. Please see further below for application requirements and application form.

COMPONENTS OF THE PROGRAM

The fellows are expected to complete the full program which consists of the following three components:

1) The Self-study Module will introduce the fellows to basic concepts of feminist economics and to basic

concepts of feminist approaches to macroeconomics and international economics. It will also include

broader critical analyses of the regional economy and its institutions, the origins and causes of the current region-specific topics of crisis. Those participating in the course will be expected to have completed the self-study module. Completion of the self-study module will ensure that all the fellows start from a common knowledge baseline and that they will have had a chance to do the readings before participating in the one-week course.

2) The Intensive Workshop which will take place October 9 – 15, 2011 at Istanbul Technical University’s Maslak campus in Istanbul, will address the problems posed by the self-study component at a more advanced level. It will consist of lectures by the instructors, discussion sessions and presentations by the fellows. The process will be participatory. The fellows will have an opportunity to meet with the instructors individually to discuss their research or teaching projects. A subset of the instructors will be available to act as mentors and interested fellows will be assigned a mentor during the program.

Fellows will be encouraged to work in a specific research area of interest to them in macroeconomics or international economics during the course. This may be related to a country that they are familiar with; the process may be used to lead up to a research proposal; it may entail a policy briefing, ideas for curriculum development or a book review. The fellows will be expected to make a presentation on their research topic or on any other related topic that they have expertise on. They are expected to form sub-regional or thematic groups to promote knowledge sharing in research, teaching, and policy–making beyond the duration of the program. Examples of such groups formed during the past cycles of the Global GEM-IWG programs include: GEM group on Time Use, Social Accounting Matrices and CGE Modeling, GEM group on Gender and Poverty, GEM group on Gender Responsive Budgets, GEM group on Gender and Taxation, GEM group on Globalization, Labor markets and Gender Inequity, GEM group of Economists for Full Employment and Employer of Last Resort, as well as the regional GEM groups mentioned above. The fellows will have an opportunity to meet and interact with some of the fellows from the past cycles during the course and the conference.

3) The Symposium on “Engendering Macroeconomic Policy in the Periphery of Europe” will take place on October 17, 2011 also at Istanbul Technical University’s Maslak campus. The fellows are expected to attend the symposium, which will be open to all other researchers/academics, policy-makers/bureaucrats, members of NGOS and the media.

Detailed information on course content, list of instructors, purpose of the course as well as the symposium program will be posted on the Istanbul GEM workshop and symposium web site which can be reached via www.kaum.itu.edu.tr/en/. For information on GEM courses and conferences for previous cycles, please visit www.genderandmacro.org.

COSTS OF ATTENDANCE AND FUNDING

Up to twenty fellows will be funded. For the fellows who are fully funded by the program, the following will be provided: economy round trip air travel, accommodation and meals during the workshop and the symposium, instruction, course materials and symposium participation. Fellows who are self-funded (or partially self-funded) need to cover the costs of accommodation and meals (1200 euros for 9 nights); instruction, course materials and symposium participation (2,400 Euros), and cost of their air travel and local transportation.

APPLICATION PROCEDURES

The deadline for the completed applications is August 8, 2011.
Kindly note that for applications to be processed all required documents must be submitted

simultaneously via e-mail.

Application requirements are:

a) The completed application form for admission (see below)

b) A Curriculum Vitae

c) A personal statement which should include a description of the applicant’s background and current work in economics, interest and/or background in gender studies, background and /or interest in macroeconomics, background and/or interest in international economics, motivation for taking the course, how s/he plans to use the knowledge, skills and networks gained in the program, and how s/he expects to contribute to the course and more generally to knowledge networking in the future. This statement should be between 500-750 words. The statement should address all these areas.

d) A letter of recommendation from someone who is familiar with the applicant’s work in economics.

e) For those whose main language of instruction during their education was not English, some proof of

English proficiency test (e.g., TOEFL) will be preferable, but other proof may be accepted (e.g. a sample of written work in English).

f) For applicants who are currently enrolled in a Ph.D. program or who have obtained a Ph.D. or M.A.

degree in the last two years, a copy of their transcripts in the Ph.D. or the M.A. program.

Items a – c (the application form, C.V., personal statement) should be sent by the applicant to admin@gem-europe.org via email; item d (the recommendation letter (a signed and scanned copy written on the person’s institutional letterhead) should be sent by the recommender to admin@gem-europe.org via email, with a subject line “recommendation for Mr., Ms. ……”. In addition, a pdf copy of items e – f (proof of English proficiency and transcripts in cases which are relevant) should be sent again to admin@gem-europe.org by the applicant.

For inquiries, please contact the Program Coordinators :

Ipek Ilkkaracan Ajas (ilkkaracan@itu.edu.tr)

Ozge Izdes (izdes@economics.utah.edu).

Knowledge Networking Program on Engendering Macroeconomics and International Economics

1^ST European Regional Intensive Workshop and Symposium: October 9 – 17, 2011, Istanbul

Treba stvoriti novu arhitekturu razvojne suradnje koja će biti osjetljiva na prava žena

Posted on August 8, 2011 by sdadmin

Prevela Ana Begić

Četvrti po redu Forum na visokoj razini na temu učinkovitosti humanitarne pomoći (High Level Forum on Aid Effectiveness (HLF-4)) koji će se održati od 29. studenog do 1. prosinca u južnokorejskom Busanu bit će ključan trenutak na kojemu će se svi razvojni dionici okupiti ne bi li ocijenili u kolikoj su mjeri prijašnje obveze prihvaćene Pariškom deklaracijom i Programom iz Accre ispunjene i gdje ima mjesta za donošenje novih odluka u vezi razvojne suradnje.

Zagovornice prava žena i jednakosti spolova – koje su se u velikom broju okupile na briselskom Međunarodnom savjetovanju o razvojnoj suradnji, pravima žena i jednakosti spolova počekom lipnja 2011. [1] – već upozoravaju da je prvi nacrt busanskog dokumenta HLF-4 izostavio uključiti i organizaciju za sveobuhvatni budući razvoj koja također uzima u obzir prava žena i rodne jednakosti.

Ovaj članak sadrži pregled ključnih zajedničkih zahtjeva čije uključivanje u dokument HLF-4 i Forum o razvoju suradnje 2012 organizacije za prava žena i rodne jednakosti smatraju neophodnim. Zahtjevi će poslužiti kao osnovno političko sredstvo koje se može koristiti i usvojiti u svrhu mobilizacije, kao pravna baza, te za debatu i dijalog o razvojnoj suradnji s vladama i pokroviteljima.

Prvi nacrt dokumenta prepoznaje potrebu za novom paradigmom u razvojnoj suradnji. S druge strane, ni na koji način ne unaprjeđuje trenutni okvir kojemu su u fokusu postojeći međunarodno dogovoreni ciljevi o rodnoj jednakosti, ljudskim pravima, radnim pravima i ekološkoj održivosti. Organizacije za prava žena uvjerene su da HLF-4 mora izraditi dokument koji će stvoriti temelje za novu arhitekturu razvojne suradnje koja će uključivati i biti osjetljiva na pitanja prava žena i rodne jednakosti. Trenutni nacrt busanskog dokumenta neprihvatljiv je skupinama koje se zalažu na pitanja prava žena, a trenutno su uključene u HLF-4 proces.

Koja je temeljna feministička vizija na polju promjena?

Dokument s ključnim zahtjevima ističe da iako su jednakost spolova i prava žena temelj razvoja, a Pariška Deklaracija (PD) se uopće ne osvrće na probleme na tom polju. Mali je napredak po pitanju rodne jednakosti učinjen je tijekom Akcijskog plana u Accri (AAA) kao rezultat snažnih napora u pregovorima i mobilizaciji organizacija za prava žena iz nekoliko regija i drugih zagovornika rodne jednakosti tijekom Foruma na visokoj razini u Accri 2008. Zagovornici prava žena zahtijevaju od svih potpisnika Pariške deklaracije i Akcijskog plana u Accri da povuku konkretne poteze i opravdaju potpisom danu podršku rodnoj jednakosti. Vizija koja stoji iza zahtjeva jest svijet u kojemu pomoć više nije potrebna, gdje su odnosi moći promijenjeni i bogatstvo je demokratski raspodijeljeno.

Razvoj je pravo, stoji u Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Deklaraciji o ljudskim pravima UN-a. U zahtjevima stoji upravo to da su rodna jednakost i prava žena temelj razvoja. Ona predstavljaju izazov instrumentalizaciji kroz mainstream viziju razvojne suradnje koja promiče privatizaciju i militarizaciju pomoći te koji koristi rodnu jednakost i žene kao katalizator za širenje na tržištu, ulaganje i trgovinu. Ova feministička vizija također predstavlja izazov mainstream modelima gospodarskog razvoja i predlaže zamjenu tradicionalnog razvojnog dijaloga održivom, uključivom i pravednom paradigmom.

Žene ne žele biti viđene kao pasivne primateljice ili žrtve koje trebaju zaštitu i spas dok su upravo one nositelji najvećeg dijela neplaćenog produktivnog rada. Žene, feministkinje i organizacije i pokreti za prava žena trebali bi biti organizirani kao ključni razvojni faktori u vlastitoj sferi djelovanja. Njihov je zahtjev potpuna uključivanje prava žena u ljudska prava, što čini osnovu svakog okvira za razvojnu suradnju.

Uz već spomenuto, koji su drugi zahtjevi za Busan?

1. Svaki bi se okvir razvojne suradnje dogovoren u Busanu trebao temeljiti na ljudskim pravima, uključujući i prava žena

To znači da bi se politike razvojne suradnje i nacionalne politike trebale donositi u skladu s međunarodnim odrednicama o ljudskim pravima i rodne jednakosti. Rezultat razlike u gospodarskim (trgovačkim) i socijalnim politikama često dovodi do povećanja nejednakosti i perpetuation spolne nejednakosti te do diskriminacije djevojaka i žena diljem svijeta. Ta bi se razlika trebala u potpunosti ukloniti osiguravanjem koherentnosti vezanih politika. Pravo na razvoj znači da sve zemlje imaju obvezu poštivati, štititi i ispunjavati ljudska prava.

2. Potrebno je stvaranje novog sustava razvojne suradnje za rodnu jednakost i prava žena pod okriljem Ujedinjenih Naroda

Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) trenutno je jedino legitimno tijelo koje osigurava ravnopravno sudjelovanje svih zemalja koje su tradicionalno bile isključene iz procesa donošenja odluka. Stvaraju je također novi tokovi financiranja, primjerice, South-South (Jug-jug) i Trostrana suradnja (Triangular cooperation) [2]. Ženske organizacije pozivaju vlade da se priključe te da primjerima vlastite dobre prakse vezane za strategije za rodnu jednakost i prava žena pruže tehničku pomoć. Isto tako, potrebno je da se UN Žene (UN Women) prepoznaju kao ključni čimbenik u osnaživanju rodne jednakosti i prava žena, kao dio multilateralnog sustava razvojne suradnje te kao potpora učinkovitom sudjelovanju organizacija koje zagovaraju prava žena i integraciju njihovih prijedloga.

3. Razvojna učinkovitost uvjetovana je demokratičnim sudjelovanjem žena i sistematičnim sudjelovanjem civilnog društva, posebice udruga za prava žena i feminističkih organizacija.

Sve bi vlade trebale implementirati mehanizme za učinkovito sudjelovanje svih razvojnih aktera, uključujući i feminističke i organizacije i pokrete za prava žena na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u svim fazama razvojnog procesa. Organizacije za prava žena zahtijevaju preuzimanje odgovornosti, ubrojivost i transparentnost ulagača i zemalja u razvoju koje nemaju razvijenu politiku koja bi se borila protiv negativnih utjecaja kako na ljudska tako i na prava djevojčica i žena. Kako bi transparentnost bila prepoznata, svi razvojni partneri, uključujući i privatni sektor, trebali bi osigurati automatsko i potpuno razotkrivanje svih relevantnih informacija.

4. Promicanje sustava višestruke odgovornosti za sustave praćenja prava žena i jednakosti spolova

Orgnizacije za prava žena zahtijevaju stvaranje sustava višestruke odgovornosti koji bi uključivali i druge ključne razvojne čimbenike poput: privatnog sektora, organizacije civilnog društva, uključujući feminističke i organizacije za prava žena, članove parlamenata, lokalne vlade i drugih. Odgovornost se ne smije temeljiti sustavima za praćenje nove Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te se ne bi trebali temeljiti isključivo na razini dostavljanja pomoći nego na razini do koje je pružena pomoć efektivno učinkovita u postizanju krajnjih ciljeva. Pomoć i sustavi praćenja razvojne suradnje moraju se popraviti i graditi na postojećim zemljinim indikatorima jednakosti spolova i mehanizmima odgovornosti.

Tri GENDERNET indikatora rodne jednakosti integrirani su 2011. u Parišku deklaraciju za praćenje, ali nisu obvezni. Organizacije prava žena zahtijevaju da indikatori postanu obvezni i koriste zajedno s drugim indikatorima vezanim za ljudska prava i obvezama kao što su pravila izvješćivanja Konvencije za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama (CEDAW).

5. Financiranje za razvoj: Rodna jednakost i prava žena izvan osviještene politike
Organizacije za prava žena tvrde da financiranje treba biti raznoliko kako bi se osigurao pristup rodno osviještene politike i podjela rada koja ne ublažava važnost ženskih prava, niti isključuje druge ciljane poslove koji su presudni za ženska prava, jednakost spolova i smanjenje siromaštva. Integriranje treba uključivati izravnu potporu lokalnih ženskih organizacija. Odgovarajuća ulaganja trebala biti osigurana za potencijalno kontroverzna i osjetljiva pitanjima prava žena, poput seksualnih i reproduktivnih prava, koja uključuju pitanja kao što su pristup planiranju obitelji / kontracepciji, sigurnom pobačaju i spolnoj orijentaciji.
Štoviše, snažno zagovaraju da države postave inovativne mehanizme financiranja razvoja do 2015., poput Robin Hood Poreza[3]. To bi moglo stvoriti demokratski međunarodni sustav financiranja razvoja, koji bi prevladao postojeće razlike inherentne u sadašnjem sustavu razvojne suradnje.

6. Širenje razvojne suradnje na krhke zemlje u situacijama sukoba mora prepoznati diferencijaciju i nesrazmjer utjecaja oružanog sukoba na život i prava žena i djevojaka

Organizacije za prava žena zahtijevaju od zemalja donatora zabranu prodaje oružja zemljama u tijeku oružanog sukoba i priznaju razlike i nesrazmjer utjecaja oružanog sukoba na život i prava žena i djevojaka. To znači da treba jamčiti dovoljno financijske pomoći za rješavanje tih pitanja, uključujući i prava na jednakost, pravdu, zadovoljštinu i jamstava ne-ponavljanja za žene žrtve, kao i učinkovito sudjelovanje u mirovnim procesima i nakon sukoba. Donatori i vlade zemalja u razvoju moraju se obvezati da će podržati feminističke i ženske organizacije i prava, posebice branitelje ljudskih prava u opasnosti.

Uključite se:

Da biste saznali više i uključili se u pitanja učinkovitost pomoći i srodnih procesa posebno iz perspektive rodne jednakosti i ženskih prava, pridružite Google grupi domaćina AWID-a: the-road-to-accra-and-beyond@googlegroups.com i obratite se na aabelenda@awid.org

BetterAid je raznolika globalna platforma koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave razvojnom suradnjom. Omogućuje dobrovoljno pro-aktivno sudjelovanje u dijalogu i politikama koje utječu na prilike u širok rasponu pitanja koje imaju za cilj produbiti pomoć i razvoj učinkovitosti. Saznajte više o tome kako se uključiti na www.betteraid.org i pristupite ključnim porukama civilnog društva i prijedlozima na putu za Busan, te drugim srodnim radovima i informacijama.

[1] Domaćin konzultacija, uz potporu BetterAid-a, bila je WIDE Nework u suorganizaciji s drugim ženskim organizacijama BetterAid Coordination Grupe: Udrugom za ženska prava u razvoju (AWID), Razvoj afričkih žena i komunikacijske mreže (FEMNET), Asia Pacific forum o ženama, pravo i razvoj (APWLD) i Coordinadora de la Mujer iz Bolivije. UN Žene podržavaju i druge aktivnosti u vezi ove vrste savjetovanja.

[2] Suradnja South-South (Jug-jug) opisuje razmjenu resursa, tehnologije i znanja među zemljama u razvoju, poznatijima kao zemlje Juga. Triangular Cooperation je relativno novi način razvojne suradnje. Obično uključuje tradicionalnog donatora iz redova OECD-ovog Odbora za pomoć u razvoju (DAC), novog donora s juga i zemlje korisnice na jugu. Za daljnje informacije vidi dokument BetterAida Politika South-South razvojne suradnje (Policy Paper on South-South Development Cooperation).

[3] Robin Hood porez podrazumijeva mali porez / porez na (veliki / institucionalnih / poslovni-ne osobni) financijske transakcije, kao što su dionice i udjeli te valute spekulacija. Novac prikupljen na taj način koristi se u borbi protiv siromaštva i klimatskih promjena. Taj je prijedlog dala grupa uglavnom sastavljena od organizacija civilnog društva te je podržan od strane ekonomista, političara i organizacija civilnog društva iz cijelog svijeta. Vidi robinhoodtax.org za više informacija.

Sjednica o ženama u konfliktima i postkonfliktnim situacijama

Posted on July 26, 2011 by sdadmin

U New Yorku je 18. srpnja u zgradi UN-a održana sjednica na kojoj se govorilo u sadržaju buduće Opće preporuke CEDAW-a za sve članice potpisnice kako treba osigurati zaštitu prava žena u vrijeme ratnih sukoba i nakon njihova okončanja. Sjednicu je otvorio Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a.

Nakon eksperata uvodničara, govorile su predstavnice organizacija civilnog društva iz zemalja koje su bile ili jesu u posljednja dva desetljeća u ratu. Najviše je bilo predstavnica Colombo grupe koja je 2010. osnovana u Colombu na Sri Lanki a koordinira joj aktivnsoti IWRAW Asia Pacific. Članica grupe je i Sanja Sarnavka, B.a.B.e. Ona je govorila o ženama koje su preživjele ratna silovanja što su u ratu na prostoru bivše Jugoslavije bila osmišljena kao dio vojne strategije. Iako su silovane žene bile u središtu svjetske pozornosti 1993., izvještaj Amnesty Inernationala iz 2009. te iskustvo OCD-a iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske pokazuje kako je malo tko o njima uistinu brinuo. Ne samo da nisu dobile odličja i primjerenu odštetu, već većini nije pružena ni osnovna psihosocijalna pomoć.

U Hrvatskoj je udruga Žene u ratu tek u proljeće 2011. uputila zahtjev predsjedniku Josipoviću i predsjednici Vlade da se tim ženama prizna status stopostotnih invalida (16 godina po službenom okončanju sukoba!). Colombo grupa izradila je nacrt prijedloga članaka koje bi Opća preporuka trebala sadržavati i nastavit će aktivnosti javnog zagovaranja i lobiranja za njihovo uvrštenje u Opću preporuku. Veliku podršku Grupi iskazala je i Dubravka Šimonović, stalna članica CEDAW komiteta u trećem mandatu.

U Hrvatskoj se nastavlja erozija ekonomskih i socijalnih prava

Posted on July 26, 2011 by sdadmin

Centar za ljudska prava ocijenio predstavljajući izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini da je jedan od ključnih problema erozija ekonomskih i socijalnih prava.

“Možemo reći da ključni problem ljudskih prava postaje daljnja erozija ekonomskih i socijalnih prava uz rastuću nezaposlenost te trend neisplate plaća i doprinosa radnicima”, rekla je na konferenciji za novinare obnašateljica dužnosti ravnatelja Centra Jagoda Novak.

Izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2010. temelji se s jedne strane na izvještajima relevantnih institucija, organizacija civilnoga društva i međunarodnih dionika, a s druge strane na intenzivnom radu Centra u pojedinim područjima.

Jagoda Novak potkrijepila je ocjenu u stanju ljudskih prava u 2010. slučajem radnica zagrebačke tvornice “Kamensko” kojima mjesecima nisu isplaćene plaćem niti uplaćeni doprinosi iako je to zakonska obaveza poslodavca, pri čemu je upitala što su radile mjerodavne službe.

Upozorila je da su problemi uočeni i u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, slobodi izražavanja i javnog okupljanja, ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć te u području zaštite okoliša.

Jagoda Novak najavila je za jesen javnu raspravu jer se taj Centar i uredi posebnih pravobranitelja, npr. onog za djecu ili ravnopravnost spolova, spajaju s Uredom pučkog pravobranitelja, što je najavljeno prijedlogom novog zakona o pučkom pravobranitelju.

Članica Upravnog odbora Centra za ljudska prava Sandra Benčić rekla je da zakonski prijedlog koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravosuđa nije onaj koji je predlagala radna skupina za izradu tog zakona. Istaknula je da će biti veliki nedostatak ako se taj zakon donese bez javne rasprave i dodala da spajanje posebnih ureda pravobranitelja u ureda pučkog pravobranitelja nije dobra ideja. Ako se provede “preko noći i bez analize, što se time dobiva osim materijalnih ušteda?” upitala je Benčić.

Sustav besplatne pravne pomoći nije potpuno zaživio na državnoj razini, rekla je i dodala da je lani država na besplatnu pravnu pomoć potrošila samo 70 tisuća kuna, a neke su nevladine udruge potrošile znatno više novca za besplatnu pravnu pomoć.

Maja Hasanbašić iz Centra za ljudska prava izrazila je nezadovoljstvo zbog nedovoljne zaštite okoliša i poštovanja prava osoba s invaliditetom te je naglasila da u zaštiti okoliša, što spada u temeljna ljudska prava, vlada nije donijela potrebne dokumente, poput nacionalne liste pokazatelja. Također je zamjerila vladi što nije, iako je ratificirala međunarodnu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, uskladila nacionalno zakonodavstvo s konvencijom.

Kao pozitivne primjere u Centru za ljudska prava ističu uvođenje građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava u školski sustav, osvješćivanje građana u suzbijanju diskriminacije te reformski proces koji je počeo radi jačanja institucija za ljudska prava u sklopu Poglavlja 23. Pravosuđe i ljudska prava i hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. No, baš je u jačanju institucija za ljudska prava potreban nadzor javnosti i medija kako se ne bi zaustavili ti procesi, poručili su iz Centra za ljudska prava.

Održana feministička ljetna škola na Kopaoniku

Posted on July 26, 2011 by sdadmin

“Ženski prostor“, feministička organizacija civilnog društva, koja se bavi osnaživanjem žena iz marginaliziranih društvenih grupa, na teritoriju Republike Srbije, sa sjedištem u Nišu, uz podršku fondacije “Rosa Luxemburg” organizirala je od 13. do 17. srpnja Feminističku ljetnu školu na Kopaoniku.

S ciljem razvijanja feminističke svijesti i kritičkog mišljenja kod mladih žena i studentica kroz analizu i sagledavanje aktualnih društvenih i političkih problema iz drugačijih perspektiva, uz poseban osvrt na položaj žena iz marginaliziranih društvenih grupa, u Feminističkoj ljetnoj školi na Kopaoniku su, uz 30ak sudionica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, sudjelovale i 4 predstavnice “Domina”.

Teme koje su obrađene odnose se na društvenu konstrukciju roda, utjecaj globalizacije i neoliberalnog kapitalizma na žene, feminističku perspektivu, zaštitu ženskog zdravlja, osnaživanje i povezivanje mladih žena i žensko samoorganiziranje, te promociju antifašističkih vrijednosti i ljudskih sloboda. Moderatorice radionica i predavačice bile su aktivistice ženskog pokreta u Srbiji, s velikim iskustvom u prijenosu znanja i radu sa ženama.