Ne treba potcjenjivati prosudbu građana na izborni dan

 Gordana Simonović razgovarala je za Libelu s kandidatkinjom za predsjednicu RH Vesnom Škare Ožbolt.

Gospođo Škare-Ožbolt, vi ste jedna od dviju kandidatkinja za predsjednicu države. Je li došlo vrijeme za ženu na Pantovčaku?

– Mislim da je došlo vrijeme da Hrvatska dobije predsjednicu. Posebno jer su vremena preteška, krizna a žene bolje funkcioniraju u kriznim vremenima. Posebno kad je riječ o politici, pa zato mislim da je došlo vrijeme za prvu predsjednicu RH.

 

S obzirom na iskustva dosadašnjih kandidatkinja jeste li optimistični ili su ove riječi ipak u predizborne svrhe?

– Ne nije za predizborne svrhe. Ja gledam po sebi. Imam iskustva u državnoj politici – sudjelovala sam u vremenima kada se stvarala Hrvatska do obrane Hrvatske, bila sam jedna od glavnih pregovaračica i to uspješnih. Radila sam na reintegraciji Podunavlja, koja je završila uspješno. Nakon toga sam bila i ministrica pravosuđa i bila sam uspješna. Prema tome, doista sam napravila pomake, što ih ljudi vide. Dakle, od onih ratnih vremena do ovih mirnodopskih, imam i iskustva i rezultata u državnoj politici. Radila sam i, na neki način, dobro ispekla i vanjsku i unutarnju politiku. I mislim da se ne trebam bojati, niti se bojim, da bi netko drugi to mogao raditi bolje od mene.

 

Što bi prva predsjednica donijela Hrvatskoj?

– Donijela bi kreativnost, donijela bi jednu mobilizaciju, vraćanje nekakvih vrijednosti koje su totalno nestale i donijela bi puno rada, ali i mogućnost da se živi od takvog rada, pristojno živi od takvog rada.

 

Kakav je vaš stav o pobačaju?

– Smatram da pobačaja treba biti što manje, ali i pravo žene mora ostati. Izbor žene je taj koji je jedini ispravan.

 

Kada mediji predstavljaju pretendente na Pantovčak, da li drugačije tretiraju kandidatkinje od kandidata?

– Ne znam da li drugačije tretiraju na rodnoj osnovi, ali u svakom slučaju favoriziraju određene ljude i to mi se ne sviđa.

 

Da li to može biti problem kod izjašnjavanja građana?

– Može biti problem, iako većina građana već sad vidi da se protežiraju samo neki kandidati, tako da ne treba potcjenjivati ni konzumente medija ni građane na izborni dan.

 

Intervju je izrađen u sklopu projekta Ravnopravnost u eteru kojeg je financijski podržao Grad Zagreb.

Možda…Ko zna…

 Možda je od grlobolje, glavobolje i šmrcavog nosa koji me tjera da budem budna u ovo čudnovato vrijeme. Možda je nostalgija. Možda su moje nježne godine. Ko zna. No, ovako probuđena u laganoj virozi, nakon gigantske žlice meda, sijela sam za komp i jasno otišla na Facebook, a tamo moji prijatelji i prijateljice dijele Josipovićev spot “Put ka sreći”. I sladak je. I stvarno je dovoljno da čujem Urbana, Bareta i TBF pa da svi moji glazbeni ukusi budu zadovoljeni. Kao što rekoh, sladak je. Simpa su.

Na to odem na Youtube i nađem Budi ponosan. Bila je to 1999. i tada se nešto mijenjalo. Okej, nitko nije s tim promjenama bio posve sretan i svi smo očekivali više, ali tinjao je taj mali revolucionarni duh u nama. I ne sjećam se da sam i u jednom trenutku pomislila da je to slatko i simpatično. Bile su to ozbiljne, velike, važne stvari. Možda zato što sam imala 19 godina pa mi nije trebalo puno. Možda deset godina starija s vjenčanim listom i djetetom na putu nemam vremena biti revolucionarna. Možda deset godina života u ovoj zemlji zarazi mozak cinizmom više nego što se uopće može pojmiti. Ali, opet, i dalje vidim, gledam, čujem.

Situacija danas 2009-e nije ništa bolja nego one 1999-e. Ekonomija nam je u komi, Vlada je predvidjela da će se prihodi u sljedećem proračunu povećati za 1,5% i čak i oni znaju da bi se to moglo desiti samo uz pomoć Čarobnjaka iz Oza. Nezaposlenost rapidno raste i jedino još zaposlenici u državnom sektoru mogu koliko toliko mirno spavati (i mi koje ćemo skoro na porodiljni pa vjerujemo da Premijerka neće dirati svoje najdraže čedo – porodiljne naknade, i možemo se nadati da ćemo se nakon kakvih godinu dana imati čemu vratiti). Veliki vođa i ovoga puta je nestao s lica Lijepe naše i zamijenila su ga manje loša, ali ne i dobra riješenja. Svaki tjedan se pohapsi rukovodstvo po jedne državne firme, a svaka tri tjedna zbog skandala ode po jedan ministar (iako jasno u međuvremenu mirno spava). Nasilja je toliko da se zapravo više nitko puno ne čudi ako koji klinac bude prebijen, ako kakvom lezbijskom paru budu razbijeni prozori ili ako barem dvije žene mjesečno ubiju njihovi partneri. Na javnoj televiziji vlada takvo rasulo da je povjerenje u njihov program negdje na razini “zlatnih dana” iz sredine devedesetih. U tihom smo ratu s prvim susjedima, mrtvi i dalje glasuju, a rasprava o početku života i jesu li spermij ili jajašce dijete ili nisu ne može biti življa.

A glavni izborni favorit za predsjednika je sladak i simpa. Čak mu i ona PravDA onako predizajnirana djeluje slatko i simpatično, otprilike kao nešto što bih stavila na mobil iznad kinderbeta, a ne na rever za revolucionarni put ka sreći. S izuzetkom Vesne Pusić koja jedina pokazuje određenu žestinu i zaziva narančastu revoluciju, ali koja nažalost sa svakom anketom sve lošije stoji, drugi kandidati nisu k tome niti slatki niti simpatični. U najboljem slučaju navode na odmahivanje rukom, a u najgorem na laganu jezu. No, možda je sve to od ovih mojih nježnih godina, nostalgije i lagane viroze. Možda je revolucija ipak odmah iza ugla…i možda je zavijena u narančasti šal…a možda su sanje. Rekao bi Dobriša Cesarić: Ah nitko ništa ne zna, krhko je znanje.

Cenzura o nasilju nad ženama

TV EMISIJA CENZURA     PETAK 27.11.2009.

Tema emisije Cenzura je Nasilje protiv žena, o čemu ćemo razgovarati sa psihologinjom  Majom Mamulom, koordinatoricom Ženske sobe, feministkinjom i dugogodišnjom aktiviskinjom iz područja ženskih ljudskih prava.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS”, a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV (www.smarttv.com). te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Žensko poduzetništvo-neiskorišten ekonomski potencijal

 Nedavno sam imala priliku prisustvovati okruglom stolu pod nazivom “Žensko poduzetništvo-neiskorišten ekonomski potencijal”. Razmišljam kako se većina, kojoj spomenuti naslov zapne za oko, vjerovatno neće pretjerano čuditi niti postavljati suvišna pitanja o uzrocima ženske podzastupljenosti u sferi poduzetničkog kapitalizma na hrvatski način. Ako kao polaznu točku razvoja poduzetničke etike i duha kapitalizma uzmemo godinu osamostaljenja Hrvatske, vidjet ćemo da je tih skoro 20 godina obilježeno dominacijom muškaraca u poduzetničkoj aktivnosti. Pokazatelj poduzetničke aktivnosti žena u Hrvatskoj (GEM) već se godinama okorjelo drži ispod prosjeka europskih zemalja. Gotovo niti jedan statistički podatak ne govori u prilog ženskoj poduzetničkoj inicijativi kao uostalom niti položaju žena na tržištu rada. Mislim da ne griješim tvrdeći kako nam nisu potrebni statistički podaci da nam kažu ono što (na svojoj koži) odavno osjećamo. Miraz socio kulturnog kapitala, nasljeđen iz bivše državne tvorevine razvio je novu dimenziju društvene percepcije o vrijednosti, kredibilitetu, sposobnosti, odgovornosti i znanju kojeg žena ima ili može imati a kojoj je minorizacija zajednički nazivnik. Takva iskrivljena percepcija predstavlja nevidljivu prepreku te ju kao najveći kamen spoticanja razvoja ženskog poduzetništva, spominje gošća okruglog stola Dinah Bennett, profesorica Centra za poduzetničko učenje pri Sveučilištu u Durhamu i osnivačica Women Into the Network – udruge za potporu ženskom poduzetništva. Po riječima prof. Bennett, osim spomenute percepcijske barijere, ženama je dodatno otežan pristup i potrebnim resursima – početnom kapitalu, poduzetničkim vještinama i znanju te slobodnom vremenu kojeg žena opterećena obavezama u domaćinstvu gotovo da i nema. Sve ove kontekstualne, ekonomske i “meke” prepreke jednako uočene u hrvatskoj stvarnosti kao i većini drugih zemalja, mogu se prevazići razvijanjem jasne i dugoročne vizije razvoja poduzetništva koja će umanjiti (ako već ne može prevazići) jaz uključenosti u poduzetništvo između muškaraca i žena. U ostvarivanju ciljeva takve dugoročne vizije moraju biti uključeni civilni i privatni sektor kao i programska infrastruktura državnog sektora, naglašava Slavica Singer, predavačica na Poslijediplomskom studiju Poduzetništva u Osijeku i Voditeljica UNESCO katedre za poduzetništvo. Europska praksa je jasno pokazala – žensko poduzetništvo je imperativ ekonomskog razvoja i upravo je taj podatak ono zbog čega su nositelji državnih institucija i kreatori “poduzetničke politike” prije ili kasnije primorani “sjesti i slušati”. Vjerujem da ćemo do tada imati jasnu viziju onoga što treba biti učinjeno.

Uočiti problem i otkriti uzroke njegove pojave, navodno predstavlja pola rješenja. Za preostalu polovicu uvijek možemo potražiti izgovor. U suprotnom nam preostaje da se klonimo opravdavanja poteškoćama na institucionalnoj, društvenoj, kulturalnoj i svekolikoj razini naše stvarnosti, osvrnemo se oko sebe kako bi učili od onih koji su bili tamo gdje smo mi još uvijek i primimo se onoga što nam najbolje ide od ruke – POSLA!

Domine obilježavaju 16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama

 Kao i svake godine od svog osnutka “Domine” aktivno sudjeluju u međunarodnoj kampanji “16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama”, a ove godine obilježavaju je raznim aktivnostima diljem Splitsko-dalmatinske županije.

25. studenog, u suradnji s u suradnji s udrugom “Mirta” i Forumom žena GO SDP Kaštela, u Kaštelima su organizirale okrugli stol na temu “Zlostavljanje u obitelji” s posebnim osvrtom na stanje na području Grada Kaštela.

30. studenog, u suradnji s Forumom žena GO SDP Omiš, slijedi okrugli stol pod nazivom “Svoga tijela gospodarica”, a 05. studenog u Marmontovoj ulici u Splitu dijeliti će letke, brošure, majice, kuhinjske krpe i druge promotivne materijale kojima će “Domine” informirati građane o svojim aktivnostima i projektima. Pritom će se sakupljati i dobrovoljni prilozi građana namijenjeni Fondu protiv nasilja protiv žena i za pomoć ženama žrtvama nasilja. 10. studenog u vlastitim prostorijama “Domine” će javnom tribinom obilježiti 30. godišnjicu CEDAW izvještaja “u sjeni” o stanju ženskih ljudskih prava i provedbi politika rodne ravnopravnosti.

Slučajno ili, što je vjerojatnije, ne, u susret 16 dana aktivizma, Grad Split je najavio ponovno osnivanje gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, jednako kao i namjeru ponovnog otvaranja skloništa za žene žrtve nasilja. “Domine pozdravljaju namjeru Grada Splita da osnuje Povjerenstva za ravnopravnost spolova, kao neophodni mehanizam za provedbu rodnih politika, te iskazanu spremnost na suradnju u ugrađivanju rodne politike u javne politike u Gradu Splitu” izjavila je Mirjana Kučer, voditeljica edukacijskog programa Domina.

Žene u politici: promjena paradigme

Okrugli stol “Žene u politici: promjena paradigme” u organizaciji Centra za ženske studije, a u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, održava u ponedjeljak, 30. 11. u 11 sati (do 14h, uz mali domjenak) u prostorima Gradske skupštine, Ćirilometodska 5, Dvorana A.

Prema longitudinalnom istraživanju koje je u dva navrata (2003. i 2007.) proveo Centar za ženske studije kao kvalitete ženskog političkog djelovanja, građani i građanke najčešće navode da žene koriste drukčiji politički diskurs te da imaju drukčiju listu političkih prioriteta od muškaraca.

Namjera nam je na Okruglom stolu, koji se održava svega četiri tjedna prije predsjedničkih izbora, provjeriti je li Hrvatska spremna za prvu predsjednicu Republike i kakve su mogućnosti da se ženska znanja “kapitaliziraju” u stvarnom političkom životu Hrvatske.

Na okruglom stolu će uz predsjedničke kandidatkinje dr.sc. Vesnu Pusić Vesnu Škare-Ožbolt, govoriti Željka Antunović, bivša ministrica obrane, dr.sc. politoloških znanosti Smiljana Leinert-Novosel, dr.sc. prava Snježana Vasiljević i novinarka Gordana Simonović, a u razgovoru će sudjelovati i predstavnice političkih stranaka i ženskih političkih organizacija, novinarke i politologinje koje se zalažu za rodno osjetljivu politiku.

Uvodnu riječ će dati Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije i Marjeta Šinko, voditeljica longitudinalnog istraživačkog projekta  centra za ženske studije Žene u hrvatskoj politici, a Okrugli stol će moderirati dr. sc. Andrea Zlatar Violić.