Najpoželjniji hrvatski poslodavci su i ‘gay friendly’

Ni LGBT zajednica u Hrvatskoj nije pošteđena eksplozije nezaposlenosti pa smo se zapitale otežava li i danas nečija spolna orijentacija mogućnost pronalaska odgovarajućeg radnog mjesta. Sudeći prema podacima koje smo dobile od inače najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca, svi su “gay friendly”.

Nijedna od tvrtki koja nam se odazvala na poziv za sudjelovanje u anketi nema, niti bi imala problem sa zapošljavanjem lezbijki i gejeva, a ako bi im se zaposlenici požalili na homofobni ispad, odmah bi reagirale. Svima njima apsolutni su prioriteti kompetencija i stručnost za određeno radno mjesto i znanje, kako kod već zaposlenih, tako i kod onih koji traže posao.

U stručne kompetencije zaklinju se i u dva ministarstva – zdravstva i obrazovanja, koja su poštivala pravo javnosti na pristup informacijama i dali nam odgovore na postavljena pitanja, a zanimalo nas je bi li im smetalo kad bi među zaposlenicima imali deklarirane gejeve i lezbijke i bi li takve osobe zaposlili te bi li reagirali u slučaju eventualnih homofobnih incidenata u njihovu radnom okružju.

Nažalost, baš kao i u državnom i u privatnom sektoru još uvijek postoje oni koji uopće ne žele komunicirati s javnošću putem tzv. gay medija, ali njima ostavljamo da sami rješavaju svoje probleme s civilizacijskim dosezima i ističemo one koji su i po politici prema LGB osobama napredni i uspješni u svom poslovanju.

“Naravno da bismo zaposlili lezbijke i gejeve, zašto ne?”
U T-HT-u, koji je već niz godina među prvima na listi najpoželjnijih tvrtki u kojima bi Hrvati voljeli zarađivati plaću, rekli su nam kako prilikom odabira kandidata pažnju prvenstveno posvećuju stručnosti, obrazovanju i kompetencijama potencijalnih kandidata, bez obzira na njihovu spolnu, vjersku, rasnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost.
“Cilj nam je ponuditi uvjete poslovanja u kojima zaposlenici na najbolji mogući način mogu ostvariti vlastiti potencijal, istovremeno razvijajući osobnu konkurentnost”, dodali su. Ako bi se zaposlenik osjećao ugroženim zbog homofobije i/ili drugih neugodnosti, tu su Ljudski resursi koji će učiniti sve što je potrebno za zaštitu radnika.

U drugom telekomunikacijskom gigantu, Vipnetu, ističu kako uvažavaju različitosti svojih zaposlenika i podržavaju njihovo pravo na slobodan izbor te prilikom zapošljavanja novih ljudi vode računa o kvalifikacijama potrebnim za uspješno obavljanje posla, a ne o seksualnoj orijentaciji, religiji, dobi, spolu ili ijednom drugom diskriminirajućem faktoru. U slučaju homofobnih incidenata, prije poduzimanja ikakvih sankcija, provela bi se temeljita istraga kako bi se utvrdile činjenice.

U megauspješnom DM-u koji je itekako poznat po odličnim uvjetima rada, dijele slično mišljenje: “DM je tvrtka koja svoj uspjeh prvenstveno mjeri kvalitetom odnosa prema ljudima, bilo da su oni zaposlenici ili kupci. Zaposlenici su ključni, presudni faktor poslovanja i funkcioniranja organizacije jer ispred svake velike, uspješne kompanije stoje ljudi, zaposlenici kompanije koji su vlastitim trudom i radom ostvarili te vrhunske rezultate. Stoga su kriteriji prilikom odabira zaposlenika u DM-u vezani isključivo uz profesionalne sposobnosti kandidata kao što su stručnost, pozitivan stav, poznavanje tvrtke u koju se kandidat javlja, konkretnost, snalažljivost, dobro izražavanje i slično”, rekli su nam.

Zagrebačka banka naglašava kako u upravljanju svojim zaposlenicima isključuje svaki oblik diskriminacije, bilo prema spolu, porijeklu, nacionalnosti, vjeri, životnoj dobi, kao i seksualnoj opredijeljenosti te istovremeno cijeni i poštuje različitosti.”Takav se stav ne temelji samo na zakonima, propisima i normama, već i na organizacijskim vrijednostima ugrađenima u našu Povelju o integritetu – skupu zajedničkih načela kojima se zaposlenici Zagrebačke banke i grupe UniCredit vode u svakodnevnom poslovanju”, kažu.

U državnoj upravi diskriminacija je zabranjena
“Natječaji za zapošljavanje u tijelima javne uprave nigdje ne navode seksualnu orijentaciju kao uvjet – bilo u smislu pozitivne, bilo u smislu negativne diskriminacije. Stoga, seksualna orijentacija (heteroseksualna ili LGBT) ne može (a zakonski čak niti ne smije) biti prepreka (niti prednost) zapošljavanju bilo koje osobe u bilo kojem ministarstvu ili drugom tijelu javne ili državne uprave”, izjavio je glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Duje Bonacci.

Za tajnicu Kabineta ministra zdravstva Darka Milinovića, Zoru Lažetu, homofobija je također nepoželjna u bilo kojem obliku.”Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, usuđujem se reći, ima vrlo osviješten stav o svim oblicima diskriminacije, i to ne samo po spolu. Osim što je diskriminacija po svim oblicima zabranjena, osobito u državnoj upravi, načini senzibilizacije državnih službenika u ovome ministarstvu su takvi da isključuju svaki mogući oblik diskriminacije koji bi se mogao pojedinačno javiti. Svako izjašnjavanje o spolnoj pripadnosti smatramo osobnim i ono ne može utjecati niti u jednom slučaju na postupak zapošljavanja.”

Na homofobni ispad u svojim uredima odmah bi reagirali, “budući da je to i obveza iz Etičkog kodeksa za državne službenike”, dodala je gospođa Lažeta.

Zgodne žene spašavaju stvar

“Zgodne žene spašavaju stvar” naziv je izložbe postavljene u galeriji “Marisall”.  U utorak, 19.4.2011. autorica radova Helena Janečić predstavila je javnosti opus slika u kojima koristi motive iz main-stream stripa. Superjunakinje poput Wonder Woman u slikovnom izričaju mlade umjetnice vode subjekt do konačnog prihvaćanja LGBTQ kulture.

Koristeći Horny Dyke, autoričin alter-ego, kao glavnu protagonisticu izloženih radova umjetnica, između ostalog, pokušava LGBTQ kulturu još više uključiti u dominantnu kulturu hrvatskog društva.

Helena Janečić posebno se zahvalila modelima koji su ” uskočili u zadnji čas” i tako omogućili da se radovi dovrše u zadanom roku. Ta nesebična gesta inspirirala je autoricu za naziv izložbe. A zaključak da ” zgodne žene spašavaju stvar” potvrđuju i brojni primjeri iz dalje ( a i bliže) nam povijesti gdje se slalo žene da obave ono što su muškarci pod jačinom testosterona uprskali.

Većina slika je nastala u protekla tri mjeseca a  ovaj opus se nastavlja. Na jesen umjetnica planira novu izložbu iste tematike tako da će svi simpatizeri/ke super heroine Horny Dyke tada imati priliku pogledati i njene nove avanture. Izložba je otvorena do 3.5.2011.  

Bez rampe-STOP nasilju nad ženama

U Muzeju suvremene umjetnosti je u srijedu 20. travnja održana još jedna u nizu brojnih predstava Vagininih monologa, koja unatoč čestom izvođenju i dalje puni dvorane do posljednjeg mjesta. Ovaj put sam se i ja uspjela uvjeriti u opravdanost popularnosti ove predstave.

Riječ VAGINA se u predstavi spominje 118 puta. Svakim od tih 118 puta je pokazano koliko nam je neobično čuti tu riječ: VAGINA, kakvu nelagodu ta riječ izaziva, čak i u nama ženama unatoč tomu što je ona dio nas.

Poruka koja je prenijeta u predstavi ne tiče se samo tog dijela tijela već ju koristi kao simbol za pravu žensku stranu koja je prisiljena sakriti se jer se ženska seksualnost smatra sramotom.

{slika}

Ovo isticanje ženske seksualnosti kao nečega što bi trebalo biti slobodno i prirodno je, vjerujem, donijelo i brojne osude što ovu predstavu čini kontroverznom, međutim upravo u tome i jest njena važnost. Izgovaranjem riječi VAGINA započelo je preispitivanje ustaljenih društvenih vjerovanja da žena nije ovdje kako bi uživala u seksualnim aktivnostima te da je njena VAGINA samo mjesto zaduženo za reprodukciju. Istaknuta je važnost da žena sama prihvati taj dio svog tijela kao nešto neprocjenjivo i voljeno, nešto čime sebi pruža užitak i slobodu. Priča 72-godišnjakinje koja se nikada nije dodirnula po intimnim dijelovima jer su ta mjesta smatrana prljavim nam upravo potvrđuje ovu tezu.

Svaka priča u Vagininim monolozima je priča jedne stvarne žene koja počinje otkrivati sebe.

Predstavu su izvele žene s invaliditetom koje predstavljaju društvenu skupinu u kojoj se seksualnost negira s čak dvije strane – s te da su žene, i s te da imaju neku vrstu invaliditeta. No, upravo su ovom predstavom te žene pokazale da one mogu. Srušile su predrasude, okrenule leđa tabu temi svoje seksualnosti i progovorile. Pokazale su nevjerojatnu snagu i odlučnost, iskreno zadovoljstvo životom unatoč svakodnevnim poteškoćama s kojima se suočavaju.

One svakodnevno nailaze na prepreke: gradske institucije su neprilagođene invalidskim kolicima, imaju financijskih i profesionalnih teškoća kada se pokušavaju same uzdržavati i raditi, nemaju pristup javnom prijevozu, suočavaju se s nezainteresiranošću Centara za socijalnu skrb koji bi im trebao biti najveća podrška, više od pola ih je doživjelo i doživljava diskriminaciju na temelju svog roda i invalidnosti.

No, unatoč tome one hrabro idu dalje, bore se za sebe, za svoje živote i time inspiriraju mnoge, među njima i mene.

Nakon predstave su se u V-Day-u pridružile i Marija Molnar na harfi te Snježana Rucner na violončelu, a publiku su kasnije zabavljale Gabi Novak i Zdenka Kovačićek, te je sav novac od prodanih ulaznica išao u korist SOIH SOS telefona protiv nasilja nad ženama s invaliditetom.

U ovom tekstu je riječ VAGINA napisana samo 5 puta, ali to je moj početak jer se ne sjećam kada sam prije tu riječ izgovorila osim na satovima biologije.

Kada se o nečemu ne priča tada to kao i da ne postoji. Usudimo se pokazati svaki dio sebe!

Vijeće Europe donijelo Konvenciju o sprječavanju nasilja nad ženama

Odbor ministarskih zastupnika Vijeća Europe na sastanku 7. travnja ove godine usvojio je Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te pripadajuće Pojašnjavajuće izvješće.

Konvencija predstavlja prvi pravno obvezujući međunarodni instrument u svijetu kojim se stvara sveobuhvatni pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja te za sprječavanje, progon i uklanjanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Konvencija definira i kriminalizira različite oblike nasilja nad ženama (uključujući prisilne brakove, genitalno sakaćenje, uhođenje, tjelesno i psihičko nasilje te seksualno nasilje). Konvencijom će se uspostaviti i međunarodni nadzorni mehanizam – skupina neovisnih stručnjaka/stručnjakinja (The Group of experts on action against violence against women and domestic violence – GREVIO) koja će nadzirati provedbu Konvencije na nacionalnoj razini.

Konvencija će biti otvorena za potpisivanje na 121. sastanku Odbora ministara Vijeća Europe koji će se održati 10. i 11. svibnja ove godine u Istanbulu. Pristupanje Konvenciji omogućeno je i neeuropskim zemljama. Tekstovi Konvencije i Pojašnjavajućeg izvješća dostupni su ovdje.

Traži se više menadžerica

Utječu li uobičajeni stereotipi o ženskim osobinama na nižu zastupljenost žena na rukovodećim mjestima? Ovo pitanje postavila je Janka Stoker i njezini suradnici sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj u svojoj studiji razmatrajući čimbenike koji se odnose na menadžerske stereotipe. Njihovo otkriće, objavljeno u online izdanju Springerove publikacije  Journal of Business and Psychology, ukazuju na to da sve veći udio menadžerica vrlo učinkovito uspijeva prevladati menadžersko stereotipiziranje.

Postavka da je ‘kvalitetan’ menadžer muškarac, odnosno muških osobina, koje uključuju snagu, usredotočenost na rezultate i spremnost na preuzimanje rizika i dalje stoji. Razlozi tome mogle bi se kriti u činjenici da se od žena očekuje usvajanje osobina kao što su toplina, skromnost i osjetljivost; odlika koje se ne slažu sa slikom “predanog” vođe. Ovi stereotipi u značajnoj mjeri utječu na pristranost prilikom odabira odnosno promaknuća žena na rukovodeće pozicije.

Istraživači su uputili više od 3.000 zaposlenika različitih tvrtki na ispunjenje elektroničkog upitnika. Rezultati su pokazali da su muške osobine vođenja bile privlačne podjednako muškim i ženskim ispitanicima. Međutim, muški zaposlenici i oni s muškim šefovima držali su ženske osobine manje privlačnima od zaposlenika ženskog spola, kao i onih koji su već bili pod ženskim šefovima. Zaposlenici pod ženskim menadžerima u manjoj su mjeri bili skloni muškim šefovima.

Autori sugeriraju da je povećanje broja menadžerica smanjuje sklonosti muškaraca prema stvaranju muških šefova, no zato ne utječe na ženske sklonosti. Preferiranje muških menadžera značajno je u opadanju kada je riječ o ženskim zaposlenicima, ženskim menadžerima odnosno ako je udio žena na rukovodećim mjestima visok. Autori zaključuju da “sve snažnija zastupljenost žena u pojedinim tvrtkama nije ujedno i jedini način kako poboljšati sliku ženskog menadžmenta. Postoji potreba za stvaranjem svijesti o uzorima koji su u suprotnosti sa stereotipovima. Tvrtke i menadžeri trebali bi nastojati smanjiti utjecaj stereotipa priznajući činjenicu da stereotipi doista postoje.” 

Postavljena izložba ‘Različite obitelji, ista ljubav’

U Info zoni ovog je tjedna otvorena izložba “Različite obitelji, ista ljubav”, koja je dio pripremnih događanja za manifestaciju Split Pride, a koja će se održati prvi put u našem gradu, u lipnju. Izložba je proizišla iz kampanje u organizaciji ILGA-Europe (International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association), a sastoji se od postera i plakata distribuiranih diljem Europe u protekle tri godine.
Od lani, izložba je proputovala kroz brojne europske zemlje radi dodatnog podizanja svijesti o potrebi za jednakim pravima na obiteljski život bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

– To je ujedno i osnovna poruka ove izložbe. Izložba se sastoji od 12 portreta različitih obitelji kojima je jedno zajedničko, a to je ljubav. Ipak, u mnogim europskim zemljama ove obitelji ostaju neprepoznate ili su diskriminirane u zakonodavstvu. Cilj izložbe je razotkriti vidove diskriminacije s kojima su ovakve obitelji suočene i time propitati društveno prihvaćane situacije – kazao je Edo Bulić, koordinator Iskoraka, Centra za prava seksualnih i rodnih manjina.