Opačić: Država dosad nije učinila ništa u spolnom odgoju mladih

Zdravstveni sustav i politika još nedovoljno prepoznaju potrebu zaštite zdravlja žena, što pokazuje i novi prijedlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji u čijoj se izradi nije vodilo računa o zdravlju žene, nego se robovalo konzervativnim stajalištima, ocijenio je danas SDP-ov zastupnik Mirando Mrsić govoreći o zakonu koji bi se uskoro trebao naći pred Vladom.

Po tom prijedlogu, pravo na medicinski potpomognutu oplodnju ne bi imali izvanbračni partneri i žene bez partnera, zabranjuje se zamrzavanje zametaka, a djetetu daje pravo da dozna tko su mu biološki roditelji kad postane punoljetno. Protiv tih odredaba pobunile su se pojedine nevladine udruge.

Zakon o reproduktivnom zdravlju mora biti mnogo otvoreniji i omogućiti ženama da ne moraju odlaziti na postupke medicinski potpomognute oplodnje u susjedne zemlje, nego da to ostvare u Hrvatskoj, rekla je SDP-ova zastupnica Milanka Opačić na okruglom stolu o zdravlju žena što ga je u Hrvatskome saboru organizirao Kluba zastupnika SDP-a.

Istaknula je da država dosad nije učinila ništa u spolnom odgoju mladih, koji bi pak pridonio da mladi ne ulaze u rizične spolne odnose te da budu odgovorni prema svojem zdravlju.

Na skupu je istaknuto kako je gotovo polovica žena još izvan domašaja zdravstvenoga sustava. U toj skupini, istaknuo je Aleksandar Đakula iz Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara, najviše je slabije obrazovanih žena, nezaposlenih žena, domaćica, poljoprivrednica, samohranih majki te žena koje rade u teškim radnim uvjetima i žena u zatvorima.

Po pokazateljima o zdravlju, žene u Hrvatskoj žive četiri godine duže od muškaraca, ali znatno više umiru od karcinoma. Tako je do 39. godine života broj umrlih žena jedan i pol puta veći od broja umrlih muškaraca, a u dobi od 41. do 49. godine umire za trećinu više žena od muškaraca, rekla je dr. Mrsić.

Istaknula je da mnogo žena umire od uznapredovalog raka dojke, raka vrata maternice i pluća, ali su najveći uzrok smrti u žena, kao i u muškaraca, kardiovaskularne bolesti, što često ne prepoznaju ni liječnici pa se u medicinska istraživanja većinom uključuje muškarce.

Kad je u pitanju zdravlje žena, dr. Mrsić je istaknula kako još nije dovoljno prepoznata važnost mentalnoga zdravlja budući da podatci govore da se muškarci više ubijaju, ali žene to češće pokušavaju. Također je rekla kako se – iako je počelo cijepljenje protiv HPV infekcija, zaboravilo se da virus prenose muškarci, o čemu nije organizirana nijedna javnozdravstvena kampanja.

Okrugli stol organiziran je kao poticaj za izradu i donošenje strategije o zaštiti zdravlja žena.

Javno zagovaranje za seksualna i reproduktivna prava mladih

 

Poziv na trening  

“Javno zagovaranje za seksualna i reproduktivna prava mladih”

  

Drage i dragi!

Zadovoljstvo nam je što vas možemo pozvati na sudjelovanje na treningu i projektu “NEK SE MLADE PITA! – Seksualna i reproduktivna prava i zdravlje mladih u RH” koji provodi CESI uz financijsku podršku Europske Komisije – Phare-a 2006 i Grada Zagreba.

Projektom želimo uključiti mlade različitog socio-ekonomskog statusa u razvoj, provođenje i praćenje javnih politika vezanih u seksualna i reproduktivna prava i zdravlje te ukazati na važnost  seksualne edukacije te osiguravanja servisa prilagođenih potrebama mladih (youth friendly services).

 

Na početku provođenja projekta formirana je grupa mladih ljudi koja je napravila analizu postojećih mjera, politika i  praksi u RH vezanih uz seksualna i reproduktiva mladih, te analizu dobrih praksi u zemljama EU. Na temelju analize osmišljen je priručnik za javno zagovaranje koji će  služiti kao alat kojim se mogu unaprijediti seksualna prava i zdravlje mladih.

 

U periodu od 25. do 28. lipnja u Termama Jezerčica organiziramo trening za 18 mladih osoba (16 – 25 godina) “Javno zagovaranje za seksualna i reproduktivna prava mladih” . Ovaj će trening će  obuhvatiti teme vezane uz  seksualna prava (seksualna edukacije, servisi i usluge prilagođene mladima, politike i sl.) te teme vezane uz zagovaranje. Osim toga zajedno ćemo planirati akcije/akciju koju će sudionici/e seminara imati obavezu provesti u periodu od srpnja do listopada 2009. godine. Troškove hrane, smještaja u dvokrevetnim sobama i putne troškove pokriva CESI.

 

Ako odlučite sudjelovati na treningu molimo Vas ispunite prijavnice te ih pošaljite faxom, e-mailom ili poštom na našu adresu najkasnije do 14. lipnja 2009. godine. Adresa je CESI, Nova cesta 4, 10 000 Zagreb; fax 01 24 22 801; e-mail: scesar@zamir.net ili cesi@zamir.net. Može se prijaviti više osoba iz jedne organizacije.

 

Na temelju zaprimljenih prijava obavit ćemo proces selekcije sudionika/ca i obavijestiti Vas o rezultatima selekcije.

U prilogu Vam, osim prijavnice, dostavljamo okvirni program rada i kratki opis projekta.

S poštovanjem,

Sanja Cesar

Više žena na upravljačkim pozicijama u sportu

Putem umrežavanja može se značajno utjecati na uključivanje većeg broja žena na upravljačkim funkcijama u športu, a kako je Europska komisija raspisala natječaj za projekte umrežavanja sve zemlje i regije Radne zajednice Alpe – Jadran pozvane su da se aktivno uključe i prijave svoje Projekte, zaključeno je na VIII. konferenciji RZ Alpe-Jadran koja je danas završena u Opatiji.

Šezdesetak sudionika Konferencije iz Mađarske, Austrije, Italije Slovenije i Hrvatske prihvatili su prijedlog predsjednika Projektne skupine za šport RZ Alpe-Jadran Thomasa Hirschoboka da se, s obzirom na trenutni status Hrvatske kao kandidata za članicu Europske unije, umrežavanje na području Alpe Jadran internacionalizira, jer bi to, po njegovom mišljenju, osobito pridonijelo poticanju razmjene dobrih iskustava, rezultata istraživanja te primjene jedinstvene metodologije u provedbi istraživanja.

Organizator konferencije bilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, a tijekom dvodnevne Konferencije obrađeno je niz tema o položaju žena u športu.

Raspravljalo se o položaju žena u vrhunskom, školskom, športu za sve, športu osoba s invaliditetom, odnosu žene, športa i medija te položaju žena u menadžmentu športskih organizacija. Bila je to prigoda za izmjenu iskustava koja će pridonijeti većem uključivanju žena u sve strukture športa.

Sva predavanja i radovi tiskani su u zborniku na službenim jezicima RZ Alpe – Jadran: mađarskom, njemačkom, slovenskom, talijanskom i hrvatskom.

Iznadprosječan udio žena u Oružanim snagama RH

Hrvatska vojska već danas u svojim redovima ima viši postotak žena od većine članica Sjevernoatlantskog saveza, a u idućim bi godinama od prosjeka mogla još dodatno odskočiti. Prosjek NATO-a je 7, Hrvatske 9,4 posto.

U prilog zaključku da, narodski rečeno, Hrvatice sve radije idu u vojnikinje, dovoljno govore dva podatka. Prvi, da je od ukupno 834 kandidata koji su se ove godine prijavili u MORH-ov program školovanja “Kadet” žena 241 ili gotovo trećinu, te drugi, da je među dosad prijavljenima za dragovoljno služenje vojnog roka u Hrvatskoj žena bilo čak 14 posto.

– Ove brojke pokazuju da su, ne samo OS RH, već i naše društvo općenito sve otvoreniji, no mislim da žene u vojnom sustavu ne treba gledati odvojeno od muškaraca. To je posao kao i svaki drugi, drži pomoćnica pročelnika Vojnog kabineta Predsjednika RH Sunčana Vukelić, prije desetak dana promaknuta u čin brigadirke.

 

Četiri brigadirke

Do te visoke časničke pozicije, uz nju su dosad došle još samo tri pripadnice OS RH. Prije šest godina u brigadirku je promaknuta Helena Kucelin, danas voditeljica Odjela za obuku na središtu za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Tri godine kasnije pridružila joj se Mirjam Antolić, pročelnica kabineta načelnika Glavnog stožera OS RH, a čin brigadirke ima i Dragica Koketi, predsjednica MORH-ovog višestegovnog suda.

– Ja zaista nisam mislila da žene na visokim činovima u vojsci javnost percipira kao nešto neobično. To sam shvatila tek kad sam dan nakon promaknuća otvorila novine i vidjela da je moje ime posebno istaknuto među još desetak muških kolega koji su istodobno također dobili nove činove, dodaje brigadirka Vukelić, koja je vojnu karijeru kao diplomirana pravnica započela 1992. godine u Zapovjedništvu Zbornog područja Zagreb. U vojsci je, međutim, odlučila ostati i po svršetku Domovinskog rata, a o napredovanju, tvrdi, nikad nije pretjerano razmišljala.

Udio pripadnica ljepšeg spola na visokim časničkim pozicijama u OS RH vrlo je visok. Hrvatska danas, uz četiri brigadirke, ima i 29 pukovnica, te 128 bojnica.

 

Obećanje Đurđe Adlešič

Ipak, do onog najvišeg, generalskog čina, dosad u Hrvatskoj nije uspjela doći još nijedna žena. Najbliža tome sada je Mirjam Antolić koja će ove godine završiti izobrazbu na Hrvatskom vojnom učilištu i tako steći sve formalne preduvjete za promaknuće u generalicu.

U MORH-u ne žele prognozirati kada bi u Hrvatskoj mogao doći dan na koji će jednog zapovjednika podređeni titulirati s “gospođo generalice”, no Đurđa Adlešič je još lani najavila kako bi to moglo biti do kraja mandata aktualne Vlade.

– Osoba koja će biti promaknuta u generala, osim obrazovanja, mora biti i na položaju koji zahtijeva tu razinu čina. Tako da je u ovom trenu teško reći kad ćemo dobiti prvu generalicu. Ali definitivno je da, ako gledamo interes žena za radom u OS RH, te njihov udio među vojnicima i časnicima, krivulja definitivno ide prema gore, komentira glasnogovornik MORH-a Goran Grošinić.

 

Vojne profesionalke

O uključenju žena u vojne jedinice na ovim se prostorima počelo prvi put ozbiljnije razmišljati sredinom osamdesetih godina kad je vrh tadašnje JNA razmatrao uvođenje kraćeg, ali obveznog vojnog roka za njih. Stvar, međutim, nikad nije realizirana zbog raspada Jugoslavije. U svijetu danas postoji nekoliko modela za uključivanje žena u vojni sustav. U nekim zemljama poput Izraela žene podliježu općoj vojnoj obvezi i dužne su služiti vojni rok. Rusija, zatim, ostavlja mogućnost za angažiranje žena samo u slučaju ratnih zbivanja, dok je Hrvatska preuzela model kakav postoji u Velikoj Britaniji i SAD-u koji ženama omogućuje da postanu vojne profesionalke, po svemu ravnopravne muškarcima. Žene se u nas raspoređuju na sve borbene dužnosti. Ima ih u vojnoj policiji, zastupljene su u mirovnim misijama, a imamo i jednu pilotkinju. Riječ je o 33-godišnjoj Dijani Doboš, koja je jedno vrijeme aktivno letjela kao članica “Krila Oluje”, akrobatske skupine Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

– Ima li diskriminacije od strane muških kolega? Osobno je nikad nisam doživjela, a mislim da najbolji odgovor na to pitanje daje rast broja žena u vojsci. Mislite li da bi se žene uključivale u OS RH da je drugačije – zaključuje brigadirka Sunčana Vukelić.

 

Najmoćnije žene u uniformi

HELENA KUCELIN – rođena 1961. godine u Puli, profesorica obrane i zaštite, završila Časničku školu.

– u OS RH od 1991. godine.

– bila vojnikinja u 112. brigadi Zadar, bila nastavnica, a kasnije i načelnica katedre na učilištu HRZ “Rudolf Perešin”.

– trenutno voditeljica Odjela za obuku na Središtu za obuku HRZ i PZO.

 

MIRJAM ANTOLIĆ – rođena 1963. godine u Zagrebu, profesorica engleskog jezika i književnosti, završila Časničku školu.

– U OS RH od 1990. godine.

– radila kao državna službenica u MORH-u, prevoditelj u Inspektoratu obrane, te pročelnica Kabineta načelnika Glavnog stožera OS RH.

– trenutno na školovanju u Ratnoj školi.

 

SUNČANA VUKELIĆ – rođena 1961. godine u Zagrebu, diplomirana pravnica, završila Časničku školu.

– u OS RH od 1992. godine.

– bila savjetnica za pravne poslove u Zapovjedništvu ZP Zagren, pa načelnica Odjela izrade nacrta propisa Uprave za pravne poslove.

– trenutno pomoćnica pročelnika Vojnog kabineta Predsjednika RH.

 

DRAGICA KOKETI – rođena 1956. godine u Travniku (BiH), VSS, završila Časničku školu.

– U OS RH od 1993. godine.

– bila namještenica Personalne službe MORH-a, načelnica Uprave za personalne poslove, načelnice Odjela za upravno-pravne poslove i viši stručni savjetnik za međunarodno pravo u Pravnoj službi.

– trenutno predsjednica Višeg vojnostegovnog suda u MORH-u

Pretukli mladiće na izlasku s gay partyja

Rijeka – Ako je suditi po batinama koje su dobila dvojica muškaraca vraćajući se u tri sata ujutro s organiziranog gay partyja iz lokala “Filter” u Zvonimirovoj ulici, očito ima mladića kojima smeta drugačija seksualna orijentacija. Razgovarali smo s pretučenim 29-godišnjakom kojeg su zajedno s njegovim 37-godišnjim prijateljem kukavički s leđa, napali i isprebijali. Dogodilo se to u Ulici Luki, u prvim satima nedjelje. Mladići su proveli gotovo cijelu večer u lokalu na zabavi namijenjenoj u prvom redu istospolnim parovima, ali i drugim željnim zabave.

 

Napad s leđa

– Bio sam malo skeptičan, s obzirom da se lokal nalazi u blizini drugog zabavnog kluba, ali s druge strane znao sam da je na zabavu mogao ući samo onaj tko se nalazio na listi gostiju. No sada kada vrtim film, smiješno bi bilo da se ništa nije dogodilo, priča pretučeni mladić.

– Prijatelj i ja izašli smo oko tri sata i ugledao sam na zidiću grupicu mladića kako sjede. Odjednom me preplavio strah, no vidio sam da mladići razgovaraju sa zaštitarom kluba pa sam se malo opustio i krenuo prema Ulici Luki gdje sam parkirao auto. Tada su nam prišli s leđa, počeli nas pljuvati i tući. Ne znam koliko je sve skupa trajalo. Ništa im nismo napravili, nismo ih provocirali i vjerujte, sretan sam što sam živ, rekao nam je drhtavim glasom jedva se suzdržavajući da ne zaplače pretučeni mladić.

– Pitate me zašto odmah nisam zvao policiju? Vjerujte mi, u tom trenutku premro sam od straha, nisam pomislio da će se tako nešto dogoditi, ali kad su nas pretukli nazvali smo policiju i čekali ih na autobusnoj stanici Mlaka. Oni su uzeli naše izjave, ali nisam vidio da su nekoga uhvatili osim što su obavili razgovor s vlasnikom lokala i nekim gostima, rekao nam je premlaćeni mladić.

 

Sporna uloga policije

Ništa bolje nije prošao par mladih iz Brazila koji rade u Rijeci. Potvrdili su da je vlasnik lokala organizirao party s unaprijed pripremljenom listom gostiju što znači da nitko nepozvan nije mogao ući. Ona i mladić koji se deklarira kao homoseksualac izašli su iz lokala oko dva sata kako bi kupili nešto za pojesti kada je jedan mladić nakon dugog provociranja pogledom bez ijedne riječi na njih bacio punu limenku piva. Mlada Brazilka, prepričava nam događaj, pokušala je mladića smiriti riječima, na mješavini hrvatskog i engleskog primirila ga riječima: “Smiri se, mi smo prijatelji, nismo za nikakvo nasilje”.

Iako su vidjeli policijsku ophodnju koja je stigla na dojavu o tučnjavi, nije im bilo jasno kako nisu odmah uhvatili rabijatne mladiće. Brazilci su istog trenutka nazvali prijatelja koji je po njih došao automobilom. No, kada su odlazili s Mlake ugledali su mladića bez majice s palicom u ruci i nije im jasno zašto ga policija nije maknula s ceste.

Peticijom protiv Zakona

Udruge Roda i Beta prikupljale su u središtu Zagreba tijekom vikenda potpise na peticiju kojom od Ministarstva zdravstva i Vlade traže hitno povlačenje iz procedure Nacrta prijedloga zakona o medicinskih potpomognutoj oplodnji jer smatraju da je zbog svoje konzervativnosti, neprihvatljivih rješenja i neshvaćanja problema neprimjeren osobama s problemima neplodnosti kojima je namijenjen. “Peticiju ćemo poslati Vladi uoči sjednice idućeg tjedna, budući da je ministar zdravstva najavio da će se zakon naći pred Vladom u narednih desetak dana. Smatramo da bi Vlada i Ministarstvo zdravstva trebali vidjeti što građani misle o tome, pogotovo jer u postupak izrade i donošenja zakona nisu bile uključene udruge”, izjavila je za Hinu Karmen Rivoseki Simić iz Udruge Roda. Peticija nazvana “Zakon kakav nam treba, a ne kakav nam serviraju” potpisuje se i na internetskim stranicama Udruge Roda, a samo u dva dana prikupljeno je 3000 potpisa.

Udruge Roda i Beta smatraju da bi se donošenjem predloženog zakona prekršili Obiteljski zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova te smanjio broj korisnika prava na postupak medicinski potpomognute oplodnje jer to pravo ne bi imali izvanbračni partneri i žene bez partnera. Smanjio bi se i broj metoda jer bi zabrana zamrzavanja zametaka, koja se primjenjuje u cijelom svijetu, smanjila uspješnost postupaka za najmanje 10 posto. Kako bi pak donacija genskog materijala postala javna, to bi višestruko smanjilo broj donora. Udruge podsjećaju da postoji zakonski prijedlog iz 2004. koji je prošao sve zakonske procedure i gdje su usvojene primjedbe i struke i pacijenata. Taj je prijedlog odobrila i Vlada ali je odjednom zbog pritisaka utjecajnih društvenih skupina povučen iz procedure.
Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj svaki šesti par neplodan, a da uspješnost jednog postupka potpomognute oplodnje iznosi 25 posto.

Udruge ističu kako država godišnje osigurava sredstava samo za 1300 postupaka, čime na više od 18 posto neplodnih osoba omogućava rođenje samo 300 djece.