U suradnji sa Udrugom malih i srednjih poduzetnika Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH će u okviru 6. europskog dana poduzetnika u Republici Hrvatskog 1. listopada 2009. u Areni Zagreb, 2. kat, dvorana za konferencije za tisak, s početkom u 11.30 sati, predstaviti publikaciju “Primjeri dobre prakse u promicanju ravnopravnosti spolova” koja je rezultat sudjelovanja Ureda u međunarodnom projektu Republike Malte u kojem su uz Hrvatsku sudjelovale i Portugal, Italija i Grčka.
Hrvatski stručnjaci za humanu reprodukciju konačno su dali potpunu podršku Zakonu o medicinskoj oplodnji nakon što je ministar zdravstva obećao znatna ulaganja u ovo, dosad zanemareno medicinsko područje.
– Prvi put nakon 15-20 godina ulaže se u ovaj dio reprodukcijske medicine. Svima se do sada to činilo preskupim, kazao je dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, na konferenciji u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj, koju je jučer posjetio resorni ministar Darko Milinović.
Osim što je za opremu centara za humanu reprodukciju i edukaciju stručnjaka samo do konca ove godine osigurano milijun kuna, značajna je financijska novost da će od početka iduće godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sve postupke medicinske oplodnje plaćati odvojeno, što znači da oni više neće biti “teret” bolničkim proračunima. Ministar Milinović novim je zakonoma odriješio i “državnu kasu” za veći broj postupaka koje će svakoj ženi plaćati država – sada ih je šest, a prije ih je bilo tri. Ukinuta je i dobna granica – do sada pravo na plaćene postupke imale su samo žene do 38 godina.
– Kao što vidite, recesije u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema, pohvalio se ministar Milinović.
Javnu podršku “Milinovićevom” zakonu dali su hrvatski ginekolozi okupljeni proteklog vikenda na kongresu na Brijunima te istodobno poručili da su spremni na njegovu primjenu, ako dobiju obećanu materijalnu potporu Ministarstva zdravstva.
SABORSKO – Razvaljena ulazna vrata općinske zgrade u Saborskom, demolirani ured načelnice i uništena općinska dokumentacija prizor kojeg su u ponedjeljak ujutro dolazeći na posao zatekli općinari iz Saborskog.
– Vidjeli smo da je tijekom vikenda provaljeno u ured tajnice iz kojeg su provalnici ušli u moj ured. Sve je bilo razbacano po podu, dokumentacija i uređaji. Moj službeni laptop je razbijen, isto kao i LCD televizor po kojem se netko čak i pomokrio. Važna dokumentacija, među kojom je i općinski prostorni plan kao i dokumenti važni za primopredaju vlasti poliveni su alkoholnim pićima iz općinskog mini bara, viskijem i vinom banjalučkog biskupa Franje Komarice. Povrh svega toga divljaci su izlili još i kantu boje i sve deterdžete koje su pronašli u Općini – prepričava nam zatečeno stanje načelnica Općine Saborsko Đurđica Špehar.
Iako se zbog općeg nereda u općinskim uredima još uvijek ne može sa sigurnošu utvrditi nedostaje li nešto od inventara, čini se da provalnicima krađa nije bila cilj. Načelnica Špehar, koju smo zatekli u “izbjeglištvu” u općinskoj vijećnici koja je pretvorena u sušionicu uništene dokumentacije, uvjerena je da je vikend-napad poruka bivšeg načelnika Luke Hodaka. Da bi se takvo nešto i moglo dogoditi bivši načelnik-šaman dao joj je naslutiti još u petak.
– Nakon što je doznao da sam ga prošlog tjedna prijavila Općinskom državnom odvjetništvu zbog izbjegavanja primopredaje vlasti i nepotpisivanja općinskih inventurnih lista, Luka Hodak mi je u petak održao gotovo dvostano predavanje. Ultimativno je zahtjevao da povučem prijavu, a kada je shvatio da od toga neće biti ništa otvoreno mi je zaprijatio da će se i on od sada koristiti svim raspoloživim sredstvima da zaštiti sebe i svoj ugled – rekla nam je Đurđica Špehar.
Naime, nova je načelnica uzburkala duhove u maloj ličkoj općini jer je provela inventuru općinske imovine koja je, prema njezinim tvrdnjama, posljednji puta rađena 2006. godine. Tom je prilikom, tvrdi Šehar, zatečen niz nepravilnosti u vođenju općine tijekom Hodakova mandata, pa čak i financijske malverzacije na štetu općinskog proračuna. Čini se da je to bio fitilj koji je inicirao pravi mali rat dvaju strogo suprotstavljenih tabora, onih bivšeg načenika i nove načenlnice.
– Utvrdila sam da smo 74.000 kuna dali za nekakve kućice za kontejnere koje inveturom nigdje nisam mogla pronaći. U Saborskom ih nema, kao ni novca kojim su plaćene. To je samo jedan detalj, ne želim pričati o ostalim nepravilnostima, a ima ih, već ih prepuštam nadležnim službama koje su o svemu obaviještene. Trenutno sam zaokupljena spašavanjem Općine od blokade proračuna, jer nam od nekoliko dobavljača prijeti ovrha u iznosu većem od milijun kuna. Bivši načelnik se hvali da novoj vlasti ostavio Općinu sa stotinjak tisuća kuna na računu, no zaboravio je da nije platio pet puta veća potraživanja raznih izvođača i dobavljača – upozorava Špehar.
Luku Hodaka u Saborskom nismo pronašli jer je otišao na obavjesni razgovor u ogulinsku policijsku postaju. – Ajmo se kasnije čuti jer evo upravo dajem izjavu u policiji. Ne mogu sada pričati – rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru Luka Hodak.
Ponedjeljak, 21. rujna 2009., 11.00 (dvorana Stjepana Radića) – tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova (25. sjednica) povodom obilježavanja 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Na tematsku sjednicu pozvani su saborski zastupnici/ce, predstavnici/ce nadležnih ministarstava, državnih ureda te nevladine udruge koje se bave zaštitom žrtava nasilja u obitelji.
Za prisustvovanje sjednici Odbora, javiti se:
Telefon: 01/63 03 557
Telefaks: 01/45 69 517
e-mail: margareta.culinovic@sabor.hr
U subotu je u Močvari, u sklopu Zagrebi! festivala održan okrugli stol na temu “Održiva demokracija” na kojem su glavne gošće bile Naomi Wolf, Vesna Pusić, Sanja Sarnavka i Andrea Zlatar. Prije samog početka, N. Wolf je snimila intervju s V. Pusić, kao kandidatkinjom na predsjedničkim izborima, tako da je i prvi dio okruglog stola započeo u tom tonu te bio posvećen pitanjima žena u politici i kandidaturi Vesne Pusić i njenim mogućnostima da postane predsjednica. Također su Sanja Sarnavka i Andrea Zlatar iznijele osvrte i svoja osobna iskustva o sudjelovanju u političkim aktivnostima i pokušajima da se nešto promijeni. Rasprava se proširila na položaj žena u hrvatskom društvu općenito i promjenama do kojih je došlo, barem po pitanju ženskih prava.
Kao svojevrsni nastavak na predavanje Naomi Wolf kojeg je održala dan ranije, razgovaralo se i o hrvatskom društvu kao totalitarnom, čemu je i publika doprinijela brojnim primjerima. U nastavku, N. Wolf je govorom o svojoj knjizi “Mit o ljepoti” potakla na raspravu o poimanju ljepote te o preprekama i očekivanjima s kojima se žene susreću, kako privatno, tako i u poslovnom životu i političkom djelovanju. Razgovaralo se i o problemu anoreksije, pri čemu je sama N.Wolf iznijela vlastito iskustvo s tom bolešću.
Danas je u prostorima Doma za djecu i odrasle-žrtve obiteljskog nasilja, Duga u Zagrebu održana promocija vodiča “Ne želim više živjeti u nasilju”. Istom prilikom je predstavljen i početak projekta “Psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji”,
“Ne želim živjeti u nasilju” je kao što mu podnaslov kaže mali pravni vodič za osobe koje žele prekinuti krug nasilja. Vodič je rezultat suradnje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba,te organizacije civilnog društva B.a.B.e. Primarna namjera vodiča, prema riječima autorice odvjetnice Ljubice Matijević Vrsaljko je upoznati žrtve obiteljskog nasilja s njihovim pravima i to na jednostavan način, razumljivim jezikom,” kako bi sve osobe koje nemaju pravno obrazovanje shvatile što i kako valja činiti ukoliko odluče izaći iz života u krugu nasilja”.
Cilj vodiča je olakšati donošenje i provođenje odluke o izlasku iz kruga obiteljskog nasilja te pomoći pri započinjanju drugačijeg načina života.
Neka od pitanja na koja Vodič daje odgovore su: Što se sve smatra nasiljem? Kada se prijavi nasilje, što će policija učiniti? Kada nasilnika odvedu, što se dalje događa? Što je privatna tužba? Kako postupiti pri susretu sa okrivljenikom u sudnici? Kako završava kazneni postupak?
U vodiču se objašnjavaju i zaštitne mjere koje prekršajni sud prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, može izreći kao sankciju počinitelju.
Jedna od zaštitnih mjera je i obavezni psihosocijalni tretman počinitelja.Ta se mjera može izreći počinitelju radi otklanjanja njegovog nasiljničkog ponašanja i /ili ako postoji opasnost da bi nasilje mogao ponoviti.
Upravo će se u prostoru Duge ovog mjeseca početi provoditi takvi tretmani počinitelja.
Naime pri domu Duga još od rujna prošle godine djeluje savjetodavna linija Dugin telefon za psihološku pomoć obiteljskim nasilnicima, a sada se kreće i sa direktnim radom sa počiniteljima. Željka Barić iz zagrebačkog Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji rekla je da već ima sedam zainteresiranih koji će biti u tretmanu i sa kojima će raditi educirani psiholozi/ice i to putem individualnih i grupnih savjetovanja.
Mjera obaveznog socijalnog tretmana se može provoditi najduže šest mjeseci. Kolikima je to dovoljno za rehabilitaciju za sada se ne zna, ali je rečeno da će se pomno pratiti rezultati.
Kao zanimljivost ćemo izdvojiti da su B.aB.e. promijenile ime ia se više ne zovu grupa za ženska ljudska prava, već samo “B.a.B.e.-budi aktvna, budi emancipiran”. Promjenom imena željele su ukazati na novi smjer djelovanja u koji će više uključivati rad sa muškarcima i na muškoj emancipaciji. Prema riječima Sanje Sarnavke muškarci su ti koji trebaju osvijestiti da je nasilje nad ženama i njihov problem.
I malo statistike za kraj, predstavljanju Vodiča i projekta “Psihosocijalnog tretmana počinitelja” nazočilo je 30ak žena i tek par muškaraca.
