I Jadranka Kosor u klubu najmoćnijih žena

Dosadašnja potpredsjednica vlade, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti rođena je 1. srpnja 1953. godine. Jadranka Kosor je upravo na svoj 56. rođendan dobila priliku za vođenje države. Hoće li se uskoro naći u društvu žena koje vladaju politikom saznat ćemo uskoro. Ukoliko se to dogodi ona će biti prva žena premijerka u povijesti Hrvatske, a društvo u Europi će joj činiti Yulia Tymoshenko, Angela Merkel i Johanna Sigurdardottir.

Yulia Tymoshenko, ukrajinska premijerka moguća je kandidatkinja za predsjednicu Ukrajine na predstojećim izborima 2010. godine.

Bila je i jedna od najmoćnijih žena u plinskoj industriji, a imala je i ključnu ulogu u tzv. Narančastoj revoluciji kada su je mediji prozvali Ivanom Orleanskom Narančaste revolucije. Prije četiri godine magazin Forbes proglasio je trećom najmoćnijom ženom na svijetu.

Angela Merkel, po Forbesovoj listi trenutno najmoćnija žena na političkoj sceni svijeta. Kao potencijalni simbol njemačke moderne ekonomije, Merkel je dosadašnjim radom već ušla u povijest europske politike. Njezin utjecaj prelazi granice Europske unije.

Nakon prvih sto dana provedenih na kancelarskom mjestu anketa je pokazala da Merkel ima najveći postotak potpore javnosti otkako se takva anketa provodi, a provodi se od 1949. godine. Angela je i prva žena kancelarka u povijesti Njemačke.

 
Politički analitičari ističu kako je Merkel znala iskoristiti činjenicu da je u političkoj orbiti ujedinjene Njemačke trebao biti netko iz istočne Njemačke.

Činjenica da je Johanna Sigurdardottir žena na čelu jedne države nikoga ne iznenađuje previše, no Island je otišao i korak dalje, jer je Sigurdardottir i prva deklarirana gay premijerka u svijetu.

Ta 66-godišnja bivša stjuardesa u ‘braku’ je sa svojom partnericom od 2002. godine, ali vrlo je pažljiva kada je riječ o njezinom privatnom životu. U islandski parlament izabrana je prvi put 1978. godine, ministricom je postala 1987. godine, a premijerkom je postala nakon što je bivši premijer zbog kolapsa države ponudio svoju ostavku.

 

Žene koje pamtimo

Margaret Thatcher, premijerka Velike Britanije od 1979. do 1990, originalna ‘željezna lady’ preživjela je atentat, odgojila dvoje djece i bila premijer čak tri mandata. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju.

Ono što joj, međutim, nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi/a političar/ka njezine generacije

 
Margaret Tatcher i Indira Gandhi Indira Gandhi, indijska premijerka u tri navrata, od 1966. do 1977. pa opet od 1980. do 1984., uspjela je ostati na tronu Indije u najtežim godinama. Indira Gandhi umrla je nakon što ju je nesretnim slučajem upucao njezin stražar. Što je više boravila na vlasti Indira je mnoge aspekte javnog života u Indiji sve više stavljala pod svoj strogi nadzor.

 

Homoseksualnost u Indiji konačno dekriminalizirana

Sud u indijskoj prijestolnici New Delhiju donio je presudu kojom dekriminalizira spolni odnos između dvije odrasle osobe istoga spola. U Indiji je punih 148 godina na snazi bio zakon koji istospolne veze opisuje kao “neprirodnu uvredu”.

Zbog seksualnog odnosa s istim spolom građani Indije u zatvoru bi provodili po 10 godina. Iako većina stanovnika Indije ne odobrava homoseksualne veze, gay aktivisti su uspjeli vlastima dokazati da sporni zakon krši ljudska prava.

Vrhovni sud u Delhiju u obrazloženju presude naglasio je kako je dosadašnji zakon bio diskriminatorski i da je kršio osnovna ljudska prava.

Pokušaj dekriminalizacija homoseksualnosti u Indiji 2004. neslavno je propao nakon što su vlada i vrhovni sud odbacili peticiju kojom se tražila legalizacija istospolne ljubavi.

Jadranka Kosor premijerka i predsjednica HDZ-a

 

Ivo Sanader dao je ostavku na sve političke funkcije, a kao nasljednicu na čelu Vlade i HDZ-a predložio Jadranku Kosor. Time, na svoj 56. rođendan, ona postaje prva hrvatska premijerka od samostalnosti i prva predsjednica trenutno najjače hrvatske stranke. Jadranka Kosor dužnost preuzima u situaciji dramatične ekonomske situacije, najvećeg pada BDP-a u zadnjih deset godina, i velike udaljenosti Hrvatske od Europske unije. Još jednom se pokazalo da kad je najteže u vatru se guraju žene kako bi spasile što se spasiti još da.

 

Jadranka Kosor rođ. Vlaisavljević (Pakrac, 1. srpnja 1953.), u Lipiku je završila osnovnu školu, u Pakracu gimnaziju, a diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1972. godine radila je kao novinarka – dopisnica Večernjeg lista i Radio Zagreba, a u periodu 1991.-1995. kao novinarka Hrvatskoga radija vodila je emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata te pratila taj sektor za Informativni program Hrvatskoga radija.

Od 1995. do 1997. bila je potpredsjednica HDZ-a, a od 1999. do 2002. predsjednica stranačke Zajednice žena “Katarina Zrinski”. Od 1995. do 2003. bila je zastupnica u Hrvatskom saboru. Na parlamentarnim izborima 2003. godine ponovno je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru u I. izbornoj jedinici (Zagreb), ali je svoj mandat stavila u mirovanje jer je imenovana za potpredsjednicu 9. Vlade RH (Vlada premijera Ive Sanadera), zaduženu za socijalna pitanja, te ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Na predsjedničkim izborima 2005. godine, kao kandidatkinja HDZ-a izgubila je u drugom krugu od Stjepana Mesića. Od 12. siječnja 2008. članica je 10. Vlade u kojoj je obnašala dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost.

I žene oslikavale pećine

Nekih najmanje 30.000 godina, nakon što su te slike nastale u pećinama, arheolog Dean Snow iz državnog sveučilišta Pennsylvania, otkrio je analizom otisaka dlanova, koje su pećinski ljudi ostavljali po svojim kreacijama, kako je dosta njih pripadalo upravo ženama. ‘Čak i površinsko promatranje tih slika sugerira na to da je dobar dio tih otisaka, zapravo otisak ženskog dlana’, rekao je za National Geographic Snow.

On je analizirao otiske iz francuske pećine Pech Merle, koja je stara 25.000 godina i koja je poznata po crtežima pjegavih konja na svojim zidovima, koji datiraju iz pradavnih vremena. Ipak, Snow nije analizirao samo otiske dlanova u Francuskoj, već je otišao i do susjedne Španjolske, gdje je u pećini El Castillo, došao do zaključka da ne samo da i tamo ima ženskih otisaka, već da su neki crteži upravo isključivo njihova autorska djela.

Veliki prstenjaci na lijevoj ruci tih dlanova, siguran su pokazatelj da se radi o ženskom dlanu‘, zaključio je Snow te dodao kako ima i drugih tragova, koji ukazuju na ženski, ili ‘feminiziran’ dlan, kao što su dugi kažiprst i kraći mali prst na istom dlanu. Ne treba posebno naglašavati kako njegovo otkriće baca sasvim novo svjetlo na ulogu žena u prapovijesnoj kulturi, koja je prije tog bila isključivo muški ‘klub’. Do podataka , naravno, Snow nije došao pukim nagađanjem i pričama o specifičnostima anatomije ljudskih dlanova, već promatranjem dlanova Europljana, koji su mu svoje dlanove rado ustupili na skeniranje u znanstvene svrhe.

Četiri hrvatska izuma nagrađena u Cardiffu

Hrvatski savez inovatora (HSI) u današnjem je priopćenju izvijestio da su četiri hrvatska izuma, između tristo ocijenjenih inovacija na prestižnom svjetskom natjecanju inovatorica u Cardiffu nagrađena posebnim priznanjima sa zlatnim medaljama. Posebna priznanja sa zlatnim medaljama dobile su Diana Pečkaj Vuković za oslonac za pranje kose, Ivana Drčec za softver REFIT, Mirjana Brlečić za NIKEL izvornu kozmetičku liniju i Ivana Žiljak za Infrared design sustav.

Ivana Žiljak u završnom dijelu natjecanja osvojila je i glavnu nagradu u konkurenciju izlagača izvan Velike Britanije.

Hrvatski savez inovatora je nagrađen glavnom nagradom u konkurenciji deset nacionalnih organizacija inovatora za izuzetna dostignuća u potpori ženskom inventivnom stvaralaštvu.

Izložba i svečanost održani su 29. i 30. lipnja u Cardiffu uz značajnu poslovnu posjetu i velik medijski odjek.

Natjecanje je pratio niz stručnjaka iz Velike Britanije, ali i najviših međunarodnih autoriteta kao što je WIPO – svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Organizator je bio GWIN – Globar Women Inventors Network, međunarodna mreža inovatorica.

GWIN je organizacija ženskih udruga inovatora s podružnicama u 10-ak europskih država. Tu manifestaciju popratilo je niz seminara i okruglih stolova na kojima su inovatorice razmijenile iskustva o komercijalizaciji svojih inovacija.

Dodatni razlog sudjelovanja HSI-ja bilo je uspostavljanje suradnje s GWIN-om, temeljene na uzajamnosti izlaganja, a predsjednica GWIN-a Bola Olabisi potvrdila dolazak međunarodne ekipe inovatorica na INOVU u studenome u Zagreb.

Nastup hrvatskih inovatorica u Cardiffu ostvaren je uz potporu Grada Zagreba, a pobjednička ekipa slijeće u zagrebačku zračnu luku iz Londona danas u u 20,25 sati, stoji u priopćenju HSI-ja.

Nasmiješi se i odmahni rukom

 

Bezazlena kolumna “Sve smo mi Jelena Veljača“, koja je trebala pokazati s kakvim se stereotipima svaki dan susrećemo, izazvala je žustru raspravu popraćenu također popriličnom količinom stereotipa. Zanimljivo, najveći dio komentara dolazio je upravo od žena ljutitih na moje stavove o šovinizmu i seksizmu. 

Pa čime sam ih to isprovocirala? Usporedbom s Veljačom? Zar nisu shvatile da nije poanta u Veljači? Zar je moguće da imaju potrebu tako banalizirati ono što je nekima ozbiljan problem? I još pritom uputiti mene i sve druge “Nasmiješi se i odmahni rukom“.

I što su time dokazale? Da su slabe priznati ono što ih smeta ili da su slabe boriti se protiv toga ili da toga čak nisu ni svjesne ili da se predrasude i stereotipi hvataju na ljude neovisno o njihovom spolu. Pitam se kakva bi reakcija bila da je naslov bio “Sve smo mi Ana Magaš”. (Da, zaboravih, pa ona je nosila kratku suknju i lupala po vratima vlastitog stana čime je provocirala). Ili da sam nas usporedila s Ilishom Jarrett? Zar se i ona trebala nasmiješiti kad se njezin silovatelj “rukovao” s njom? Apsolutno prihvaćam da ono što smeta jednoj od nas ne smeta drugoj ali i dalje ne vidim razlog zašto je to povod za popljuvati onu kojoj nešto smeta nebitno kako se ona zvala.

I dalje ne shvaćam što nekome znači biti svjestan predrasuda i stereotipa kojima je okružen i na njih se samo nasmijati. Ne želim se smješkati ljudima koji se prema meni ili prema mojem izboru odnose bez poštovanja. A za mene, još jednom ću ponoviti, komentiranje mojeg ili bilo čijeg izgleda i zaključivanje na temelju godina, spola i izgleda nije komplementiranje nego nepoštivanje. I odbijam se na to smijati. Odbijam odgovarati na pitanja koja se muškarcima niti ne postavljaju jer se smatra da to nije pristojno ni bitno. Da, imamo izbor. Ali zašto ga moramo stalno braniti?

A još bi se pritom trebala i smješkati, kažu komentatorice, da bih pokazala kako znam primiti kompliment (!!) i kako bih dokazala da sam (e sad slijedi jedan od dražih mi komentara) “jedna od sretnih i ispunjenih žene koje ne bi potrošile ni milisekundu na analize situacija u kojima ih je netko možda tikom lijevog oka, frktajem nosa ili krvnim tlakom ponizio, odnosno uvrijedio zato što su – žene“. 

Zar sretne žene ne bi smijale analizirati? Još jedna krasna presumpcija: ako sam sretna i ispunjena ne analiziram. Dakle, ne misli, samo budi lijepa i sretna! A za vrhunac sreće u životu najbolje je da si dam odstranit mozak.

Gdje su nestali argumenti? Naravno da predrasude postoje i uvijek će postojati, no, to ne znači da se protiv njih ne treba boriti. Pogotovo ako ustvari nije riječ o predrasudama nego o mentalnom sklopu većine društva u kojem živimo.

Ne moramo u toj borbi spaljivati grudnjake. Dovoljno je da si osvijestimo da se ne moramo smješkati kad nam postariji gospodin završava razgovor s rečenicom “Bok maco“. Dovoljno je da netko ima hrabrosti reći da nije u redu kandidatkinju na lokalnim izborima okarakterizirati kao “mlada zgodna riječanka” osim u slučaju da se njezinog protukandidata nazove “starijim debelim riječaninom“. Kad se to dogodi dat ću za svaki kompliment dva osmijeha, a možda i nešto više. (Još bi mi draže bilo kad bismo prestali lijepiti epitete poput mlad/a, zgodan/a i više slušali što ti mladi/stari/zgodni/nezgodni ljudi govore i rade.)