Pravo na pobačaj u američkoj vojsci

Prevela Nada Kujundžić

Zabrana pobačaja koja je trenutno na snazi u američkim vojnim objektima izravno ugrožava zdravlje i sigurnost pripadnica vojske, te je stoga treba ukinuti – zaključak je to istraživanja koje donosi ovogodišnje ljetno izdanje časopisa Guttmacher Policy Review. Najmanje što Kongres u ovom trenutku može učiniti jest povesti se za primjerom Odbora za oružane usluge američkog Senata, koji je početkom godine podržao prijedlog da se ženama u aktivnoj službi dopusti da same snose troškove pobačaja. Istraživanje pokazuje kako se velik broj pripadnica oružanih snaga u nekom trenutku svoje vojne karijere suočava s neželjenom trudnoćom.

No, za razliku od žena u civilu kojima je abortus uglavnom dostupan, ženama u vojsci obavljanje pobačaja mnogostruko je otežano. Zabrana abortusa osobito teško pogađa žene stacionirane izvan domovine koje gotovo u potpunosti ovise o bolničkim bazama. Njihova nastojanja da prekinu trudnoću na zakonit i siguran način dodatno su otežana ukoliko se nalaze u nekoj od zemalja u kojima je abortus još uvijek ilegalan ili iz nekog razloga teže dostupan. “Ovo nije rasprava o tome da li je pobačaj moralan ili legalan, već o tome da li se žene koje dobrovoljno stupaju u vojsku, a osobito one koje se šalje van domovine, zbog toga treba diskriminirati,” kaže autorica istraživanja, Heather Boonstra. “Vrijeme je da prestanemo tretirati žene u uniformi kao građane drugog reda uskraćujući im pravovremeni pristup legalnoj i Ustavom zajamčenoj zdravstvenoj zaštiti kakva je dostupna njihovim kolegicama u civilu.”

Zabrana koja je trenutno na snazi ugrožava zdravlje i sigurnost žena budući da, po definiciji, odgađa obavljanje samog pobačaja. Rizik od mogućih komplikacija uslijed izvođenja abortusa uglavnom je nizak, no drastično se povećava ukoliko se zahvat iz izvodi kasnije u trudnoći. Rezultati istraživanja pokazuju kako zabrana najteže pogađa najmlađe pripadnice vojske, skupinu najčešće suočenu s neželjenom trudnoćom. Američku vojsku trenutno služi oko 200 000 žena. Da bi se tim ženama vratilo puno pravo na pobačaj, smatra Boonstra, najprije im treba omogućiti da troškove samog zahvata preuzmu na sebe.

Ukidanje zabrane značilo bi da se obavljanje pobačaja financira privatnim sredstvima samih pripadnica oružanih snaga, a ne novcem poreznih obveznika. Također, djelatnici u javnom zdravstvu mogli bi sami izabrati žele li sudjelovati u izvođenju zahvata ili ne. Očekuje se da Senat usvoji promjene zakona kasnije ove jeseni, prilikom razmatranja prijedloga vojnog proračuna. Predstavnički se dom Kongresa, pak, nije dotakao pitanja pobačaja prilikom sastavljanja vlastitog prijedloga spomenutog zakona.

“Reproduktivno zdravlje i prava žena u vojsci ne bi trebali biti tema za politička prepucavanja, ali nažalost već dulje vrijeme jedino tome i služe”, tvrdi Boonstra. “Činjenica da je pobačaj u vojsci zabranjen, čak i u slučaju financiranja iz privatnih izvora, pokazuje u kojoj je mjeri naš politički sustav zakinuo žene koje dobrovoljno služe našoj zemlji.” Istraživanje također uključuje sažetak političke debate oko abortusa koja traje posljednja četiri desetljeća, kao i prikaz procesa postupnog smanjivanja dostupnosti klinika za pobačaje u američkim vojnim objektima. Riječ je o procesu koji započinje 70-ih godina prošloga stoljeća, kada se obavljanje pobačaja unutar postrojenja financira novcem poreznih obveznika. Danas, pak, vršenje pobačaja u sklopu vojnih postrojenja uopće nije moguće, bilo da se financira iz javnih (porez) ili privatnih (osobna sredstva samih žena) izvora.

Cenzura o pravu na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih i političkih prava.

Trenutno su u tijeku izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2003. godine. Istraživanja GONG-a i TIH-a, pokazuju da je važeći ZPPI nedostatan, a njegova implementacija još gora. Tijela javne vlasti najčešće ne odgovaraju na upite, informacije od javnog značaja se prešućuju, postupak dobivanja informacija je kompliciran i skup, javnost nije upoznata sa svojim pravima i načinom njihova ostvarivanja. Zakon nije usklađen ni sa temeljnim dokumentima EU.

Pristup informacijama od javnog značaja jako je oruđe u rukama građana i novinara za suzbijanje korupcije i kriminala, ali i za kontrolu tijela javne vlasti i transparentnost rada državne uprave na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kakvo je stanje, po ovom pitanju, u Hrvatskoj koje su mogućnosti i izazovi pogledajte u večerašnjoj emisiji Cenzura.

Urednica i voditeljica Vesna Kesić

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS” , a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu i na YouTube Chanel: CenzuraPlusTV. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV www.smarttv.com. te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Trebale bi nastupati samo u zaštitnim kapicama

Zagreb je nedavno bio domaćin Europskog prvenstva vateroplista i plutajućih sisa,  barem ako je suditi prema napisima iz medija. I dok je javna televizija vješto ignorirala prenošenje utakmica vaterpolistica, drugi su mediji  svoj prostor ustupili  ovom grubom sportu u verziji nježnijeg spola. Tako su Kad grudi zaplivaju! Ili Neposlušne grudi i guze-što su sve vaterpolistice pokazale u Zagrebu- neki od naslova koji se bave njihovim badićima i neposlušnim dijelovima tijela. Kako stoji u objašnjenju, kad već nisu igrom, oduševile su badićima. Osim što su nas redovito obavještavali o Zgodnim dupinkama  u problemima i kostimima koji pokazuju previše, mediji su nas pozvali i da zavirimo u njihovu svlačionicu.

-Rijetko tko se može pohvaliti da je pogledao utakmicu ovog sporta rezerviranog za robusne muškarce, ali nema sumnje da će popularnost rapidno porasti. Ne zbog igre, koliko zbog igračica- jedan je od brojnih oštroumnih novinarskih komentara popraćenih fotografijama ispalih grudi vaterpolistica.

Za razliku od svojih kolegica, robusni  su igrači  bili u fokusu medijske pažnje zbog igre. Tako ih nismo imali prilike doživjeti u kontekstu igrica pod vodom, niti nam je ponuđena fotogalerija s njihovim neposlušnim guzama. Snažni dečki s tetovažama u kupaćim gaćicama bio je jedan od rijetkih članaka koji se bavi njihovim izgledom.

Istim temama mediji su se bavili i 2008. godine na Olimpijskim igrama u Pekingu. –Plutajuće sise na ženskom vaterpolu: kako su se lopte viška našle u olimpijskom bazenu?– začuđeno su se i tada pitali šaljivi novinari.

Hrvatska je dobila žensku reprezentaciju tek prije godinu dana, a čine ju djevojke iz nekoliko ženskih vaterpolo klubova. Iako su znale da od vaterpola neće moći živjeti, te da će uložiti mnogo, a dobiti jako malo, nisu posustale. Ljubav prema sportu koji je do tada bio namjenjen isključivo muškarcima, ipak je bila prejaka.

Igrale su samo jedno ljeto- Hrvatski vaterpolo savez ih nije prijavio za kvalifikacije na Europsko prvenstvo 2012. godine, jer se za njih nema novaca. -Ne možete očekivati rezultate, ako ne ulažete- rekla je Ana Marija Reić Kranjac, jedna od najboljih hrvatskih vaterpolistica.

Iako su mediji rado obavještavali o njihovim badićima,  većina ih je nekako  zaboravila priopćiti ovu vijest. Ali ne tako davno,  rado su  dali savjet:  –Nezgode se ne bi događale kada bi vaterpolistice nastupale samo u zaštitnim kapicama.

Kvaka 22-radijska emisija o nacionalnim manjinama

Udruge B.a.B.e., GORD i Delfin  u suradnji sa 7 lokalnih radijskih postaja (Hrvatski Radio Vukovar, Radio Osijek, Slavonski radio, Radio Vallis Aurea, Županijski radio Požega, Radio Daruvar i Radio 101) pokreću emitiranje radijske emisije o nacionalnim manjinama pod nazivom KVAKA 22.

Termini emitiranja:

Emitiranje prve radijske emisije o nacionalnim manjinama s nazivom KVAKA 22 je započelo na Radiju 101.  Emisija  je emitirana u ponedjeljak 13. rujna u 18 sati i 45 minuta. KVAKA  22 u produkciji Radio 101 dostupna je na http://www.radio101.hr/emisije/drustveno-politicke/kvaka-22/podcast.

Radio 101 će preostalih 7 emisija emitirati svaki drugi ponedjeljak (27.09.; 11.10; 25.10.; 08.11.; 22.11; 06.12.) u istom terminu – 18 i 45, završno s 20.12.

Radio Osijek započinje s emitiranjem emisije o nacionalnim manjinama KVAKA  22  u ponedjeljak, 20. rujna s početkom u 18:25. Prema dvotjednom rasporedu emisije  će se emitirati svaki drugi ponedjeljak u istom terminu (20.9.; 4.10.; 18.10.; 1.11.; 15.11.; 29.11.)

Hrvatski radio Vukovar započet će s emitiranjem emisije o nacionalnim manjinama KVAKA 22 u ponedjeljak, 20. rujna s početkom u 16 sati i emitirat će emisiju svaki drugi ponedjeljak u istom terminu završno s 27. prosincem. Daljnji raspored emitiranja emisija na Hrvatskom radio Vukovaru je: 27.09.; 11.10.; 25.10.;08.11.;13.12.)

U programu radija “Vallis Aurea” prva emisija Kvaka 22 ide 21. rujna u 16,00 sati i tako svaka dva tjedna završno s 28. prosincem. Daljni raspored emitiranja na radiju Valis Aurea je 05.10.;19.10.; 02.11.; 16.11.; 30.11.

Slavonski radio emitira ukupno 12 emisija KVAKA 22  i to u kontinuitetu od 22.09. do 8.12. svake srijede u terminu 17 i 30 sati.

Radio Daruvar će prvu emisiju KVAKA 22  emitirati u srijedu 22.09. s početkom u 17.30. I na Radio Daruvaru će se emisije emitirati svaku drugu srijedu završno s 01. prosincem u istom terminu – 17:30. Daljnji raspored emisija na Radio Daruvaru je (06.10.; 20.10.; 03.11.; 17.11.)

Saborski Odbor za ravnopravnost spolova preporuča

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora je slijedom rasprave i zaključaka sa tematske sjednice Odbora održane dana 21. rujna 2010., na kojoj su sudjelovali brojni predstavnici/e nadležnih institucija kao i nevladinih organizacija i koja je bila posvećena pitanju  prevencije nasilja u obitelji i učinkovitosti sustava psiho-socijalnog tretmana nasilnika, uputio je Vladi RH, te nadležnim ministarstvima i ostalim državnim tijelima preporuke kako bi se povećala učinkovitost sustava prevencije i općenito suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji.

Izdvajamo neke od preporuka: razviti sustavni odgojno-obrazovni program o nenasilju, toleranciji, nediskriminaciji i ravnopravnosti, a koji bi se provodio kroz cijeli odgojno-obrazovni sistem (od vrtića do kraja školovanja); inzistirati na poduzimanju mjera prema svima odgovornima koji su propustili raditi prema svojim zakonskim obvezama i ovlaštenjima; uvesti obveznu financijsku participaciju počinitelja nasilja u psiho-socijalnom tretmanu, čime bi preuzeli barem djelomičnu odgovornost za svoje ponašanje; za vrijeme trajanja tretmana ne bi trebalo dopuštati kontakte nasilnika i članova obitelji (susreti i druženja), što treba produžiti u slučaju da nasilnik ne pohađa tretman ili ne mijenja ponašanje…

Ujedno je izražena nada da će se navedeni set preporuka uvažiti i uključiti u rad svih nadležnih tijela, kao i kod izrade novih strategija i programa borbe jer jedino zajedničkim naporima i prije svega koordinirano, te suradnjom vladinog i nevladinog sektora, se mogu u sustavnom smislu napraviti ozbiljni koraci u cilju prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji.

 

Prosvjednom povorkom označile početak štrajka

Sutra u 6.30h počinje legalni štrajk u tvornici Kamensko. Radnice će svaki dan od 6.30 do 14.30h dežurati u tvornici u Reljkovićevoj ulici. Podsjetimo, radnice su u ponedjeljak prekinule osmodnevni štrajk glađu. Mirenje sa Upravom tvornice održano u ponedjeljak nije dalo željene rezultate (navodno je direktor Antun Crlenjak ponudio isplatu pola jedne plaće?!) te je odlučeno da se sutra kreće u štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva. Radnice su današnjom prosvjednom povorkom od tvornice do Trga bana Jelačića i nazad, simbolički obilježile početak štrajka i podsjetile javnost i nadležne institucije na nužnost što hitnijeg rješenja situacije u kojoj se nalaze. Plaće im nisu isplaćene za proteklih pet mjeseci, dok im dorinosi, čini se, nisu uplaćivani godinama. Usporedbe radi, cijena jednog muškog odijela marke Kamensko jednaka je iznosu njihove mjesečne plaće, a svaka radnica mjesečno sašije četrdesetak odijela. Radnice su i tijekom današnje povorke ponovile svoje zahtjeve, a to su stečaj Kamenskog i isplata zarađenih plaća.

{slika}

{slika}

{slika}

{slika}

{slika}