Danska: Usvojena jednakost muškaraca i žena u nasljeđivanju krune

Danska je u nedjelju na referendumu usvojila velikom većinom zakon kojim se uvodi jednakost muškaraca i žena u nasljeđivanju krune, službeno je objavljeno u ponedjeljak u Kopenhagenu.

Amandman Ustavu usvojen je s 85,4 posto glasova “za” prema 14,6 posto “protiv”. Referendumu se odazvalo 45,5 posto svih upisanih birača, što je znatno premašilo minimalni prag od 40 posto potrebnih da bi se usvojio ustavni amandman, objavio je Institut za statistiku.

U skladu s tim zakonom, prvorođeni u kraljevskoj obitelji, djevojčica ili dječak, bit će prvi u redu za nasljednika, a taj je privilegij dosad bio rezerviran za muške potomke.

Ustavom se dosad određivalo da prijestolje nakon smrt kralja pripadne njegovom sinu ili kćeri, ali da mlađi sin ima prednost pred starijom kćeri.

“To je jaki signal koji pokazuje kako želimo biti društvo u kojem muškarci i žene imaju iste mogućnosti radilo se o običnim ljudima ili prinčevima i princezama”, izjavio je premijer Lars Loekk Rasmussen u nedjelju.

Za isplatu prekovremenih radnih sati šefovi traže seks

Krevet ili posao?! Ova ucjena češća je nego ikad. To tvrdi Vedran Uranija, pravni zastupnik iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru, koji ističe kako šefovi, uglavnom niže razine, najviše zlostavljaju zadarske radnice.

– Činjenica je da je vrijeme recesije, da se teško dolazi do posla, a da i dio ljudi ostaje bez posla. Stoga se i broj seksualnog zlostavljanja u prvih pet mjeseci ove godine znatno povećao, a više se ne ucjenjuje samo po pitanju zaposlenja. Dio se radnica žali da ih se ucjenjuje seksom čak i za prekovremene sate.

Treba istaknuti da žrtve seksualnog zlostavljanja imaju od 20 pa do 55 godina i da se takvih slučajeva sve više prijavljuje nakon što smo neke postupke procesuirali – rekao nam je Vedran Uranija dodavši kako se na seksualno zlostavljanje odnosi 10 posto od ukupnog broja prijava.

– Broj prijava za mobbing u Zadru dvostruko je veći nego lani u isto vrijeme. Razlog tome je i opća nesigurnost uvjetovana krizom u gospodarstvu. Samo prijavljenih slučajeva mobbinga imamo više od 400, anonimnih prijava je oko 200, a procjenjujemo da se stvarna brojka u prvih pet mjeseci ove godine možda penje i do tisuću.

Iako je sve veći broj radnika/ca svjestan da sve treba prijaviti, ipak ima onih koji to izbjegavaju. U zadnje vrijeme ljudi nam se žale i da sagorijevaju na poslu radeći i do 12 sati – kaže nam Vedran Uranija.

Julija Timošenko želi biti predsjednica Ukrajine

Jedna od najutjecajnijih žena u svjetskoj politici, ukrajinska premijerka Julija Timošenko, objavila je kako će se kandidirati za predsjednicu Ukrajine na izborima 2010. godine.

U izjavi koja je emitirana uživo na nacionalnoj televiziji, Timošenko je dodala kako će na tim izborima pobijediti rekavši kako će njena vlada biti “jaka i nepodmitljiva”.

Aktualni ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko također je najavio svoju ponovnu kandidaturu na izborima sljedeće godine.

Forum o tranzicijskoj pravdi u post-jugoslavenskim zemljama

U svibnju je u Bečićima pored Budve u Crnoj gori, održan još jedan regionalni Forum o tranzicijskoj pravdi u post-jugoslavenskim zemljama kojemu je prisustvovalo više od 350 nevladinih organizacija i pojedinaca/pojedinki iz regije. Petom regionalnom Forumu o tranzicijskoj pravdi u post-jugoslavenskim zemljama prethodila je Skupština koalicije za REKOM (KoREKOM) na kojoj su sa svojim prijedlozima i amandmanima sudjelovali članovi i članice iz Hrvatske. Nakon rasprave o prijedlogu i amandmanima Statuta usvojen je Statut Koalicije za REKOM. U Statut su uneseni nakon rasprave i glasovanja prisutnih prijedlozi podneseni psimenim putem kao i prijedlozi prisutnih sudionika/ca Skupštine.

 

Ova inicijativa djeluje od 2006. potaknuta idejom i radom tri organizacije za ljudska prava, a posebno predanim radom dvije žene i  organizacijama u kojima one djeluju, Natašom Kandić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda  i Vesnom Teršelić iz Documente iz Zagreba. Važno je spomenuti da je prvobitno kao osnivač ove inicijative uz spomenute organizacije bila uključena i organizacija  Centar za istraživanje i dokumentaciju iz Sarajeva, BiH. Tri organizacije su  zajedno radile na iniciranju regionalne debate o mehanizmima za uspostavljanje pravde za teška kršenja ljudskih prava počinjena u posljednjim ratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije.

 

Na Forumu su sudjelovali sudionici/ce iz svih post-jugoslavenskih država, pojedinci/ke i predstavnici/ce nevladinih organizacija, udruženja žrtava i obitelji žrtava, kao i tužitelji/ce, suci/sutkinje, umjetnici/e i predstavnici/e udruženja mladih kao i feminističkih organizacija.

 

Bivši član Komisije za jednakost i pomirenje iz Maroka, Abdelhay Moudden, i bivši savjetnik članova Komisije za prihvaćanje, istinu i pomirenje iz Istočnog Timora, Patrick Burgess, predstavili su na Forumu iskustva drugih zajednica i regija u pokušaju da se kroz dijalog i objektivno istraživanje činjenica dođe do istine, pomirenja i sprečavanja budućih konflikata, te u odgovorima na pitanja davali preporuke koje bi eventualno mogle biti korisne za ovu regiju.

 

Na  Forumu je prikazan dokumentarni film Rat za mir autora Koče Pavlovića nakon čega je uslijedila rasprava na kojoj su uz autora filma, sudjelovali novinari Luko Brailo i Šeki Radončić te Vesna Teršelič, voditeljica Documente .

 

Drugog dana rada Foruma organizirano je javno svjedočenje žrtava i svjedoka ratnih zločina koja su dio svakog Foruma, sa ciljem da se sačuvaju od zaborava osobne tragedije i na taj način pomogne procesu utvrđivanja činjenica o događajima iz prošlosti. Svjedočili su: Anđelko Kvesić, bivši zatočenik KPD Zenica, Husnija Avdagić, zatočenik više logora u BiH, Šekeret Maliqi, koji je preživio pokolj Albanaca u  kosovskom selu Izbica 1999.godine, Nenad Mihajlović, čija su dva sina na Kosovu odveli pripadnici OVK-a i nisu nikada pronađeni, Nikola Šašo, čiji su roditelji ubijeni tijekom operacije Oluja u Hrvatskoj, Mario Lučić, bivši zatočenik logora Morinj u Crnoj Gori, te Cvetko Ristić,kojem je bilo dvanaest godina kada su mu ubili roditelje, brata i sestru, BiH.

Započeli izbori za Europski parlament

U zemljama članicama Europske unije parlamentarni se izbori održavaju do nedjelje, 7. lipnja 2009., kada će biti poznati i izborni rezultati.

Gotovo 375 milijuna građana EU s pravom glasa na ovim će izborima izabrati 736 zastupnika na mandat od pet godina. Europski se zastupnici biraju na neposrednim izborima na temelju općeg i jednakog prava glasa. Svaka zemlja članica Europske unije ima svoju kvotu zastupnika koja se određuje na temelju broja stanovnika. Najviše budućih parlamentaraca, njih 99, bira se u Njemačkoj, a najmanje na Malti koja u Europski parlament šalje pet zastupnika. Izabrani zastupnici se u EP-u opredjeljuju za pojedinu političku grupu te ne djeluju na temelju nacionalne pripadnosti. U prošlom sazivu najveće grupe bile su Europska pučka stranka i Europski demokrati s 288 zastupnika te Stranka europskih socijalista s njih 216. U tom sazivu parlament je imao 783 zastupnika, no taj broj je temeljem Ugovora iz Nice smanjen na 736 za budući saziv.

Europski parlament već nekoliko mjeseci vodi jaku interaktivnu kampanju čiji je cilj uvjeriti birače da izađu na izbore. Naime, niski je odaziv već tradicionalno najveći problem europskih izbora. U svrhu olakšavanja glasovanja u nekim su zemljama uvedeni noviteti poput glasovanja putem interneta. Na taj je način u Estoniji do sada glasovalo 43 000 ili gotovo pet posto registriranih birača. U finskoj je tijekom pet dana tzv. ranih izbora ili predizbora glasovalo 12,6 posto birača što je povećanje od 1,2 posto u odnosu na izbore 2004. godine.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podnijela izvješće Saboru

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Gordana Lukač Koritnik podnijela je jučer šesto godišnje izvješće o svom radu Hrvatskom saboru. Cjelokupno izvješće možete pronaći ovdje, a saborsku raspravu pogledati ovdje.

Kako su mediji popratili raspravu možete vidjeti ovdje.