Promocija spota “Nije smiješno”

U okviru globalne kampanje “16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama” 25.studenog u u kinu “Mosor” održana je promocija edukativnog spota “Nije smiješno” udruge “Ženska pomoć sada”. Spot je prvenstveno namijenjen djeci i ženama žrtvama obiteljskog nasilja, a u nadi kako će ih potaknuti da nasilje u svojem domu prijave nadležnim institucijama. Spot su financirali Grad Zagreb, Ministarstvo zdravstva i Zagrebačka županija, a za scenarij i režiju zaslužni su Tomislav Fiket i Bruno Razum.

Kako su naglasile djelatnice “Ženske pomoći sada”; predsjednica Mirjana Zrinka Jegrišnik, socijalna radnica Lana Pigarev i psihijatrica Sandra Ferenčić-Ćuk, “Ženska pomoć sada” godišnje na SOS telefonskoj liniji primi 4000 telefonskih poziva, a prihvatni centar pruža urgentno zbrinjavanje žrtava nasilja neposredno nakon napada.

Ženska pomoć sada” – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja s prihvatnim centrom djeluje od 1988. godine. Ciljevi ove neprofitne organizacije su promicanje ženskih ljudskih prava, unaprjeđenje odnosa među spolovima te pružanje pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja. Globalna kampanja “16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama” tradicionalno započinje 25.studenog na dan smrti sestara Mirabel (Patria, Minerva i Maria Terasa), socijalnih aktivistkinja iz Dominikanske republike, a završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.

Silovanje – najteži oblik nasilja nad ženama

 “Dokle, dokle moramo sve ovo podnijeti, čuti, gledati ,trpjeti.”

Renata

 

Počinjem izvješće s ulične akcije nevladine udruge B.a.B.e. “Silovana” porukom utjehe koje su građani ispisivali žrtvama silovanja. Naime, dana 25. 11., na datum kada počinje obilježavanje Šesnaest dana aktivizma, udruga B.a.B.e. odlučila je ukazati na problem seksualnoga nasilja nad ženama koje su u svojoj službenoj izjavi za medije nazvale najtežim oblikom nasilja nad ženama.

 

Na Cvjetnome su trgu bile postavljene lutke na napuhavanje iz sex shopova, a kraj svake je bio pano s pričom jedne od žrtava. Građani su imali mogućnost ispod samoga panoa na papire upisati riječi utjehe žrtvama. Čitajući te riječi primijetila sam da uglavnom vlada nezadovoljstvo zakonodavstvom (Pod hitno mijenjati zakone!), iako je iz udruge poslana poruka kako je komparativnom analizom više nam susjednih zemalja ustanovljeno da su u Hrvatskoj kazne za silovanje relativno visoke, no osnovni je problem što se takve oblike nasilja ne percipira kao težak zločin i dodjeljuju se najmanje kazne. Također je problem silovanja u braku nešto što veliki broj sudaca ne prepoznaje. Građani su izrazili nezadovoljsto i samom sudskom praksom: Sloboda nakon deset mjeseci, a njoj ostaje patnja za cijeli život.

 

Udruga je pozvala i predsjedničke kandidate kako bi izrazili potporu njihovim nastojanjima u educiranju i javnosti i žrtava, posebice promoviranjem Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993. godine, ali i raskrivanjem mitova vezanim za silovanje.

 

{slika}

 

Odazvao se Ivo Josipović koji je i sam ostavio poruku utjehe jednoj od žrtava. Vesna Pusić izjavila je kako se na nasilnika i žrtvu gleda više kao na sudionike u nekome ekscesu, kao da su njihove pozicije ravopravne. Istraživanje koje su među policijskim službenicima provele B.a.B.e. govori u prilog njenome stavu: Međutim, u razgovorima sa policijskim službenicima prije ili nakon ispunjavanja upitnika, osobe koje su provodile istraživanje uočile su visok stupanj nepovjerenja prema žrtvama seksualnog nasilja. Zbog toga dolazimo do zaključka da su se policijski službenici prilikom ispunjavanja upitnika trudili dati društveno poželjne odgovore te da je stvarna situacija lošija nego što to podaci pokazuju (više na www.silovanje.org).

Šturo je pismo podrške stiglo i iz izbornoga stožera Nadana Vidoševića, a pismom se očitovao i predsjednički kandidat i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazivši osudu predrasuda i diskriminacije i poduprijevši aktivizam udruge.

 

{slika}

 

Priče na panoima varirale su od silovanja mlađih maloljetnica, koje se zakonski smatraju još djecom i kod koje se govorilo i o spornome doprinosu oštećenice kao olakotnoj okolnosti, do silovanja u braku i seksualnih napada koji nisu uključivali koitus. Udruga B.a.B.e raznolikošću je potresnih priča prikazala veći broj oblika seksualnoga nasilja koje ujedinjuje želja za dominacijom nad žrtvom: Njegov nasilni ulazak u njeno tijelo, unatoč njenom protivljenju, postalo je sredstvo njegovog pobjedničkog osvajanja njenog bića, krajnja proba njegove nadmoćne snage, pobjeda njegove muškosti. (Protiv naše volje, 1995.) – kod teoretičarki poput Susan Brownmiller silovanje postaje i oruđe muške dominacije u svijetu, kao što za svaku vrst nasilja nad ženama piše i spomenuta Deklaracija govoreći o društvenom mehanizmu podređivanja žena. Seksualnim nasiljem žrtva je svedena na gumenu lutku bez volje-na objekt.

Boli činjenica da ima toliko žena na Zavodu za zapošljavanje

 Gordana Simonović razgovarala je za Libelu sa saborskom zastupnicom SDP-a Nadicom Jelaš.

 

Gospođo Jelaš, vrlo ste aktivni u radu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova u smislu zauzimanja za mogućnosti da žene budu više zastupljene u svijetu rada. Kako tumačite da žene prevladavaju među nezaposlenima?

– Točno je da se borim za to da bude više žena u svijetu rada. I to iz jednog jednostavnog razloga – materijalna egzistencija je osnova za svaki drugi vid ravnopravnosti žena. E sad, zašto ima više žena nezaposlenih od muškaraca? To je prvenstveno iz razloga što su žene u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj, više radile u djelatnostima koje su bile, da tako kažem, imanentne ženama – to su bile tekstilna, obućarska industrija. A te su industrije i te su djelatnosti tijekom vremena propadale. Događalo se, dakle, da su žene ostajale u većoj mjeri na burzi rada, nego što je to bio slučaj s muškarcima. Jer su, eto, muškarci obitavali u djelatnostima i onim gospodarskim granama koje su opstale. Dapače, razvijale se. Ove, koje su primarno zapošljavale žensku radnu snagu, propadale su.

 

SDP-u se zamjera da se nedovoljno u svojem programu bavi ženama i njihovim problemima, odnosno položajem žena u društvu i u svijetu rada. Stoje li te tvrdnje ili ne?

– U programima svake stranke, naravno, ima neusporedivo više prostora da se bave tim pitanjima, nego što je to dosada bio slučaj. Međutim, ja tvrdim da se SDP tim pitanjima bavi više nego druge stranke. A da bismo mogli raditi bolje, mogli bismo.

 

Gdje bi mogao još biti prostor za SDP u tom segmentu?

– Treba naprosto dobiti više žena u politiku i to prije svega na lokalnoj razini da bi žena postala onaj faktor odlučivanja o svojoj budućnosti. Onoga trenutka kad bude više žena u politici, više će žena moći i odlučivati o svojoj budućnosti, prema tome i o onom najvažnijem pitanju a to je pitanje egzistencije i pitanje rada

 

Kako biste ocijenili premijerku Jadranku Kosor?

– U odnosu na premijera Ivu Sanadera, ako smijem odmah staviti mjerilo za usporedbu, boljom. Drago mi je, kao ženi, što smo dobili premijerku. Smatram da žene naprosto imaju više filinga, više sluha, više onih pozitivnih karakteristika za obavljanje takvih funkcija od muškaraca. Tu prije svega mislim na veću sklonost timskom radu, na veću sklonost slušanju, obraćanju pozornosti na ono što govori okolina i veću spremnost percipiranja toga. Muškarci su veliki individualisti.

 

Kako gledate na rasprave o tome kada počinje život. Jesu li one najave mogućih izmjena zakonskog prava žene na pobačaj?

– Ja apsolutno zagovaram pravo žene da sama odlučuje o tome hoće li rađati ili neće rađati. Bez obzira, dakle, na to što mislili o tome neki krugovi, ne smijemo ženu svoditi na mašinu za rađanje. Ona mora biti subjekt u takvoj odluci. Žena mora u toj odluci imati primarno i apsolutno pravo. 

 

Je li Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji  u konačnici ipak popravljen?

– Jest popravljen. I pozdravljam te popravke, iako bi bilo bolje da je prihvaćen SDP-ovoj prijedlog.

 

Što mislite hoće li se popraviti ili pogoršati položaj žena u Hrvatskoj kada uđemo u Europsku uniju?

– Želim vjerovati da će se popraviti položaj žena zato što očekujem da će Hrvatska ukupno dobiti ulaskom u Europsku uniju. Pritom ne mislim nešto apstraktno jer država su ljudi, njezini građani. Pa kad govorimo o dobicima, mislim da će se poboljšati položaj svih građana, pa u tom kontekstu i žena. S obzirom na to da će biti povećana i migracija, mislim da su naše žene spremne na migraciju i na to da stupe na daleko šire tržište radne snage. Mislim da imaju konkurentskih sposobnosti.

 

Jeste li zabilježili trend da je u posljednjih nekoliko godina više visoko obrazovanih žena, nego muškaraca?

– Statistička istraživanja potvrđuju trendove da su žene obrazovanije i zapravo utoliko teže pada činjenica da ih je među nezaposlenima više. Ovog trenutka je to preko 60 posto, a u mojoj Međimurskoj županiji je 64 posto, s obzirom da je naša regionalna privreda bilo još tradicionalnija, još je bio veći značaj te obućarske industrije, tih radno intenzivnih djelatnosti nego u ostatku Hrvatske. Dakle, utoliko više boli činjenica da nas ima više na Zavodu za zapošljavanje.

 

Intervju je izrađen u sklopu projekta Ravnopravnost u eteru kojeg je financijski podržao Grad Zagreb

Žene u opasnim zanimanjima moraju se stalno dokazivati

 

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, jučer je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu održan okrugli stol s temom “Doprinos žena sigurnosti zajednice -žene u opasnim zanimanjima”. Okrugli stol je organizirao Časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine – Zaštita, u čijem je novom broju objavljen temat “Žene u opasnim zanimanjima”, a koji sadrži članke i intervjue sa policajkama, vojnikinjama, zaštitarkama, tjelohraniteljicama, vatrogaskinjama i gorskim spašavateljicama.

 

Kolika je zastupljenost žena u “opasnim zanimanjima”, s kojim se problemima susreću i kako se može ženama “olakšati” pristup tim zanimanjima, samo su neka od pitanja na koja su pokušale dati odgovore sudionice i sudionici rasprave: predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, predstavnica Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nevenka Sudar, načelnica 5. Policijske postaje Zagreb Blanka Lenić te same žene u “opasnim zanimanjima”.

 

U “tradicionalno muškim zanimanjima”- u MUP-u, MORH-u, zaštitarstvu, vatrogastvu i HGSS-u u prosjeku je zastupljeno oko 10% žena. Zastupljenost naravno varira, od primjerice 0% žena u specijalnoj policiji, preko 18% u graničnoj policiji pa sve do 65% žena u Centru za kriminalistička vještačenja. U vojsci je slična situacija, od svega 6% žena na zapovjednim i vodećim dužnostima u Oružanim snagama RH pa do 50,4% od ukupnog broja zaposlenih u MORH-u. U zaštitarstvu je žena 7.3%, u HGSS-u 9.5% i u vatrogastvu oko 10%.

Problemi sa kojima se susreću počinju s neadekvatnim uvjetima na radnom mjestu, a završavaju sa predrasudama i nemogućnošću napredovanja.

Da li je uistinu nedostatak odvojenih sanitarnih prostorija i svlačionica valjan alibi poslodavcima  za “otežano zapošljavanje” žena, ili je problem negdje drugdje.

Katica Kaja Valečić, prva vatrogasna tehničarka i prva viša vatrogasna časnica u bivšoj državi u jednoj rečenici je opisala predrasude sa kojima se susretala  tijekom karijere: “A kaj ćemo sa ženskom?”. To je bio prvi komentar koji bi čula za kojegod radno mjesto se natjecala, ali je usprkos tome zahvaljujući snažnoj volji i borbi uspjela napredovati i time pomoći svim budućim ženama koje se žele okušati u “opasnim zanimanjima”.

 

Sve prisutne su se složile sa činjenicom da se žene moraju više dokazivati od muškaraca, da to moraju raditi stalno i da u konačnici zadane poslove obavljaju bolje od muškaraca.

“Mi žene lakše smirimo situaciju”, “Žene su bolji sivi ljudi”, “Žene su nekad u prednosti”, “Žene su naš dragulj-jače i sposobnije”, samo su neki od naslova u časopisu “Zaštita”, a koji opisuju ulogu žena u “netipičnim” zanimanjima.

Ako je tomu tako zašto žene još uvijek teže ulaze i napreduju u tim i takovim zanimanjima? Zbog najmanje dva razloga:

Nevenka Sudar je kao glavni problem navela stereotipe o muškim i ženskim zanimanjima koji su prisutni tijekom cjelokupnog obrazovanja. Sve dok u udžbenicima ne budu navedeni primjeri zanimanja gdje je otac odgajatelj u vrtiću a majka zaštitarka, teško će biti govoriti o ravnopravnosti spolova

Gordana Sobol smatra da se položaj žena u društvu općenito odražava i na ovom specifičnom području. “Opasna zanimanja” iziskuju izbivanja od kuće, fleksibilno radno vrijeme… Žene su tradicionalno tj. u glavama poslodavaca vezane za brigu o obitelji, djeci, starijim i nemoćnim osobama, pa je “logično” da neće zaposliti ženu kojoj je u ovom slučaju obitelj “otegotna” okolnost i znači dodatne obaveze. Za muškarce je situacija drugačija, njima obiteljski status znači “da su se sredili” i da imaju nekoga tko će stajati iza njih u mnogim stresnim situacijama koje su česta posljedica ovakovih “rizičnih” zanimanja.

 

Što učiniti da se situacija promijeni? Podržati žene i muškarce u izboru zanimanja i pružiti im jednake mogućnosti, u praksi, a ne samo u zakonu.

Premijerku već imamo, možda čak i predsjednicu, a koliko ćemo trebati čekati do prve žene u specijalnoj policiji?

Pravobraniteljica medijima: “Uklonite seksizme i stereotipe!”

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga,  obilježit će se na razne načine, a osobito će to učiniti raznovrsne institucije civilnog društva. Naglasak će kao i prethodnih godina biti ukazivanje na različite aspekte i uzroke nasilja nad ženama te o mogućnostima njegove prevencije. Želim podsjetiti da se radi o osobitom i jednim od najbolnijih i ponižavajućih oblika diskriminacije žena.

Uvažavajući činjenicu da su mediji odigrali izuzetno važnu ulogu pri osvješćivanju javnosti o tome da je nasilje nad ženama moralno, etički i napokon, zakonski, nedopustivo, ipak ovom prigodom smatram potrebnim ukazati na činjenicu da još mnogo toga nije učinjeno. Upravo mediji su ono mjesto u javnosti koje ima enormne mogućnosti prevencije nasilja posebice putem  prikazivanja žena, a koje tek treba potaknuti i iskoristiti.

Još se uvijek nedovoljno prepoznaje da stereotipi  o muškarcima i ženama, kao i seksizmi koji se svakodnevno pojavljuju u medijima, najvećim dijelom diskriminiraju žene.

Ne treba previše isticati koliko veliku moć imaju mediji i koliki utjecaj u promoviranju društvenih vrijednosti i oblikovanju stavova, pa je stoga, način na koji medijski sadržaji prikazuju žene i muškarce jedan od mogućih ključnih čimbenika u promociji i jačanju društvene svijesti o ravnopravnosti spolova te prevenciji i uklanjanju diskriminacije na osnovu spola, uključujući i nasilje nad ženama.

Mediji su dužni poštivati nacionalne i međunarodne zakone i propise koji reguliraju njihovu obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjanja stereotipa, seksizma i uvredljivih i ponižavajućih načina prezentacije žena i muškaraca u medijskim sadržajima, bez obzira na njihov društveni status, bilo dakle da se radi o radnicama, ženama u ruralnim sredinama, ženama žrtvama nasilja, političarkama kao i  općenito javnim osobama.

Stoga u ovoj prigodi, pozivam sve djelatnike/ce u medijima, od vlasničke strukture, glavnih i inih urednika /ca do novinara/ki, na uklanjanje seksizama i stereotipa o ženama  iz medijskih sadržaja. Time bi se uklonio i jedan od najutjecajnijih izvora diskriminacije žena čemu nažalost, svakodnevno svjedočimo.

 

Gordana Lukač Koritnik 

pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Razgovarajte s predsjedničkim kandidatima/kinjama

U četvrtak, 26. studenog 2009., u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika (Zagreb, A. Hebranga 17), u vremenu od 18 do 20 sati, održati će se okrugli stol s predsjedničkim kandidatima pod naslovom “Opća volja i opće dobro u hrvatskoj politici”. Od pet pozvanih predsjedničkih kandidata svoje sudjelovanje u radu okruglog stola potvrdila su tri kandidata: Ivo Josipović, Damir Kajin i Vesna Pusić. Okrugli stol održava se u sklopu simpozija “Demokracija na prekretnici – sloboda, jednakost, pravednost”, koji Hrvatsko filozofsko društvo organizira na navedenoj adresi 26. i 27. studenog 2009.

 

U četvrtak, 3. prosinca u 17 sati, u Novinarskom domu u Zagrebu redakcija H-altera organizira javni razgovor sa predsjedničkim kandidatom dr. Ivom Josipovićem. U Hrvatskoj je uobičajeno da građanske udruge prije političkih izbora procjenjuju programe kandidata i stranaka, i da na osnovu tih procjena izjavljuju veću ili manju podršku nekima od njih. Organiziranjem javnog razgovora sa Ivom Josipovićem, H-alter unosi novost u dosadašnju predizbornu komunikaciju između civilnog društva i kandidata za visoke položaje u tijelima javne vlasti. Na razgovor su pozvani novinari, a njegovu integralnu verziju objavit ćemo na H-alteru.