Europski tjedan u Splitu

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita, zajedno s partnerskim organizacijama Europski pokret Split, STINA i H-alter, provodi projekt pod nazivom  “Premošćivanje jaza između Europe i njenih budućih građana”, financiran od strane Delegacije Europske unije.

Cilj projekta je unaprijediti informiranu javnu debatu u Hrvatskoj o članstvu u EU i građanskom sudjelovanju u procesu pristupanja i demokratskim reformama koje treba poduzeti u vezi s tim, također, istaknuti mogućnosti i izazove budućih proširenja i doprinijeti pripremi građana/ki da informirani donesu odluke u zadnjoj fazi pristupa, odnosno na referendumu.

Povodom obilježavanja Europskog tjedna, Udruga Cenzura Plus u petak, 06. svibnja 2011. godine organizira:

– javnu akciju ispred Stare gradske vijećnice na Pjaci u Splitu, sa početkom u 17:30 sati,

– predavanje u Staroj gradskoj vijećnici u 18:00 sati,

na kojem će g. Paolo Berizzi, zamjenik šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, odgovoriti na mnoga građanima/kama nejasna pitanja: Što je EU? Što nam nosi pristupanje EU? Kako će pristupanje EU utjecati na naša prava i obveze, na životni standard, te na različita područja naših života – na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, domaću proizvodnju te tradiciju i običaje u proizvodnji, poljoprivredu, ribarstvo i pomorstvo, brodogradnju, trgovinu, zaštitu potrošača, zapošljavanje?

Pozivamo sve zainteresirane građane i građanke da prisustvuju javnoj akciji i predavanju, te se informiraju o Europskoj uniji, njenim standardima, javnim politikama i pravnim stečevinama, o pristupnom procesu i demokratskim reformama te učincima i koristima za građane/ke u njihovom svakodnevnom životu.

Za sve dodatne informacije stojimo na raspolaganju na kontakt telefonima: 021/489-167 i 098/934-3450, te mailu: udruga.cenzura@st.t-com.hr

Ništa kontra Splitskog Pride-a

Tribina “Ništa kontra Splitskog Pride-a”

Mjesto: Eurospki dom Split, Hrvojeva 1

Datum i vrijeme: 11.05.2011. s početkom u 16 sati

 

Gosti

Boris Dežulović, novinar

Zlatko Gal, glazbeni kritičar

prof. dr.sc. Nikola Visković, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Splitu

Blažena Radas, članica kulturnog vijeća u Poglavarstvu grada Splita na području filma i medijske djelatnosti

 dr. sc. Antonija Primorac, Filozofski fakultet u Splitu

Damir Pilić, sociolog

Barbara Matejčić, novinarka

Aleksandar Antić, glazbenik

Predrag Lucić, književnik

prof.dr.sc. Inga Tomić Koludrović, Sveučilište u Zadru

 

Moderatori

Sanda Brumen, Lezbijska grupa Kontra

Edo Bulić, Iskorak – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina

O društvenim događanjima u Splitu s posebnim osvrtom na održavanje prve LGBT povorke govoriti će ugledne osobe iz javnog života Splita na tribini ‘‘Ništa kontra Splitskog Pride-a”. Je li Split otvoren i tolerantan grad? Koje se mogućnosti otvaraju Splitu kroz prizmu održavanja LGBT manifestacija u gradu? Što naši gosti poručuju građanima Splita kad su u pitanju ljudska prava LGBT osoba? Tema Split Pride-a je “Različite obitelji, jednaka prava”. Što naši gosti misle o temi Split Pride-a? Koliko je važno dati podršku promicanju ljudskih prava u Splitu u ovom trenutku? Može li Split iskoristiti priliku koja mu se pruža da se prikaže kao “gay friendly”? Od najave Split Pride-a u gradu smo mogli vidjeti grafite kojima se poziva na nasilje ali i izjave nekih političara iz Splita koje graniče s govorom mržnje prema LGBT osobama. Posljednje dvije godine usporedno s Pride manifestacijom u Zagrebu organizira se anti-gay prosvjed. Smatraju li naši gosti da je iskazivanje fašističke ideologije u porastu u Hrvatskoj i Splitu u posljednje vrijeme?

Predstavljena nova Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova

Danas je u Centru za ljudska prava održan okrugli stol u sklopu javne rasprave o nacrtu nove Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Nacrt nove politike predstavila je gotovo jednosatnim izlaganjem predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin. Jedna od glavnih novina Nacionalne politike za ravnopravnost spolova je smanjenje broja mjera sa 144 na 91 što je predstojnica Ureda obrazložila potrebom da se “od šume vidi drveće”.

Politika se sastoji od sedam ključnih područja djelovanja unutar kojih je postavljeno 19 ciljeva i obvezuje RH na uključivanje rodne dimenzije u sva područja politika provođenjem posebnih mjera vezanih uz: Promicanje ljudskih prava žena, Stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada, Unaprjeđenje primjene rod­no osjetljivog odgoja i obrazovanja, Uravnoteženje sudjelovanja žena i muškaraca u procesima političkog i javnog odlučivanja, Suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama, Promicanje međunarodne suradnje i ravnopravnosti spolova izvan Hrvatske i Daljnje osnaživanje institucionalnih mehanizama i metoda provedbe.                

Novina je također uvrštavanje novog poglavlja vezanog uz međunarodna pitanja iz razloga ispunjavanja preuzetih obveza ali i zbog provedbe brojnih aktivnosti usmjerenih ka razvoju suradnje sa najvažnijim međunarodnim i regionalnim institucionalnim mehanizmima i organizacijama.

Današnjoj javnoj raspravi prisustvovali/e su brojni/e predstavnici/e državne uprave, lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova i organizacija civilnog društva. Nažalost, jedini koji su izostali su mainstream mediji.

Neki od prigovora na novu nacionalnu politiku tiču se kratkoće javne rasprave, nedefiniranja indikatora uspješnosti provedbe, nepostojanja financijskih sredstava koja bi trebala pratiti provedbu politike, izbacivanje cjeline žene i zdravlje, predugo trajanje roka provedbe pojedinih mjera, prevelika općenitost mjera te u nekim slučajevima i sama korištena terminologija. Predstavnici/e lokalnih Povjerenstava istaknuli su da je dobro što je politikom propisano da Povjerenstva donose godišnje akcijske planove te da je lokalna i regionalna samouprava dužna osigurati financijska sredstva za njihovo provođenje, no ujedno su istaknuli/e i često nerazumijevanje rodne problematike od strane lokalne uprave i političke vlasti.

Iako je prvi datum završetka javne rasprave bio naznačen 6. svibnja, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova na kraju se okruglog stola složila da se javna rasprava produži do 11. svibnja i pritom pozvala sve zainteresirane da svoje prijedloge i sugestije dostave pisanim putem te će oni biti proslijeđeni radnoj grupi na raspravu. Želja je Ureda da Nacionalna politika za ravnopravnost spolova uđe u saborsku proceduru do kraja svibnja.

Hitno urediti financiranje autonomnih skloništa

Ukoliko vladajući ne usvoje posebni zakon koji bi regulirao financiranje autonomnih ženskih kuća, sedam takvih skloništa koja postoje u Hrvatskoj morat će zatvoriti svoja vrata. Kako vladajući nisu iznijeli prijedlog takvog zakona, svoja rješenja ponudilo je sedam autonomnih ženskih kuća te ih predstavilo na posebnoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.

Prema dosadašnjim i još uvijek aktualnim pravilima igre u financiranju autonomnih ženskih kuća u jednakom dijelu po principu 30/30/30 posto sudjelovali su država, županija i grad u kojem se sklonište nalazi, dok je 10 posto sredstava udruga morala osigurati sama. Iako ovakva raspodjela zvuči dobro, problem je nastao jer te tri strane ničime nisu obavezane sudjelovati u financiranju. Naime, autonomne ženske kuće s ta tri subjekta potpisuju ugovore o financiranju, no, primjerice, na lokalnoj razini uopće ne postoji neka zakonska odredba koja bi obvezala financiranje skloništa.

Na taj način skloništa su prepuštena dobroj volji, kazala je odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić koja je u ime autonomnih ženskih kuća danas predstavila njihov prijedlog zakona o financiranju takvih skloništa.

‘Ovakav sistem ne funkcionira jer se sredstva skloništima doznačuju tijekom travnja, svibnja i lipnja za mjesec siječanj, veljaču, ožujak i travanj. Vrlo je logično i jasno da skloništa koja primaju žene žrtve nasilja i njihovu djecu, koja moraju funkcionirati na dnevnoj razini pružanja zaštite tim ženama, organizirati psihologinje i pravnice, pružiti im pomoć i potporu, ne mogu funkcionirati četiri do šest mjeseci bez sredstava. Tijela državne vlasti danas doznačuju sredstva retroaktivno i nitko ne pita ljude koji rade u skloništima kako oni zapravo rade i kako financiraju svoj rad i rad svojih skloništa. Daljnji problem je što se od 2009. do 2011. sredstva koja su potrebna za rad skloništa svake godine umanjuju. Svi smo svjedoci recesije, no to ne znači da možemo smanjivati sredstva koja su potrebna da se nekome zaštiti život’, rekla je Bezbradica Jelavić.

Prema procjenama koje je ona dobila, autonomnim ženskim kućama potrebno je godišnje sedam milijuna i 500 tisuća kuna za funkcioniranje. ‘Dala sam primjer da je uređenje Zagreba jedne godine koštalo 32 milijuna kuna. Svi volimo ovaj grad i želimo da bude lijep, ali isto tako volimo da građani u ovom gradu budu sigurni i da njihovi životi budu zaštićeni’, kaže Bezbradica Jelavić.

Iako u svojem prijedlogu zakona autonomne ženske kuće nisu navele omjere u kojima bi trebale sudjelovati država i lokalne jedinice, inzistiraju da se zakonski propiše da te dvije razine potpišu međusobne ugovore o sufinanciranju kojima bi se odredio omjer i iznos sredstava za financiranje skloništa. Ukoliko, primjerice, lokalna razina ne bi ispoštovala omjer koji je određen, sredstva bi se isplatila iz proračuna RH.

‘Treba hitna procedura za ovaj zakon, a ne da se on donese za godinu, dvije ili četiri jer mi nećemo preživjeti još šest mjeseci’, rekla je koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tölle, dodavši da je vlada Jadranke Kosor od svih vlada dosad najviše napravila za ravnopravnost spolova.

No iako je Tölle nahvalila ovu vladu i premijerku, u Ministarstvu obitelji i branitelja još nisu spremni prihvatiti prijedlog zakona autonomnih ženskih skloništa.

‘Mi smo još 2008. napravili sustavno financiranje ženskih skloništa i autonomnih ženskih kuća na način da smo potpisali ugovore s pet, pa godinu dana kasnije s 10 autonomnih skloništa ili kuća koje smo financirali na principu 30/30/30 posto. To po mom mišljenju funkcionira. Mi smo kao Ministarstvo obitelji izdvojili financijska sredstva za financiranje skloništa i autonomnih skloništa za 2011. godinu u visini od dva milijuna i 600 tisuća kuna. Godinu dana ranije to je bilo milijun i 600 tisuća kuna pa nije točno da umanjujemo sredstva’, poručio je državni tajnik Stjepan Adanić.

Iako je uporno ponavljao da nema ništa protiv novog zakona, Adanić ne vidi njegovu svrhu. ‘Postoji Zakon o ustanovama i Zakon o socijalnoj skrbi kojima su uređena ova pitanja pa ne vidim potrebu za novim zakonom’, kazao je Adanić, dodavši da ako se i ide na novi zakon, on treba obuhvatiti i druga skloništa, odnosno domove koji su, primjerice, osnovani od strane grada ili županije.

Odgovorila mu je Neva Tölle. ‘Spomenuli ste dom poput Duge Zagreb. Da, naravno, tamo nema problema nema niti će ih ikada biti. Zašto? Zato što je osnivač te Duge Grad Zagreb, zato što je glavni financijer te Duge Grad Zagreb, zato što je Duga projekt Grada Zagreba. Pa je li logično očekivati da u vlastitom projektu bude problema financijske naravi koje imaju autonomna skloništa? Ne, nije’, rekla je Tölle, dodavši da takvim domovima žene tako i tako ne vjeruju, zbog čega su autonomne ženske kuće prekapacitirane.

Busom na Split Pride

Kontra, Iskorak i Domine pozivaju sve hrabre, moćne i odlučne na prvi Split Pride koji će se održati 11.lipnja 2011. s početkom u 14 sati. Povorka kreće ispred Đardina, ulicom Kralja Tomislava, Marmontovom ulicom, zatim Rivom do zgrade “Banke” (središnji dio Rive predviđen za održavanje sličnih manifestacija) gdje će se održati Pride program u trajanju od 2 sata. U Split se kreće ujutro, a vraćamo se u Zagreb nakon završetka Pride programa i osvježenja u sigurnom prostoru.

Za sudionike/-ce iz Zagreba osigurali smo vodu i vegetarijanske sendviče na polasku i povratku iz Splita. Volonteri Split Pride-a bit će zaduženi za animiranje i informiranje sudionika/-ca iz Zagreba.

Podržite Split Pride svojim dolaskom. Za sve detalje javite se na mail kontakt@split-pride.net. Prilikom prijavljivanja navedite svoje ime. Molimo sve zainteresirane da se jave na navedeni mail zbog organizacijskih potreba.

“Podržite svoje prijateljice, prijatelje, sinove, kćeri, braću i sestre, susjede – lezbijke, gejeve, biseksualne i transrodne osobe. Podržite sami sebe – izađite iz ormara, jer u ormarima se ne snivaju, ni ne rađaju revolucije! Pokažite da je borba za prava LGBT osoba borba za ljudska prava – borba za vaša i naša prava.” poručuju organizatori/ce.

Problematika ženskog identiteta u hrvatskom jeziku

Udruga Poligraf s Fakulteta političkih znanosti poziva vas na predavanje
“Problematika ženskog identiteta u hrvatskom jeziku”  

četvrtak, 5.svibnja u 18h u D dvorani na Fakultetu političkih znanosti (Lepušićeva 6)

Predavanje će održati aktivistkinja, feministkinja i voditeljica Centra za ženske studije, Rada Borić. Cilj je osvjestiti javnost na konstruiranje spolnih i rodnih identiteta unutar jezika, ukazati na ukorjenjene stereotipe u njemu te općenito približiti jezični feminizam studentima i studenticama kao i profesorima i profesoricama.