Dan(i) žena u Splitu

Događanja povodom Dana žena u Splitu

U povodu obilježavanja 8. ožujka, Dana žena, “Domine” i “Pučko otvoreno učilište Split” organiziraju u “Zlatnim vratima” multimedijsku manifestaciju koja će se održavati od 8. do 22. ožujka.

Namjera manifestacije je putem raznih kulturnih sadržaja (izložbe, filmske projekcija, promocije knjiga, koncerti…) te okruglih stolova i predavanja predstaviti široj javnosti brojne teme vezane uz pitanja i probleme žena u Splitu i Dalmaciji.

Neke od tema koje će se tim putem prezentirati su ženska ljudska prava, poduzetništvo, tržište rada, kultura, umjetnost, povijest i ženski aktivizam.

Program možete pogledati ovdje.

TV emisija Cenzura

 

                                                                        TV EMISIJA CENZURA                                                                     

Čvrsti spoj katolicizma i hrvatstva – gdje je povijesna istina, a što je mit ?

Koliko je država, odnosno pojedine strukture u njoj sama potencirala pa i proizvela ovakve teze razgovaramo, u večerašnjoj emisiji Cenzura, sa Inoslavom Beškerom, profesorom na Sveučilištu u Bologni, dopisnikom Jutarnjeg lista i dobitnikom nagrade HND-a za životno djelo.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “Cenzura Plus”, a emitira se izravnim prijenosom u petak u 21:00h, na TV Jadranu. Emisiju je moguće pratiti i na Max TV-u i B Net-u (i reprizno, subotom u 13.30 h), a tijekom slijedećeg tjedna i na internet televiziji Smart TV, te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Prosvjed protiv krađe Varšavske

 U petak 5. veljače ističe rok za žalbe stanara na rješenje Grada Zagreba o početku radova u Varšavskoj ulici te očekujemo ponovni protupravni pokušaj raskopavanja pješačke zone od strane Hoto grupe bez obzira na odluku Ministarstva zaštite okoliša o žalbama stanara.

Nastavljamo s obranom pješačke zone te pozivamo sve sugrađanke i sugrađane na Prosvjed protiv krađe Varšavske koji će se održati sljedeću srijedu 10. veljače u 18 sati u Varšavskoj ulici. Od gradskih institucija zahtijevamo sljedeće:

1. Zahtijevamo od Skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba da zaustave radove u Varšavskoj iz barem dva nova razloga.

a) Hoto grupa je za jedan projekt dobila dozvole, a potpuno drugi trenutno realizira. Da bi se za njega moglo dobiti dozvole, projekt je od strane Gradskog poglavarstva 30. siječnja 2008. godine proglašen javnim interesom. Ta je odluka donesena na temelju činjenice da se njime otvara prolaz kroz blok između Cvjetnog trga i Gundulićeve. Sada se međutim realizira projekt bez prolaza kroz blok, a o tome govori i promjena službenog imena projekta iz “Cvjetni prolaz” u “Cvjetni”.  

b) Lokacijska dozvola za ulazno – izlaznu rampu u pješačkoj zoni Varšavske ulice nije pravomoćna jer je od ožujka do lipnja 2009. pred Upravnim sudom pokrenut niz upravnih sporova od strane stanara i osnovne škole u Varšavskoj koji još uvijek traju. Ukoliko stanari i osnovna škola u Varšavskoj uspiju u svojim upravnim sporovima Grad Zagreb mora vratiti Varšavsku ulicu u prvobitno stanje. To znači da bi građani Zagreba u konačnici prvo platili više od 10 milijuna kn za kopanje rupe u Varšavskoj, a zatim bi morali platiti i vraćanje na staro stanje.

2. Zahtijevamo od Skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba da se odredbe GUP-a koje su izmijenjene tijekom 2007. godine radi pogodovanja Hoto grupi vrate na staro tj. da se u GUP-u vrati zona zabrane izgradnje novih javnih garaža u središtu grada, da se vrati koeficijent izgrađenosti u blokovima na 3,0 te da se zabrani denivelacija javnih površina u Donjem gradu.

3. Zahtijevamo od Skupštine Grada Zagreba da hitno održi posebnu tematsku sjednicu na kojoj bi se postavili temelji za novu održivu prostornu politiku u Gradu Zagrebu, te da se u tu svrhu ustanovi stalno savjetodavno tijelo pri gradskoj vlasti koje bi se sastojalo od predstavnika znanstvenih institucija, neovisnih stručnjaka i udruga građana.

 

Fotografija: Elvir Tabaković/CROPIX, metro-portal.hr

Tek svaka peta žena zarađuje više od partnera

Još ne tako davno to je bilo nezamislivo, ali danas jedna od pet žena zarađuje više nego njezin suprug ili dečko, pokazalo je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji.

Za usporedbu, potkraj 60-ih samo četiri posto žena u dobi od 16 do 60 godina zarađivalo je više od partnera. Sada je takvih žena 19 posto, odnosno oko 2,7 milijuna žena samo u Velikoj Britaniji. Predviđa se da će se i dalje naglo povećavati broj žena ili djevojaka koje zarađuju više. Također, sljedećih 25 posto žena zarađuje jednako kao i njihov partner, što znači da ih lako mogu prestići u budućnosti.

Istraživanje je obuhvatilo 25.000 domaćinstava, vjenčane i nevjenčane parove, proučavajući njihova službena primanja u zadnja četiri desetljeća. Rezultati pokazuju dramatičnu promjenu za žene danas, jer većina njih imale su majke i bake koje nisu gradile karijeru nego su se posvetile odgoju djece.

Zbog impresivne moći zarađivanja novca nekih žena, raste broj muškaraca koji odustaju od karijere da bi bili samo očevi. Žene koje puno zarađuju shvaćaju da nema razloga da odustanu od svog posla i da žive od muževe plaće koja možda ne može pokriti ni kredite.

Prema službenim podacima, broj muškaraca koji ne rade nego se brinu o djeci narastao je za 80 posto u proteklih 15 godina. U 1994. bilo je 120.000 muškaraca koji su izjavili kako su preuzeli brigu za svoju obitelj i dom. Danas je taj brojka 214.000. Za usporedbu, broj žena koje su kućanice u istom razdoblju pao je sa 2,7 milijuna na dva milijuna. Rob Williams, izvršni direktor u Fatherhood Institute, kaže da se urušava ideja o muškarcu kao hranitelju obitelji. Od 70-ih muškarci su postali otvoreniji za ideju da se brinu o djeci, a zanemare karijeru.

Tridesetpetogodišnja direktorica tvrtke za odnose s javnošću vratit će se na posao nakon porodiljnog, a brigu o njihovim 14-mjesečnim blizancima preuzet će 36-godišnji suprug, grafički dizajner, koji zarađuje manje od nje. Ova direktorica smatra da je zamjena uloga teška jer je društvo i dalje ne prihvaća. Ipak se nada da će situacija u njezinoj obitelji naučiti njezine sinove jednakosti spolova. Ako se žena u vezi osjeća prirodno i dobro kao ona koja zarađuje kruh, onda bi tako trebala i postupiti, smatra majka blizanaca.

Usprkos ovim podacima, brojke također pokazuju da žene u prosjeku još uvijek zarađuju 25 posto manje od muškaraca. Muškarac u Velikoj Britaniji zarađuje 4471 kunu na tjedan prije poreza, a žena 3586 kuna.

Dodijeljene stipendije “Za žene u znanosti”

Mlade hrvatske znanstvenice Iva Kavčić, Petra Peharec, Ivana Šoljić Jerbić i Lana Vasung primile su prošli tjedan na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu stipendiju nacionalnog programa stipendiranja “Za žene u znanosti”, koje dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L’Oreal Adria.

Znanstvenicama su stipendije uručili generalni direktor L’Oreala Adria Julio Quiroga i član Hrvatskog povjerenstva za UNESCO akademik Vladimir Paar.

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanje i športa Dražen Vikić Topić ukazao je na važnost žena u znanosti, posebice što od 2008. godine u Hrvatskoj ima više žene doktora znanosti nego muškaraca. Podsjetio je da je 2009. čak pet žena dobilo Nobelovu nagradu, iako je od osnutka te nagrade do danas Nobela dobilo tek pet posto žena.

Akademik Vladimir Paar naglasio je da na natječaj svake godine dolazi sve veći broj izuzetno kvalitetnih prijava radova koji se objavljuju u vodećim znanstvenim časopisima. Izrazio je zadovoljstvo razinom i rastom znanstvenog potencijala u Hrvatskoj te pohvalio vrhunske rezultate samozatajnih znanstvenica, zauzevši se za više žena i na vodećim mjestima u znanosti.

Predsjednik natječajnog povjerenstva akademik Zvonko Kusić poručio je dobitnicama da su ponos Hrvatske te nada za izlazak iz krize. Istaknuo je da su kriteriji za dodjelu nagrada bili rigorozni. Izabirali smo kandidatkinje kao da odlučujemo o znanstveno-nastavnim zvanjima, kazao je.

Julio Quiroga podsjetio je da je ovogodišnji rekordan broj prijavljenih mladih znanstvenica na natječaj dokaz kako je stipendija postala priznata u akademskim krugovima te znak prestiža. Nekada zanemarene pa i diskriminirane, žene su danas predvodnice u znanosti, rekao je.

Iva Kavčić (1979.) je diplomirana inženjerka geofizike za zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Petra Peharec (1980.) je diplomirana inženjerka molekularne biologije, također s PMF-a, Ivana Šoljić Jerbić (1982.) je diplomirana inženjerka kemije sa zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, a Lana Vasung (1983.) je doktorica medicine s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Odluku o najboljima među prijavljenim znanstvenicama donijelo je natječajno povjerenstvo u sastavu: akademik Zvonko Kusić (predsjednik), akademkinja Sibila Jelaska, akademik Krešimir Nemec, akademik Vladimir Paar, prof. dr. Dražen Vikić-Topić, prof. dr. Helena Jasna Mencer, prof. dr. sc. Vida Demarin , prof. dr. Ivan Vicković te dr. sc. Katica Biljaković.

Mlade znanstvenice koje su primile stipendiju u iznosu od 4.000 eura nagrađene su kako bi dovršile svoje doktorske disertacije sa područja prirodnih znanosti te kako bih ih se potaklo na daljnja istraživanja i ostanak u svijetu znanosti.

Nacionalni program stipendiranja u Hrvatskoj dio je međunarodnog projekta “For Women in Science” koji je u suradnji L´Oréala i UNESCO-a pokrenut 1998. kao prva međunarodna nagrada u svijetu posvećena ženama u znanosti.

Program “Za žene u znanosti” provodi se u Hrvatskoj od 2007., a dosad je nagrađeno 14 mladih znanstvenica.

Burma VJ, dokumentarni film i izložba

Veleposlanici Ujedinjenog Kraljevstva i Češke Republike 

pozivaju vas na

Projekciju filma “Burma VJ” i otvorenje izložbe “Protjerani iz doma: Burmanski radnici migranti i izbjeglice u Tajlandu”

4. veljače 2010. u 19h

KIC, Preradovićeva 5, Zagreb

 

BURMA VJ


2008/ 85 min. / Norveška, Švedska, Danska, Velika Britanija
Režija / Director: Anders Østergaard

Digitalna demokracija, video novinarstvo, represivni režim, otpor. Ako bismo izdvojili nekoliko ključnih riječi o filmu danskog autora Anders Østergaarda, vjerovatno bismo morali spomenuti i višestruka priznanja koja potvrđuju kako je priča o burmanskim videoreporterima oduševila publiku širom svijeta.

 Dokumentarni film danskog režisera Andersa Ostergaarda govori o lokalnim herojima (budističkim svećenicima, studentima i novinarima) koji su vodili zajedničku borbu protiv vojnog režima u Myanmaru i njegove propagande.

 Bilježeći dramatične ulične momente iz rujna 2007. godine kada se protestima i demonstracijama sve glasnije artikuliralo nezadovoljstvo i revolt usmjereni protiv države i njezine vojne diktature, burmanski novinari su ispisali nova poglavlja visokorizičnog novinarstva i borbe za ljudska prava. Uspijevajući napraviti i prokrijumčariti iz zemlje snimke od neprocjenjive vrijednosti, te na taj način održavati pažnju i interes međunarodne javnosti i svjetskih medija za zemlju u kojoj je stranim izvjestiteljima zabranjen ulaz, burmanski novinari svjedočili su o borbi za slobodu služeći se novim tehnologijama kao novim oružjem prodemokratskih aktivista.

 Film pripovijeda “Joshua”, vođa prerušenih burmanskih reportera, objašnjavajući načine na koje su on i njegovih tridesetak kolega okupljenih oko Demokratskog glasa Burme uspjeli kreirati televizijsku revoluciju novog informacijskog doba.

 

Protjerani iz doma: Burmanski radnici migranti i izbjeglice u Tajlandu 

Autor: HSENG NOUNG LINTNER
Hseng Noung Lintner, fotografkinja i aktivistica u borbi za ljudska prava (porijeklom pripadnica etničke manjine Shan koja živi u Burmi), bavila se životnom svakodnevicom burmanskih izbjeglica i radnika migranata u Tajlandu.
Ove su fotografije živo svjedočanstvo života u izbjegličkom logoru i na njima možemo pratiti dnevne aktivnosti ljudi koji tamo žive, njihove osobne tragedije i drame te surovu stvarnost života na takvom mjestu.
22 fotografije u boji koje će biti izložene u Foto galeriji Kulturno informativnog centra, snimljene su u izbjegličkom logoru Mae La gdje živi nekoliko etničkih skupina koje je burmanska vojska protjerala iz njihovih domova.