Mali vodič kroz obilježavanje Dana žena

Libela najavljuje događanja povodom i uoči 8. marta – Međunarodnog dana žena:

Zagreb

5. ožujak

  • Girls4Girls Sensation Party, Legacy – prihod namijenjen za Lezbijsku grupu Kontra, 23 sata

7. ožujak

  • Okrugli stol “Fleksigurnost-Siguran i kvalitetan rad za žene?”, Tvornica, 13:30
  • Performans “Neraskidive niti: kulturne radnice za tekstilne radnice”, Tvornica, 12:30
  • Sjednica na temu “Žene na tržištu rada”, Ured Predsjednika RH, 10:30
  • Okrugli stol: “Položaj žene na recesijskom tržištu rada”, Dom kulture Knežija, 17:30

8. ožujak

  • Dodjela nagrade Zagrepčanka godine, Stara gradska vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, 11 sati
  • Prosvjed za bolja radna prava žena, Markov trg, Trg bana J. Jelačića, 12 sati
  • Okrugli stol “Žene na radnom mjestu u Hrvatskoj: Izazovi i prilike”, Hotel Sheraton, 11 sati
  • Predavanje:  “Marija Jurić Zagorka – borkinja za ženska prava”, Tribine grada Zagreba, 16 sati
  • Festival “Kratka priča je ženskog roda”, Centar za ženske studije, 19 sati
  • Projekcija filma o borbi sufražetkinja. AKC Medika, 19 sati
  • Kazališna predstava “Gola u kavezu”, Vidra, 20 sati

10. ožujak

  • Projekcija filma “Mjesec u tebi”, kino Europa, 19 sati

 

 Rijeka, 8. ožujak

  • Predavanje “Imamo li razloga za slavlje?”, Narodna knjižnica Rijeka, 18 sati

Korenica, 8. ožujak

  • Javna akcija, Trg Sv. Jurja, 16 sati
  • Proslava Međunarodnog dana žena, restoran Macola

Krapina, 8. ožujak

  • Okrugli stol “Ravnopravnost žena stoljeće nakon”, 10 sati
  • Okrugli stol “100 godina poslije – opet na početku: rodna i socijalna prava žena u Republici Hrvatskoj”, 17 sati

Gračac, 8. ožujak

  • Javna akcija, Park Sv. Jurja, 12 sati

  Split, 11. ožujak

  • Kazališna predstava “Vaginini monolozi” , HNK Split

Opširnije!

UPSET Teatar kao mjesto nadilaženja predrasuda i diskriminacije

Centar za kulturu Trešnjevka i Odjel za sociokulturne projekte Vas obavještavaju da će se od ožujka do svibnja 2011. održati  inovativni interdisciplinarni istraživački projekt “UPSET Teatar kao mjesto nadilaženja predrasuda i diskriminacije”.

UPSET teatar jest interdisciplinarno akcijsko istraživanje koje cilja, pomoću kombinacije znanstvenog istraživanja i dramskih radionica, ne samo steći uvid u stanje predrasuda i diskriminacije u Gradu Zagrebu, već i ponuditi znanstveno utemeljena rješenja svim akterima ovog društvenog problema – bili oni diskriminirane osobe, nediskriminirane ili pak dio zainteresirane javnosti, tj. publike.  
Projekt će rezultirati kazališnim performansom – koji će, pod stručnim vodstvom, zajednički osmisliti diskriminirane i nediskriminirane osobe, te ga zatim izvesti publici u dvorani TNT – kao glasnikom ideja inkluzije, prihvaćanja, međusobnog poštovanja i suživota.

 

Projekt će proći slijedeće korake:  

1) Istraživanje anketnim upitnikom i prijave za sudjelovanje na radionicama (ožujak-travanj: zaključno s 24.4.2011)

2) Uvodna tribina (29.4.2011) u zgradi Općine Trešnjevka
3) Intervju s sudionicima radionica (30.5. ili 1.5.2011) u Centru za kuturu Trešnjevka 
4) Tri dramske radionice (2.5. do 8.5.2011) u kazališnoj dvorani TNT Centra za kulturu Trešnjevka
Svaka od radionica je posvećena jednom od tipova stigmi te će se održati od 2.5. do 8.5.2011.) 
     a. Fizičke stigme – posvećena osobama koje su stigmatizirane prema fizičkom invaliditetu

     b. Karakterne stigme – posvećena osobama koje su stigmatizirane prema životnom stilu, karakternim razlikama ili problemima         (npr. ovisnici o drogama ili alkoholu, osobe homoseksualne orijentacije itd.)

     c. Plemenske stigme – posvećena osobama koje su stigmatizirane zbog svoje rasne, etničke ili religijske pripadnosti 

  • Više informacija o samom projektu, rasporedu aktivnosti te procesu rada tijekom radionica i možete pronaći u dokumentima u privitku e-maila, ili na www.cekate.hr  

5) Zajednički performans (8.5.2011.) kazalište TNT Centra za kulturu Trešnjevka

6) Završna tribina (14.5.2011) u Centru za kulturu Trešnjevka

Sudjelovanje na radionicama je besplatno i otvoreno svim osobama koje imaju 15 ili više godina.
U svakoj od radionica sudjelovati će i surađivati i diskriminirane i nediskriminirane osobe – dakle, ukoliko Vas zanima gluma, kazalište ili rad s osobama koje su marginalizirane ili diskriminirane – slobodno se prijavite.

 Osobe koje su zainteresirane za sudjelovanje u dramsko-istraživačkim radionicama trebaju se prijaviti najkasnije do 24.4.2011. (klikom na link za prijavu)

 
Ukoliko niste zainteresirani za sudjelovanje na radionicama, molim Vas da barem ispunite kratku anketu – svaka informacija biti će nam dragocjena u razvoju znanstvenog pristupa nadilaženju predrasuda i diskriminacije.

 

Prijavnicu za radionice, volontiranje na projektu ili samo ispunjavanje kratke ankete možete naći ovdje: https://spreadsheets.google.com/viewform?formkey=dC1JVUppTFVCdi1vcDlkcHQwOEJUSlE6MQ

Podrobnije informacije o teorijskom pristupu projekta možete čuti na uvodnoj tribini 29.4.2011. u općini Trešnjevka ili pročitati u znanstvenom radu: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=39353

Za odgovore za sva ostala dodatna pitanja u vezi projekta kontaktirajte nas na: ivan.hromatko@gmail.com

STRUČNO VODSTVO PROJEKTA:  

Autor i voditelj projekta: Ivan Hromatko, doktorand sociologije

Organizator projekta: Veselko Leutar, dipl.soc.

Voditelji radionica: Goran Vrbanić (akademski glumac) i Lana Bitenc (dramaturginja i redateljica)

Psiholog: MA psih. Dijana Frančešević

Tehnička podrška: Haris Berbić

Žensko tijelo u govoru, svjedočenju, prenošenju iskustava

Alix Soulié je voditeljica umjetničke organizacije Anomaliques, a trenutno priprema stvaralački projekt za svoj solo A Table! koji proučava položaj žene u današnjem društvu. Alix je ujedno i dugogodišnja suradnica legendarne francuske skupine Théâtre du Mouvement 

Solo A table! izvest će 6. travnja u 19 sati u predvorju Zagrebačkog plesnog centra, a prije same izvedbe najavljene su razmjene iskustava sa ženama diljem svijeta na radionicama u razdoblju od 28. ožujka do 4. travnja u Zagrebačkom plesnom centru. Prva je grupa namijenjena plesačicama, performericama i izvedbenim umjetnicama, a održat će se 28. i 30. ožujka od 9 do 13 sati. Žene raznih profesija mogu posjetiti drugu grupu 1. i 4. travnja u isto vrijeme.

Radionice Žensko tijelo u govoru, svjedočenju, prenošenju iskustava su umjetničkog i fizičkog karaktera za najviše  8 do 10 žena različitih dobi i interesa. Okosnicu radionice čini stol kao oslonac – okvir. Dvodnevna radionica u trajanju od 4 sata dnevno istraživat će buđenje tijela, igre i improvizacije koje angažiraju tijelo, u skladu s fizičkim predispozicijama svake sudionice.

Sudjelovanje na radionicama je besplatno, a svoju prijavu i motivacijsko pismo pošaljite do 15. ožujka na e-mail adresu info@plesnicentar.info.

Više informacija o radionicama i gošći ovog umjetničkog projekta pogledajte ovdje.

Crna kutija o ljudskim pravima

Projekt Crna kutija dio je šireg programa VideoTeka ljudskih prava koji B.a.B.e.  provode od 2006. godine. Voditeljica i urednica projekta je Sanja Sarnavka. Radi se o  serijalu od ukupno deset dokumentarnih filmova  u trajanju od 25 minuta koji se bave tematikom ljudskih prava a nastali su kao  pokušaj približavanja i promoviranja koncepta ljudskih prava prvenstveno mladima, ali i široj javnosti,  povezujući teoriju sa stvarnim životnim situacijama u kojima su se našle mlade osobe u Republici Hrvatskoj.

Projekt smo započele potaknute istraživanjima o stavovima mladih, nažalost rijetkim, koja su pokazala kako su mladi u Hrvatskoj nedovoljno upoznati sa svojim pravima.  Istovremeno, uočile smo i nepostojanje sustavne edukacije o  ljudskim pravima u osnovnim i srednjim školama kao i na fakultetima.  Pri osmišljavanju projekta krenule smo od pretpostavke da je edukacija o ljudskim pravima nužan preduvjet  suzbijanja i prevencije rodne i svake druge diskriminacije te da poznavanje ljudskih prava vodi toleranciji, razumijevanju, poštivanju svačijeg dostojanstva te gradnji mira i harmoničnijim odnosima unutar i među zajednicama,. Crna kutija zamišljena je kao multimedijski projekt kojim smo, koristeći  javni  televizijski servis i Internet,  odlučile upoznati  mlade i širu javnost s konceptom  zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, sigurne kako je njihovo poznavanje  temelj  odgovornog i aktivnog  građanstva u svakom demokratskom društvu.

Edukacija o ljudskim pravima trebala bi, držimo, sadržavati i teorijsku i praktičnu  dimenziju pa smo  zbog toga svaku od emisija koja se bavi određenim ljudskim pravom ili skupinom prava  povezale  sa stvarnim životnim situacijama, konkretnim  slučajem  kršenja  nekog od prava.  U  svakoj emisiji  čuje i vidi  priča stvarne žrtve diskriminacije a zatim stručnjaka/kinja koji  analiziraju svaki pojedini slučaj, pojašnjavaju zašto se tu radi o povredi nekog prava te nude savjete za moguća rješenja, tumače mehanizme zaštite ljudskih prava  i  navode institucije ili organizacije kojima se treba obratiti u Republici Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.

Snimanju  dokumentarnih emisija  prethodilo je terensko istraživanje u svrhu pronalaženja zanimljivih slučajeva i mladih osoba koje su  bile spremne govoriti o svom iskustvu pred kamerama. U više fokus grupa u kojima smo razgovarale s mladim osobama dobile smo vrijedne  prijedloge o   konceptu, sadržaju, pristupu  i  mogućoj formi pojedinih dokumentarnih emisija serijala Crna kutija. Osim mladih, koji su glavni akteri emisija, posebno smo zahvalne brojnim stručnjacima/kinjama  te aktivistima/kinjama koji su svojim znanjem i iskustvom bitno doprinijeli sadržajnosti emisija.

Emisije su već prikazane na Hrvatskoj radioteleviziji, a bit će i višekratno reprizirane.  Emisije se može pogledati na internetskoj stranici www.crnakutija.babe.hr  na kojoj se nalaze i drugi brojni  zanimljivi sadržaji namijenjeni svima koji žele saznati više o ljudskim pravima.   Uz to,  sada svih deset emisija nudimo kao DVD komplet.  Rezultati projekta –  DVD set, brošura  i internetska stranica – zamišljeni su kao dodatno sredstvo u nastavi u školama, ali i brojnim vladinim ustanovama i organizacijama civilnoga društva – dakle,  svima koji se bave formalnim i neformalnim educiranjem o ljudskim pravima.   

U sklopu dokumentarnih emisija Crna kutija obrađene su sljedeće teme:

Seksualna prava

Upoznavanje prava koja se odnose na područje ljudske seksualnosti: pravo na seksualnu slobodu, otvoreno iskazivanje emocija, zaštitu seksualnog zdravlja, seksualnu edukaciju i informacije temeljene na znanstvenim istraživanjima, slobodne i odgovorne izbore te pravo na seksualni užitak.  Priča o homofobiji i  kršenju prava osoba homoseksualne orijentacije,  zatim o poteškoćama s kojima se suočavaju maloljetne trudnice te o  seksualnosti osoba s invaliditetom zorno pokazuju nisku razinu poštivanja ovih prava.

 

Pravo na zdravstvenu zaštitu

Jedan od najvećih problema hrvatskog zdravstva jest štednja  koja pogađa i zdravstvene djelatnike, ali ipak najviše pacijente. Odnos prema pacijentima zasebna je priča – birokratiziran sustav ne ostavlja dovoljno prostora za kvalitetnu komunikaciju liječnika i pacijenata. O poteškoćama prilikom pokušaja ostvarenja svojih prava, nedovoljnoj dostupnosti informacija, dugom čekanju na pretrage, nedostatku lijekova, potrebnih pomagala, fizikalne ili psihološke terapije  govore mlade osobe kojima je dijagnosticirana multipla skleroza.

 

Pravo na obrazovanje

Nudi li hrvatski obrazovni sustav učenicima dovoljnu šansu za razvijanje vlastitih potencijala i kreativnosti? “Kvalitetu” i dostupnost  osnovnog obrazovanja zagarantiranu člankom 65. Ustava  RH možemo vidjeti na primjeru OŠ Dugo Selo koja se bori s viškom učenika i učenica u nedostatnom i neadekvatnom prostoru u kojem se nastava odvija u čak četiri smjene. Emisija problematizira i neprilagođenost obrazovnog sustava osobama s posebnim potrebama  te ukazuje na brojne nedostatke hrvatskog školstva  kao što su nefleksibilnost, nedovoljna usmjerenost na praksu i razvijanje kompetencija i kritičkog mišljenja, uniformnost školskih programa itd.

 

Pravo na zdrav okoliš

Iako je pravo na život u zdravom okolišu jedno od Ustavom zagarantiranih prava, stanovnicima Siska i Vranjica ono je grubo narušeno.  Koje institucije moraju osigurati poštivanje prava na zdrav okoliš te zašto ne rade dovoljno na reguliraju i pravnom normiranju te rješavanju problema koji već dugi niz godina  muče stanovnike izuzetno zagađenih prostora?  Aktivisti lokalnih ekoloških udruga govore zašto je bitno razvijati ekološku svijest i poticati građane na aktivizam te koji su  rezultati njihovih nastojanja da svojim sugrađanima  omoguće život u zdravijoj sredini.

 

Pravo na jednakost

Emisija se bavi problemom ksenofobije i diskriminacije koji se javljaju kao rezultat kršenja prava na jednakost. O tome kako je biti stranac u Hrvatskoj, o svojim negativnim i pozitivnim iskustvima te predrasudama s kojima se susreću u Hrvatskoj govore nam Nigerijac iz Bistre i  Japanka iz Zagreba.  Stručnjaci Hrvatskog pravnog centra i Mirovnih studija pojašnjavaju pojmove ksenofobije, predrasuda i stereotipa,  razmatraju uzroke i posljedice diskriminacije, te navode mjesta i institucije kojima se mogu obratiti osobe koje smatraju da su diskriminirane.  U  emisiji se propituje i restriktivno hrvatsko zakonodavstvo te izuzetno mali broj odobrenih azila u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.

 

 Prava nacionalnih manjina

Ključni  problemi dviju manjina koje su u Hrvatskoj najčešće izložene diskriminaciji,  romske i srpske, obrađeni su u emisiji Prava nacionalnih manjina. Iako Hrvatska ima Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, pitanje je koliko se odredbe u praksi provode. Otežan pristup tržištu rada, loša suradnja s lokalnim vlastima, nemogućnost stjecanja osnovnog statusa, realizacija stanarskih prava, obnova, povrat imovine, isključenost i izoliranost  – sve su to problemi koji svakodnevno ograničavaju prava ovih manjina u Hrvatskoj.

 

Trgovina ljudima I

 U emisiji o postojanju trgovine ljudima svjedoči žena koja je dovedena iz  Ukrajine, stvarna žrtva   koja je na prevaru dovedena u Srbiju, a zatim prebačena  u Bosnu i Hercegovinu, koja je  bila prisiljena raditi kao prostitutka. Stručnjaci koji gostuju u emisiji pojašnjavaju što je trgovina ljudima, tko su najčešće žrtve  i kome treba prijaviti svaku sumnju na postojanje lanca trgovine ljudima.

 

Pravo na sudjelovanje u odlučivanju

 U emisiji Pravo na sudjelovanje u odlučivanju  snimljene su priče studenata i studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su sudjelovali u petotjednoj blokadi redovne nastave  na fakultetu. Stručnjaci  i studenti objašnjavaju kako su komercijalizacija obrazovanja i progresivno uvođenje školarina  doveli do nepravde i onemogućavanja jednakog pristupa obrazovanju svima.  Posebna pozornost posvećena je pojašnjenju funkcioniranja plenuma, specifičnom modelu  ravnopravnog odlučivanja koji je izuzetno uspješno funkcionirao tijekom trajanja blokade.  Iz emisije se vidi kako bi studenti/ce trebali biti ravnopravni akteri u procesima odlučivanja, ali im to oni koji imaju moć neprekidno priječe.

 

Trgovina ljudima II

Trgovina ljudima je fenomen koji posebno pogađa siromašne i marginalizirane skupine.  U ovoj emisiji govori se i romskoj zajednici u kojoj još uvijek postoji običaj prodavanja mlade.  Zašto je Hrvatska od zemlje tranzita i odredišta trgovine sve češće i zemlja podrijetla žrtava, što se događa sa žrtvama, kakva je suradnja institucija zaduženih za zaštitu žrtava i njihovu  integraciju,  saznaje se također u drugoj emisiji iz serijala posvećenoj problematici trgovine ljudima.

 

Pravo na život bez nasilja

Veliki  broj slučajeva nasilja i nadalje se ne prijavljuje.  Istraživanja pokazuju kako je  svako deseto dijete u RH  zlostavljano.  U emisiji Pravo na život bez nasilja gostuju stručnjaci, ali  i žrtve nasilja od kojih se može čuti koja su im sve prava bila narušena, tko je odgovoran za rješavanje problema nasilja, što se događa u slučajevima kad se nasilje prijavi, koji su propusti sustava te koje su moguće  fizičke i psihičke posljedice nasilja.

O nejasnoj slici, Europska komisija progovara vrlo jasno

“Pred nama je nejasna slika”, rekao je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele, prilikom predstavljanja Izvještaja o stanju u području pravosuđa i ljudskih prava u Hrvatskoj sastavljenog na temelju više različitih izvora, među kojima su i hrvatske organizacije civilnog društva. “Sveukupno, Hrvatska i njena vlada postigle su značajan napredak u području pravosuđa i ljudskih prava”, rekao je, dodajući: “međutim, mnogo toga još treba napraviti. Hrvatska još nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i stoga mi ne predlažemo zatvaranje ovog poglavlja.”

“Uspjeh u ovom području od golemog je značaja za život građana Hrvatske – kako bi građani vidjeli i osjetili opipljivu promjenu u svojim svakodnevnim životima”, istaknuo je u govoru i Štefan Fuele, dodajući da je u pregovorima bitan sadržaj, a ne rokovi te će stoga predstaviti svoje Izvješće o realizaciji mjerila za zatvaranje i nacrt zajedničkog stajališta onda kada se identificirane zadaće ispune.

U međuvremenu oglasile su se priopćenjem i organizacije civilnog društva koje su već ranije Europskoj komisiji te hrvatskoj javnosti predočile svoje Mišljenje o spremnosti Republike Hrvatske na zatvaranje pregovora u Poglavlju 23. Kako navode u svom priopćenju žurno objavljivanje Izvještaja Europske komisije ukazuje na prepoznavanje složenosti političkog trenutka i davanje šanse Hrvatskoj da iskaže spremnost i stvarnu volju za ispunjavanjem postavljenih uvjeta i dosezanjem željenih standarda.  

Stav EK je opravdan, smatraju organizacije civilnog društva, jer Hrvatska uistinu nije ispunila sva mjerila. “Posebno podržavamo poruku izvješća kako je daleko važniji sadržaj reformi od datuma zatvaranja poglavlja i pregovora, budući da se radi o pitanjima od presudnog značaja koja će imati dugoročne i dalekosežne posljedice na živote hrvatskih građana i građanki.” navodi se u priopćenju. 

Ukoliko Vlada želi realizirati sve obveze u naredna dva mjeseca, bilo bi nužno razgovarati sa svim zainteresiranim dionicima u Hrvatskoj. Ignoriranje prijedloga i poruka koje dolaze iz  civilnog društva i stručne javnosti samo pogoršava trenutnu kompleksnu i uzburkanu političku situaciju. Umjesto razumijevanja građanskih glasova kao neprijateljskih i suvišnih, Vlada bi trebala razumjeti kako oni koji progovaraju žele samo jedno – život u uređenoj i demokratskoj državi.  Izostanak dijaloga i pokušaji prešućivanja ili uljepšavanja procjene EK vodi nas unatrag i provocira radikaliziranje političke situacije, zaključuju. Priopćenje su potisali GONG, Kuća ljudskih prava, Centar za mirovne studije, Babe! Budi aktivna. Budi emancipiran., Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Srpski demokratski forum, Centar za mir i nenasilje Osijek, Građanski odbor za ljudska prava, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za LGBT, i Transparency International Hrvatska.

U Čačku uveli muške i ženske karte za gradski prijevoz

U gradskom prevozu u Čačku uvedene muške i ženske karte kako bi se, kako kažu, sprečio šverc. NVO ocenjuju da je reč o polnoj segregaciji. Podela dnevnih karata za autobuski prevoz na muške i ženske u Čačku izazvala je i podeljena mišljenja o tom novom vidu naplate.

Naime, iako u čačanskoj firmi, koja je uvela ovu novinu kažu da nisu imali nameru da bilo koga diskriminišu, iz nevladine organizacije “Žene u crnom” poručuju da je ovakav potez besmislen i da on dovodi do polne segregacije.

Isto koštaju ali su ipak različite – ženske karte su crvene i ljubičaste, a muške plave i žute. Na taj način će se sprečiti šverc jer svako ima svoju dnevnu kartu, primerenu polu. Tako neće biti moguće da se, na primer, žena vozi sa jednom kartom ujutru, a njen suprug popodne, kažu za B92 u čačanskom “Autoprevozu”.

Zamenik generalnog “Autoprevoza”, Aleksandar Petronijević, objašnjava i kako je rukovodstvu pala na pamet ova ideja, kako sam kaže, jedinstvena u Srbiji.

“Nismo imali od koga da prepišemo, pa smo, što se kaže, sami izmišljali. Što se tiče podele na muške i ženske karte, nismo imali nameru nikoga da uvredimo. Naprotiv, ideja je bila čisto da se suzi krug korisnika jednolične karte, pa je zato napravljena podela na muške i ženske”, objašnjava on.

“Verovatno bi to moglo da se uradi i na neki drugi način, kao na primer da se uvedu karte za junior i seniore i tako dalje. Takođe, ovo se pokazalo i kao dobar marketinški trik”, smatra Petronijević.

Žene u crnom: Rodni aparthejd

Očigledno, trik je možda uspeo, ali i otvorio pitanje polne diskriminacije. Naime, Staša Zajović iz nevladine organizacije “Žene u crnom” kaže da je ova podela suluda jer je to dodatni napad na ionako već osiromašeni budžet građana.

Takođe, ona kaže i da će “Žene u crnom” zahtevati da se ovakav način štampanja i izdavanja karata hitno ukine, ali i da preduzeće uputi izvinjenje javnosti.

“Ovakvi bizarni, degradirajući i suštinski ponižavajući postupci u čačanskom javnom prevozu predstavljaju spregu patrijarhalnog tradicionalističkog obrasca i neoliberalnog koncepta”, ocenjuje Staša Zajović.

“Zapravo, to je jedan vid kriminalizacije siromašnih, a na to se nadovezuje jedno potpuno pervertirano tumačenje rodne ravnopravnosti, gde zapravo dolazi do uvođenja rodnog aparthejda izdavanjem posebnih karata za muškarce i za žene”, kaže ona.

Dnevne karte, u zavisnosti od zone, ali ne i boje, koštaju 70 i 80 dinara, a vikend 90 i 100 dinara. Njihova kupovina na Autobuskoj stanici i većem broju kioska treba Čačanima da donese uštede na kućnom budžetu jer obične karte, koje važe samo za jednu vožnju, staju 35 i 43 dinara, kažu u “Autoprevozu”.

Takođe, ovaj prevoznik sada razmatra i mogućnost uvođenja i “junior” karata kako bi, na primer, bilo onemogućeno da istu kartu koriste majka i ćerka.

Muž i žena ne mogu da dele kartu, ali drugarice mogu

Pitali smo Gorana Papovića, potpredsednika Nacionalne organizacije potrošača Srbije, da li u ovom slučaju postoji kršenje prava potrošača.

“Ja ću možda iskočiti iz nadležnosti zaštite potrošača ako kažem da uvođenje muških i ženskih karata ne vodi ničemu. Na tome neko samo dobro zarađuje, jer niko ne sprečava da žena, koja ne može kartu da da mužu, tu kartu ‘pozajmi’ svojoj drugarici”, ukazuje on.

“Generalno, ovakav oblik podele potrošača se ne može podvesti pod diskriminaciju ali se može svesti pod to da postoji jedan pogrešan pristup kada je u pitanju način koji može sprečiti zloupotrebu dnevnih karata”, smatra Papović.

 “Hteli smo privatizaciju, dobili smo privatizaciju”

Ipak, privatna firma je uvela ovu meru i za sada deluje da nema povratka na stare “istopolne” karte jer, kako kaže gradonačelnik Čačka Velimir Stanojević – hteli smo privatizaciju, dobili smo privatizaciju.

“Nije mi jasno zašto je baš to moralo da krene iz Čačka, a pogotovo zato što je ‘Autoprevoz’, dok je bio društveno preduzeće, bio vrlo fleksibilan prema korisnicima svojih usluga”, podseća Stanojević.

“E da, da li će se to novom vlasniku, što kaže naš narod, obiti o glavu, ja ne znam, ali lično smatram da je to veoma nepopularna mera. Mi u upravi Čačka imamo jako dobru saradnju sa ‘Autoprevozom’ i mislim da im ovo nije trebalo”, kaže gradonačelnik.

Čačanski “Autoprevoz” privatizovan je 8. marta 2007. godine, kada je većinski vlasnik postala kompanija “Kavim” iz Tel Aviva. Posle nekoliko “krugova” socijalnog programa, u preduzeću je ostalo 285 radnika, od kojih su 180 vozači.