Program ženskih studija, jesen 2009.

Pod Zagorkinim suncobranom PDF Ispis E-mail

Na tragu izučavanja književnog stvaralaštva Marije Jurić Zagorke, a u prostoru Zagorkinog stana, Centar za ženske studije priprema poseban ženskostudijski obrazovni program Pod Zagorkinim suncobranom, namijenjen studenticama koje zanima odnos književne teorije i ženske popularne kulture, suradnja kulturalnih studija i feminističke teorije kao i feministička kritika filozofije i psihoanalize.  
Unutar programa predviđena su 3 kolegija, koje će voditi vrsne stručnjakinje Jasmina Lukić, Tatjana Jukić i Maša Grdešić, uz sudjelovanje gošći.

Program će se odvijati od listopada do prosinca 2009. a detaljniji program,  uvjete upisa i vrijeme održavanja  naći ćete početkom rujna na web stranicama Centra.

www.zenstud.hr

Jednakost u vrijeme krize

 

Izvještaj Europske Komisije naglašava vjerojatnost da će ekonomska kriza ostaviti teže posljedice za zaposlene žene nego muškarce te dodatno naglasiti razliku položaja spolova na tržištu rada.

Situacija na tržištu rada u razdoblju kada se riječ “recesija” nije provlačila kroz našu svakodnevicu, značila je lošiji položaj za žene utoliko što je  trećina žena radila poslove  koji zahtjevaju angažman nepunog radnog vremena, sklapajući ugovore na određeno vrijeme-dakle, radeći u zoni nesigurnosti.

Većini  žena zna ili predosjeća ono što  znanstvene studije potvrđuju – posao kojeg obavljaju žene u prosjeku je manje plaćen, manje je vrednovan, žene i dalje u većem postotku rade nepuno radno vrijeme a  zauzimanje pozicije odlučivanja i odgovornosti zahtjeva svladavanje prepreka koje muškarac na istom putu neće susresti.

Recesija je u svojoj prvoj fazi  “napala” dominantno muški radni sektor (građevina, proizvodna industrija, financijska industrija), međutim u narednim fazama očekuje se veći utjecaj na uslužni sektor  čija su radna mjesta  dominantno popunjena ženama. Jedan od takvih primjera je bankrot vlasnika  robnih kuća Karstadt koji je za tisuće zaposlenica spomenutog lanca značio put u neobećavajuću neizvjesnost.

Gledajući statističke podatke tržišta rada EU za 2009. godinu, čini se da je recesija izokrenula povijesni odnos muškaraca i žena na tržištu rada. Takvim podacima i zaključcima treba pristupiti s oprezom. Iako podaci pokazuju veći postotak nezaposlenosti muškaraca(8,6%)  nego žena(8,5%) treba uzeti u obzir činjenicu da je taj podatak  dobiven iz prve faze recesije koja je najviše štete nanjela industrijsko-proizvodnom sektoru a time i većini muškaraca na tržištu rada. Obzirom se recesijski val širi na uslužni sektor logično je pretpostaviti da će se postotak nezaposlenih žena vremenom povećavati. Pitanje je samo kojom dinamikom će se odnos nezaposlenosti muškaraca i žena mjenjati  u vremenu koje dolazi.

Spomenuti podaci i pretpostavljene tendencije promjena na tržištu rada rezultat su istraživanja i izvještaja Europske Komisije vezanih uz  zahtjev za promocijom i implementacijom mjera za povećanje  jadnakosti spolova – kao jedne od temeljnih vrijednosti EU.

 Iako je napredak u odnosu spolova  vidljiv,  članice EU nisu izbrisale razlike u poziciji koju zauzimaju muškarci i žene na tržištu rada . Uz već spomenute  probleme po pitanju vrednovanja rada ili pristupa odgovornim pozicijama, žene u većini slučajeva same nose teret odgovornosti i obveza obiteljskog života koje ih na tržištu rada dodatno guraju u nepovoljan položaj.

Europska Komisija je u sklopu godišnjeg izvještaja o jednakosti spolova iznjela  prijedloge čijom bi se implementacijom  razlika između spolova smanjivala a položaj žene na tržištu rada poboljšavao. Izneseni prijedlozi odnose se na domenu obiteljskog života i obveza koje je potrebno podjednako rasporediti između partnera,  dokidanje stereotipa  i predrasuda koje su još uvijek prisutne a sputavaju žene da realiziraju vlastite potencijale, promoviranje jednake zastupljenosti spolova na pozicijama odlučivanja i odgovornosti te jačanja svijesti o jednakosti općenito.

Sve spomenute mjere , istraživanja i izvještaji rezultat su rada Europske Komisije na promociji jednakosti među spolovima kao jedne od temeljnih vrijednosti EU.

Hrvatska očito, ovaj puta nažalost, slijedi suvremene trendove ulazeći u vrtlog recesije.  Poučeni iskustvom i podacima iz EU, nema razloga da ne očekujemo jak negativni učinak na poziciju žene ali i svih ostalih osjetljivih skupina, na tržištu rada. Ono što je izgledno jest nepripremljenost i nesposobnost donošenja mjera  kojima bi se akumulirajuće negativne posljedice recesije ako ne anulirale, barem ublažile.

Iranska aktivistica i odvjetnica Shadi Sadr puštena iz zatvora

 

Mreža “Žene koje žive pod muslimanskim zakonima” (WLUML) objavila je vijest da je aktivistica za ženska prava Shadi Sadr puštena iz zatvora 28. srpnja, nakon što je naprasno uhićena u Teheranu.  S. Sadr, istaknuta odvjetnica za ženska prava, uhićena je 17. srpnja pod optužbom djelovanja protiv nacionalne sigurnosti i poticanja neposluha građana.  Na vrlo grub način, policajci u civilu presreli su ju na ulici te nasilno ugurali u automobil, unatoč naporima njenih prijatelja da spriječe “otmicu”, kako su taj čin svjedoci opisali. Njena obitelj ju je uspjela nakon 11 dana izbaviti iz zatvora, plativši jamčevinu od 50 000 $. Više informacija možete pronaći na stranicama mreže “Žene koje žive pod muslimanskim zakonima” (http://www.wluml.org)

 

Prevela: Sanja Španić

Reakcije udruga povodom homofobnih ispada u Sarajevu, Mostaru i Beogradu

 

Slučaj prvi: dva čelnika B-H studentskih domova  izjavila su da ne bi primili u dom osobe homoseksualne orijentacije.

Reagiralo je Udruženje Q iz Sarajeva sljedećim dopisom:

Fašizam u studentskim domovima

 

Neprihvatljivi govor mržnje iz usta “prvih ljudi” studentskih domova u Sarajevu i Mostaru predstavlja otvoreno kršenje ljudskih prava i negiranje svega što je drugo ili drugačije. Studentske domove ne smiju voditi osobe koje u svom rukovođenju koriste metode iz prevaziđenog fašističkog sistema, sistema nepostojećeg kako u Evropi tako i u civiliziranom svijetu.

Na osnovu izjava Emira Kadrića, Direktora JU Studentski centar Sarajevo, da osobama homoseksualne orijentacije nije mjesto u studentskim domovima u Sarajevu i da ih on ne priznaje te da za njih nema mjesta, te na osnovu izjava Dragana Mikulića, ravnatelja JU Studentski dom Sveucilista u Mostaru, da su vrata javne ustanove homoseksualnim studentima/cama u Mostaru zatvorena, pozivamo sve mjerodavne institucije da ispitaju slucaj diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije u studentskim domovima u Sarajevu i Mostaru, te da navedene direktore/ravnatelje najoštrije sankcionišu u skladu sa zakonom države BiH prema kojem su i govor mržnje i homofobično ponašanje podložni sankcijama.

Studentski domovi u BiH su javne ustanove koje se finansiraju iz javnih budžeta i kao takve moraju poštivati zakone BiH, te ne širiti netrpeljivost i diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.

Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije je u BiH zakonom zabranjena i kažnjiva (član 2., Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH). Govor mržnje direktora Emira Kadrića i ravnatelja Dragana Mikulića javno poziva na diskriminaciju homoseksualnih osoba te potvrđuje i opravdava diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije koja se u tim javnim ustanovama dešava svaki dan.

Homofobiji nema mjesta u javnim ustanovama BiH i svaki vid homofobičnog ispada se mora sankcionisati, jer on doprinosi diskriminaciji i kršenju zakona BiH.

{slika}

Ljudska prava nisu privilegija nekolicine niti njihovo poštivanje smije biti isključujuće i diskriminirajuće. Pozivamo građanstvo BiH, nevladin sektor, sve relevantne institucije i državu BiH da javno osude govor mržnje i sankcionišu diskriminaciju LGBTIQ osoba. Također, pozivamo sve roditelje, koji plaćaju participaciju za domski smještaj, da se zapitaju koji su idući koraci ovih i ovakvih direktora u utvrđivanju podobnosti njihove djece.

 

Slučaj drugi:u susjednoj Srbiji teku pripreme za Beogradsku povorku ponosa koja će se održati 20. rujna ove godine. Prije nekoliko dana po Beogradu su osvanuli prijeteći grafiti.

Reagiralo je sedam udruga iz Srbije otvorenim pismom

Otvoreno pismo povodom poziva na nasilje

 

Upućeno:

Predsedniku Republike, Borisu Tadiću

Predsedniku Vlade, Mirku Cvetkoviću

Ministru unutrašnjih poslova, Ivici Dačiću

Ministru za ljudska i manjinska prava, Svetozaru Čipliću

Zaštitniku građana, Saši Jankoviću

Gradonačelniku Beograda, Draganu Đilasu

 

Duboko uznemirene i ogorčene zbog činjenice da su poslednjih dana na mnogobrojnim beogradskim fasadama osvanuli grafiti koji otvoreno pozivaju na linč i nasilje nad lezbejkama, gej, biseksualnim i transrodnim (LGBT) osobama, nevladine organizacije izražavaju izuzetnu zabrinutost i negodovanje.

Brojnim grafitima izriču se najteže pretnje i pozivi na nasilje i ubistva nad građankama i građanima Srbije zbog njihove drugačije seksualne orijentacije, a traži se i uskraćivanje njihovih Ustavom i zakonima zagarantovanih prava, uključujući pravo na mirno i nenasilno okupljanje i delovanje.

Još više zabrinjava odsustvo adekvatne reakcije nadležnih državnih i gradskih organa, posebno u situaciji kad je u Srbiji najzad usvojen Zakon o zabrani diskriminacije i kad odnos i stepen tolerancije većine prema manjinskim grupama postaje relevantan i kao pokazatelj spremnosti društva da se uključi u svetske i evropske procese i integracije.

Pored očigledne namere da se u Srbiji širi strah među LGBT osobama i svima koji se zalažu za poštovanje njihovih osnovnih prava, ovim grafitima je počinjeno i više krivičnih dela kao što su:

–          povreda ravnopravnosti iz člana 128. st. 2. Krivičnog zakonika (KZ);

–          rasna i druga diskriminacija iz člana 387. KZ;

–          udruživanje radi vršenja diskriminacije (član 10. Zakona o zabrani diskriminacije);

–          govor mržnje (član 11. Zakona o zabrani diskriminacije);

–          uznemiravanje i ponižavajuće postupanje (član 12. Zakona o zabrani diskriminacije);

–          težak oblik diskriminacije (član 13. tačka 1. i tačka 7. Zakona o zabrani diskriminacije);

–          diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije (član 21. Zakona o zabrani diskriminacije);

Od nadležnih organa zahtevamo da hitno ispitaju sve okolnosti ovog slučaja u skladu sa zakonima, pronađu i kazne počinioce i spreče ih u nameri da svoje pretnje sprovedu u delo.

 

Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM                    

Inicijativa mladih za ljudska prava

Fond za humanitarno pravo                                            

Gay-straight alijansa – GSA

Beogradski centar za ljudska prava                                 

Žene u crnom   

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji

 

 

 

HDZ plaća umjetnu oplodnju i nevjenčanim parovima

Općina Blato na Korčuli, s HDZ-om na vlasti od 1993. godine, mala je općina sa svega 3.700 stanovnika, čiju bi pronatalitetnu politiku morala, i trebala, HDZ-ova vlast preslikati i na državnoj razini. Riječ je, naime, o vjerojatno jedinoj općini, ali i gradu u Hrvatskoj, koja svojim parovima s problemom neplodnosti plaća postupak medicinski potpomognute oplodnje nakon što iskoriste pravo na, donedavno, samo tri pokušaja koja im plaća država preko HZZO-a, odnosno šest besplatnih pokušaja po novom zakonu. Ne uspiju li začeti dijete o trošku države, Blato im omogućuje ono što im Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, stari, ali i novi, ne omogućuje – daljnje besplatne pokušaje o općinskom trošku. Bez obzira jesu li u braku ili nisu, općina Blato parovima daje 10.000 kuna za svaki novi pokušaj oplodnje, i pritom ju ne zanima, kao što je slučaj sa zakonom, koliko žena ima godina, i gdje par, da li privatno ili u državnu bolnicu, u Hrvatskoj ili izvan nje, odlazi po medicinsku pomoć. Novčana pomoć općine Blato čini veći dio troška medicinski potpomognute oplodnje, koja kod nas, ovisno o ljekovima koji se koriste, po svakom novom pokušaju košta 15.000 do 20.000 kuna, koliko stoji, otprilike, i oplodnja u Sloveniji.

– Nije nam važno je li par u braku ili nije, važna su samo djeca, zbog koje niti jedne kune ne žalimo! Tim ljudima treba pomoći, jer, osim postupka, košta i put, koštaju noćenja u Zagrebu, Splitu, gdje god odlaze. Ne zanima nas gdje idu po pomoć, niti koliko puta, jer rodi li se ijedno dijete, učinili smo puno, kaže Ivo Gavranić, HDZ-ov načelnik općine Blato, pred čijim se pronatalitetnim mjerama država, s istom strankom na vlasti, može samo postidjeti. Blato, naime, svojim mladim stanovnicima plaća i 10.000 kuna godišnje subvenciju kamata na stambene kredite, kroz prvih pet godina otplate, plaća im i 70 posto cijene vrtića i jaslica za svako dijete, dok roditeljima za prvorođeno dijete jednokratno isplaćuje 5.000 kuna, za drugo deset, za treće 60.000, a četvrto i svako sljedeće 70.000 kuna. Prvih 20.000 kuna u slučaju trećeg i svakog sljedećeg djeteta isplaćuje se roditeljima odmah po rođenju djeteta, a ostatak kroz naredne četiri godine. Konačno, Blato mladim poduzetnicima koji sebe ili još nekog zaposle, plaća 50 posto bruto plaće kroz prvu godinu rada, dok se poslodavcima koji zaposle visokoobrazovanu osobu isplaćuje jednokratno i 6.000 kuna.

Unatrag 15 godina, kaže Gavranić, u Blato su se vratila 92 mlada intelektualca, štoviše, neki od njih su, što je posve dobro, sa sobom doveli i svoje supruge, žene iz drugih krajeva Hrvatske, a ništa manje važno nije ni to da je općina besplatne školske udžbenike svojoj djeci omogućavala i prije negoli je na tu ideju došla država, koja je od nje nedavno odustala.

– Blato ne živi od turizma već od gospodarstva, a kako su se stvari generalno pogoršale, bit će bitka besplatne udžbenike školarcima i dalje omogućavati, no u tome ćemo uspjeti, ističe Gavranić.

Na pitanje podržava li Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji ovakav kakav jest, štetan po fizičko i psihičko stanje roditelja, Gavranić odgovara kako bi zakon trebao drugačije izgledati, no dalje od toga, kaže, ne želi se miješati. Općina Blato, dodaje, “radi za običnog čovjeka”, a da radi dobro, pokazuje i činjenica da je u toj općini HDZ na vlasti već 16 godina.

– No nije važna stranka, koliko ljudi u njoj, zaključuje Gavranić pronatalitetnu blaćansku priču. Koliko je djece do sada, uz novčanu pomoć općine, začeto medicinski potpomognutom oplodnjom, kaže, ne zna napamet, niti taj dio nečije intime ne želi otkrivati, no vesele ga, kaže, blizanci začeti na taj način, koji bi uskoro trebali pomladiti sve stariji “korpus” toga mjesta.

Generacija X-ženske perspektive

Izložba ima za cilj propitati zablude, ali i dosege generacije X, te posebno kroz žensku perspektivu preispitati dominantne društvene stereotipe i mitove o “ljepoti” žene i “snazi” muškarca, te u svjetlu nove dekonstrukcije rodnih uloga potražiti alternative za budućnost.  

Jesu li pripadnici generacije X androgino – anoreksični tehno ovisnici koji se boje veza i odgovornosti ili su pak novi istraživači i pioniri na polju humanijih ljudskih odnosa, u politici i javnom življenju, jednako kao i u obitelji – ovo pitanje neka posluži umjetnicama da izraze svoje impresije, posve nezavisno od tehničkih sredstava kojima će se poslužiti: dobro došle su slike, tekstovi, fotografije,  plakati, novi mediji, performansi, interaktivna komunikacija i sve ono što generacija X inače koristi u svojim kreativno – egzistencijalnim istraživanjima.   

Svoje koncepte i opise radova šaljite na

x.perspektive@gmail.com 

do 6. rujna.

3. Vox Feminae festival održati će se od 30. rujna do 4. listopada 2009. u Kulturnom centru Medika u Zagrebu.