Drugarica majka se propituje

Drugarica kćer je napunila 6 mjeseci ovih dana, a u tih 6 mjeseci rodila je još cijela plejada mojih znanica, prijateljica, kolegica, pa se moj svijet doslovno sveo na razgovore o psihofizičkim postignućima malih beba s detaljnim analizama kakice. Neopisivo me to frustrira. Žudim za razgovorom o recesiji, vladi, kvaliteti Lushove ponude, izostanku nove sezone Big Brothera (ali ne iz perspektive koliko će poskupiti dječja oblekica, hoće li preživjeti dječji doplatak, smije li se dijete kupati u lushovoj kupki i pogubnom utjecaju Big Brothera na mentalni razvoj potomstva). Ali čak i ako izuzmemo nedostatak odraslog razgovora makar i o infantilnim reality emisijama, nedostatak izlazaka, nedostatak seksualnog života i kronični nedostatak nove garderobe, ponajviše me frustriraju stvari koje sam zahvaljujući majčinstvu otkrila o sebi. Svakako zvuči sladunjavo kako mi je majčinstvo dalo novi pogled na mene kao osobu, ali je zastrašujuće točno. Prije Bebe (before Baby – b.B.) moj život je bio sjajan. Život s čovjekom kojeg obožavam, u stanu koji mi se sviđa, s plaćom koja mi je dovoljna da popratim recentnu koncertnu sezonu i povremeno otputujem, s poslom iz snova. I onda se pojavila ta crtica na štapiću. Nije bila neočekivana ili neželjena, naprotiv, radilo se na tome da se pojavi. Ali nekako. Ne znam zapravo što smo mislili da ta crtica, i ono što iza nje slijedi, znači.

Trudnoća je bila prvi šok. Neprestano sam slušala kako je to najljepši period u životu žene. A ja sam jedva čekala da prođe. I tu je negdje počela sumnja u vlastitu sposobnost bivanja majkom. Jerbo, ako je vjerovati svima drugima, trudnoća je divna, predivna, blažena, žene cvjetaju i izgledaju kao božice. To što se osjećaš ko nasukani kit preko kojeg je prošao bager nema veze jerbo u tebi raste novi život. A to što novi život svojom nogom pika po tvom mjehuru i sjedi ti na crijevima je također prekrasno. Ma divno.

Onda sam rodila. Trenutak u kojem su drugaricu kćer konačno izvukli iz mene također se nije upisao u najbolji trenutak u mom životu. Iako se ne mogu sjetiti da sam ikada prije osjetila takvo olakšanje. Konačno je gotovo. Konačno više nisam trudna! Moje tijelo je opet samo moje, i ako odem na wc nitko se neće u meni namještati u novi položaj. Dakle, ako je do tada postojala sumnja da možda majčinstvo za mene baš i nije bila najbolja ideja, ovdje je svaka sumnja uklonjena. Pa koja majka ima takve misli prilikom rođenja vlastitog djeteta?

I tu nije stalo. Nekako je ispalo da samo moje dijete ima grčeve. Da samo moje dijete provodi dane i noći spavajući na meni. Da samo moje dijete ima potrebu nositi se 98% svog budnog vremena. Da samo moje dijete odbija svaku pomisao o fizičkoj aktivnosti tipa okret na bok ili trbuh. Da samo moje dijete mrzi kolica. Mrzi vožnju autom. Mrzi ležati. Vrišti kao sumanuto. Spava cijelu noć sa sisom u ustima. Ili ne spava uopće. Kronično umorna i neispavana, s bolnom kičmom i koljenima koja kvrcaju pri svakom pokretu, uopće ne nalazim utjehu u onoj “Uživaj u nosanju i cijelonoćnom maženju, tako brzo odrastu”. Štoviše, svako jutro se budim nadajući se da ću pored sebe ugledati tinejđericu koja spava do podne i ignorira me. Sve to naravno slijedi milijun pogleda ispod oka i komentara, izgovorenih ili prešućenih: Mlijeko ti ne valja. Nemaš ga dovoljno. Dijete je gladno. Hraniš ga prečesto. Nosiš ga previše. Naviknut ćeš ga. Razmazit ćeš ga. Dijete će ti biti gore od Zdravka Mamića. Najgora si majka u cijelom svemiru! U jednom trenutku, oko 3 u noći, nakon 2 sata hodanja gore dolje popraćenog vrištanjem, uhvatiš se u razumijevanju stanja svih onih žena koje su pomahnitale. Maštaš o podizanju kompletne ušteđevine i odlasku na neki tropski otok gdje ćeš raditi kao sobarica, a u slobodno vrijeme ispod palme čitati jeftinu beletristiku. Čvrsto vjeruješ u to da si najgora majka u cijelom svemiru jer ne možeš smiriti vrištajuće dijete u tri u noći. Ne možeš ga naučiti da spava. I što je najgore, ne uživaš u svakom vrisku koji tvoja beba istisne kroz svoja usta. A trebala bi. To se očekuje. Jer to su slatke muke, zar ne?

Ponekad se pitam jel’ sam stvarno samo ja ovako nemajčinski materijal. Da li zaista sve druge uživaju u smradu pelena, neprospavanim noćima, bolnim sisama? Ili samo šute i lažu. I jeli zapravo jedina ocjena mene kao majke onaj smješak koji dobijem kad uđem u prostoriju, a koji nitko drugi ne može izmamiti iz drugarice kćeri. Ne znam. Jedino što znam je da je sve što sam pretpostavljala o životu nakon Bebe (after Baby – a.B.) bio totalni promašaj i da život a.B. više nikada neće biti kao život b.B. I da ja više nikada neću biti ista osoba. Netko bi sada rekao: Doh! Dobro jutro.

Kako god bilo drugarica kćer raste, ja se i dalje otkrivam (O da, mogu imitirati razne glasove. Nemam pojma kako se glasa tigar pa izmišljam. Da, mogu plesati po sobi usred podneva i bez 1,8 promila u krvi. I da, mogu preživjeti sa po 2 sata sna u komadu punih 8 mjeseci.). I sve više upoznajem i zaljubljujem se u nju. Jednu zanimljivu i jedinstvenu malu osobu koja zna što hoće i zahtjeva to jasno i glasno. I bivam joj mamom. Na svoj način. Na NAŠ način.

Ovaj tekst sam počela pisati prije dva mjeseca. Toliko očito treba da se počne i završi tekst uz drugaricu kćer. Da, život i ja smo postali nešto drugo. Ne nužno lošije. Možda ne ni bolje. Ali sigurno posve drugačije.

‘Zagorkina Grička: otkrijmo je ponovno’

Centar za ženske studije, zagrebački Etnografski muzej te Lokalna akcijska grupa Zagorje- Sutla provode projekt #Za BITI+54_Na Zagorkinom tragu: baština i inovativnost.

Svrha je projekta doprinos smanjenju rizika od socijalne isključenosti žena starijih od 55 godina kroz njihovo uključivanje u čitalačke aktivnosti, etnografske i likovne radionice, scensko sudjelovanje i izložbe, koje će se tijekom 13 mjeseci održavati u najvećoj mjeri u Krapinsko-zagorskoj županiji, Gradu Zagrebu te Ličko-senjskoj županiji. Projekt se provodi od srpnja 2018. do kolovoza 2019. godine.

Pri izvedbi radionica u projektu #Za biti +54 bit će korišteni elementi kulturnog nasljeđa, materijalne i nematerijalne kulture prisutne u Republici Hrvatskoj, a emancipatorske ideje Marije Jurić Zagorke nadahnut će umjetničke intervencije kojima će korisnice inovirati tradicijske elemente i uobličiti ih u nove oblikovne proizvode.

U okviru projekta u pripremi je čitalačka radionica Zagorkina Grička: otkrijmo je ponovo. Radionica je namijenjena ženama starijim od 55 godina iz Zagreba i okolice, osobito onima koje žive u samačkim kućanstvima, nezaposlenima i umirovljenicama koje su spremne aktivno sudjelovati u zajedničkom čitanju Zagorkine Gričke vještice uz kviz-igre.

Radionica će se održati 9. listopada 2018. godine, od 16 do 19 sati uz stanku za okrjepu. Informacije o sudjelovanju i prijave za sudjelovanje primaju se na telefon Centara za ženske studije, 48 72 406 il na mail zagorka@zenstud.hr, a moguće je doći i osobno na adresu Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, 1. kat svakog radnog dana od 11- 15 sati. Predviđeni broj sudionica je 12.

EU parlament usvojio rezoluciju o dugotrajnoj skrbi za starije osobe

Međunarodna nevladina organizacija za prava starijih osoba AGE izrazila je zadovoljstvo zbog usvajanja rezolucije Europskog parlamenta o dugotrajnoj skrbi za starije osobe kojom će se na nacionalnoj i europskoj razini osigurati bolja zaštita prava starijih osoba i njihovo uključivanje u zajednicu.

Anne-Sophie Parent, direktorica organizacije AGE, izjavila je kako se više ne može tolerirati zlostavljanje starijih osoba, te kako je potrebno usvojiti mjere koje će osigurati adekvatnu zaštitu i dostojanstvo osoba starije životne dobi.

Radi toga je potrebno eksternaliziranje usluga, veća prekogranična mobilnost djelatnika i korisnika usluga, povećanje sudjelovanja krajnjih korisnika i njihovih obitelji u financiranju troškova dugotrajne skrbi za starije osobe, kao i veća očekivanja javnosti da se nešto treba učiniti za zaštitu sve većeg broja nemoćnih starijih osoba koje su u opasnosti od zlostavljanja, ističu u AGE-u.

AGE pozdravlja rezoluciju u kojoj stoji da sve zemlje članice moraju štititi temeljna prava osoba koje primaju dugotrajnu skrb, a naglasak stavlja i na značaj, kvalitetu i kontinuitet zdravstvene zaštite. U rezoluciji se ističe i potreba davanja podrške pružateljima skrbi, a posebno obitelji skrbnicima.

AGE i grupa partnerskih organizacija iz 12 zemalja nastoje uspostaviti Europsko partnerstvo za dobrobit i dostojanstvo starijih ljudi koje bi koristilo Europsku povelju o pravima i odgovornosti starijih osoba kojima je potrebna dugoročna skrb i pomoć, a koje je razvijeno u okviru EUSTACEA projekta, kako bi se uspostavio okvir za europsku kvalitetu dugotrajne skrbi za starije osobe i razvili standardi i alati kvalitete.

Stop ubijanju žena! Alarm napokon uključen i u Vladi

Smrt desete ovogodišnje žrtve obiteljskog nasilja, HTV-ove novinarke Mirele Sršić-Kovač (40) kojoj je u snu život oduzeo njen suprug, potaknula je prvi sastanak predstavnika svih tijela čiji je posao suzbijanje obiteljskog nasilja, i to na najvišoj razini, koja uključuje i premijerku Jadranku Kosor.

Novak: Raditi zajedno

– Ministarstvo unutarnjih poslova organizira sastanak na najvišoj razini kako bi se sa svih aspekata razmotrila situacija vezana uz nasilje u obitelji, detektirali problemi i potražila rješenja da bismo postali učinkovitiji u suzbijanju nasilja – poručuje Dubravko Novak, tajnik kabineta ministra policije navodeći kako će uz njegova ministra Tomislava Karamarka na sastanku biti još ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, potom ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, predsjednik Visokog prekršajnog suda Zoran Potočki te predstavnici svih nevladinih udruga koja se bave problemom suzbijanja nasilja u obitelji.

Tematski sastanak, na kojemu se očekuje i premijerku, ministar Karamarko najavio je još prije mjesec dana, nakon stravičnog zločina u Glini. Tada je usred bijela dana Josip Štajduhar (29) ubio svoju bivšu suprugu Nikolinu (23) i to pred njihovo dvoje djece od dvije i četiri godine, u vrijeme kad je imao pravo na susret s djecom. Ubojičina je majka javila policiji da njen sin prijeti zločinom, no policajci su došli do bivših supruga, pitali je li sve u redu i na potvrdan se odgovor okrenuli i otišli. Uslijedilo je ubojstvo i samoubojstvo. Karamarko je nakon toga najavio akciju, no prije nego što je organiziran i održan i jedan sastanak, pala je još jedna žrtva – Mirela Sršić-Kovač čije su mrtvo tijelo pronašla djeca.

Policijske statistike govore o stalnom porastu nasilja unutar obitelji i o sve težim posljedicama. Samo je u razdoblju od 2005. do 2009. godine 9218 osoba oštećeno kaznenim djelom nasilničkog ponašanja u obitelji, a od toga je 7068 (76,7 posto) žena.

Policija traži, sud ne da

Podaci o kojima bi ministri svakako trebali raspraviti odnose se na zakonske mjere koje sudovi mogu izricati, a kojima se treba suzbijati obiteljsko nasilje i sprečavati najgore posljedice. Riječ je o podacima po kojima je prošle godine policija sudu predložila 1099 mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja, a sudovi su izrekli samo 388 tih mjera.

Potom je policija u 403 slučaja predložila zabranu uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, a sudovi su tu zabranu izrekli 95 puta. Od 486 policijskih prijedloga da se nasilnik udalji iz kuće ili stana, sudovi su iseljenje naložili u svega 164 slučaja.

Ovo su žene koje su ubijene 2010.

MIRELU SRŠIĆ-KOVAČ (40) Dugogodišnju dopisnicu HRT-a iz Osijeka, ubio je muž, prerezavši joj vrat dok je spavala u noći na subotu

JOZEFINU ŠMITRAN (53) u siječnju je na smrt izbo nevjenčani suprug Milan Mlađen (67). Bio je pijan, a prije ubojstva su se svađali

MIRJANU NIKOLIĆ (38) u svibnju ubio je Milan Knežević (40). Bio je pijan, pitao ju je zašto neće biti s njim u vezi, a večer prije ga je prijavila

MARINU PALAVRU (22) u kolovozu je hicima iz pištolja usmrtio Marko Dukić (33) dok je slavila rođendan. Ubio joj je i brata, a prije joj je prijetio

NIKOLINU ŠTAJDOHAR (23) u kolovozu je ubio bivši suprug pred kojim je pobjegla u Sigurnu kuću. Zbog propusta suspendirani policajci

MARIJU HAMZIĆ (57)
u svibnju ove godine ubio je suprug Zlatko. Prije no što je presudio i sebi, ubio je i njihova sina Zdenka (29)

ANU LEŠ (22) u travnju ove godine ubio je njezin 22-godišnji dečko. Pokušao je ubiti i sebe, a bio je duševno rastrojen

MARIJU IVIĆ (69) u kolovozu je ubio njezin suprug Ivica (73) koji je nakon toga presudio i sebi. Prije smrti su se svađali

DUBRAVKU HORVAT (28)
prije četiri godine ubio je i u rupu bacio Mladen Oršuš. Tijelo joj je nađeno u rujnu, a ubio ju je jer nije htjela vezu

JADRANKU BALEN (57)
u siječnju u stanu u Osijeku ubio njezin 55-godišnji partner. Kada ju je ubio bio je pijan, a često su se svađali zbog alkohola

Okrugli stol “Analiza troškova obiteljskog nasilja”

UNDP Croatia poziva na okrugli stol

“Analiza troškova obiteljskog nasilja”

koji će se održati u utorak 5. listopada 2010. godine, od 13:00 do 16:00 sati u prostorijama UN-a (UN House) Radnička cesta 41/VIII, Zagreb.

Organizatori/ice okruglog stola su Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji sa Fondom Ujedinjenih naroda za žene (UNIFEM), a cilj okruglog stola je pregled metoda procjene troškova obiteljskog nasilja, kao i troškova društvene reakcije na obiteljsko nasilje.

Na okruglom stolu će sudjelovati dr. Elizabeth Villagomez, suradnica UNDP-a i UNIFEM-a koja će predstaviti metodu i izvješće o procjeni troškova nasilja u obitelji u Kraljevini Španjolskoj.

Prof. dr. sc. Dejan Ajduković iz Društva za psihološku pomoć, ujedno i predstavnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, će predstaviti istraživanje “Uspješnost i troškovi društvene reakcije na obiteljsko nasilje u Hrvatskoj” koje će uskoro započeti, a prof. Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.B.e. će govoriti o iskustvima organizacija civilnog društva koje se bave sprječavanjem obiteljskog nasilja.

Sudionice i sudionici će tijekom rasprave biti pozvani osvrnuti se, temeljem vlastitih iskustava, na predložene metode i njihovu primjenjivost.

Organizatori/ice mole da svoje sudjelovanje na Okruglom stolu potvrdite do 1. listopada na telefon 01 2361 637 ili na e-mail adresu: bruno.kljajo@undp.org

Prezentacija knjige “Ljudska prava u osnovnim školama – teorija i praksa”

Centar za ljudska prava  poziva na prezentaciju knjige

“Ljudska prava u osnovnim školama – teorija i praksa”

koja će se održati u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6, 10000 Zagreb, u četvrtak 7. listopada u 15 sati.

Knjiga je rezultat istraživanja Centra za ljudska prava provedenog 2009. godine, a suautori/ce su dr. sc. Ivana Batarelo, prof. Benjamin Čulig, mr.spec. Jagoda Novak, Tomislav Reškovac, prof. i prof. Vedrana Spajić Vrkaš.

Knjigu će predstaviti recenzenti dr.sc. Biljana Kašić i dr.sc. Berto Šalaj, a o publikaciji, te aktivnostima koje je ovo istraživanje potaknulo i može potaknuti, također će govoriti  autori i autorice.