U međuvremenu su ostarile

Nekadašnje krojačice šibenske Revije, njih 210, nakon devet godina, koliko je to nekada veliko konfekcijsko poduzeće u stečaju, dobit će dio od ukupno devet zarađenih, a neisplaćenih plaća, ali i ponovnu mogućnost da se vrate na stara radna mjesta.

Država će otpisati dug

Naime, Vlada RH, odnosno Ministarstvo financija, spremno je otpisati potraživanja od Revije u iznosu od 65,8 milijuna kuna.

Ujedno, Vlada je najavila da prihvaća zagrebačku tvrtku Rost Šport za strateškog partnera.

To je prvi put otkako traje stečajni postupak potvrđeno i pismenim podneskom, koji je Ministarstvo financija ovih dana uputilo Županijskome državnom odvjetništvu i Trgovačkome sudu u Šibeniku, što je bivšim šalturicama dalo nadu.

Međutim, da bi Vlada otpisala dug, stečajni upravitelj Ivan Rude, mora u sljedeća dva mjeseca izraditi novi stečajni plan za kupca, a obvezao se da će u roku dva tjedna dostaviti i izvještaj o troškovniku za najam prostora.

– Za Reviju smo spremni platiti osam milijuna i jednu kunu, zaposliti najmanje 50 radnica te pokrenuti proizvodnju u bivšem konfekcijskom poduzeću, ali samo ako se Ministarstvo odrekne svojih potraživanje – kaže Stipić Rošić, vlasnik tvrtke Rost Šport.

Predstavnice bivših šalturica jednoglasno su prihvatile izradu novoga stečajnog plana. Međutim, nisu krile nezadovoljstvo financijskom ponudom zagrebačke tvrtke, što se tiče njihovih zahtjeva. Naime, one su tražile 12 milijuna kuna na račun neisplaćenih plaća, godišnjih odmora…

Neće radna mjesta

– Nakon toliko godina obećanja ne znam što reći. Dok ne vidimo novac na našim računima, nikome ne vjerujemo. Malo je to love, ali ako je dobijemo, mogu samo od sreće plakati. Novo radno mjesto nas ne zanima jer smo sve u međuvremenu ostarjele – kazala je Blaženka Parat, jedna od brojnih radnica. Potraživanja u stečaju uz Ministarstvo ima i HZZO, i to u iznosu od 826.000 kuna.

Bez vrtića ostaje 5000 djece, liste čekanja i za jaslice

I ovog ljeta više od 5000 djece u Hrvatskoj neće se upisati u vrtić, a njihovi roditelji neće uspjeti iskoristiti svoje zakonsko pravo uključenja djeteta u predškolski odgoj. Alarmantno je što će zbog nemogućnosti odvajanja od djeteta jedan od roditelja – u većini slučajeva majka – biti prisiljen koristiti bolovanje, odnosno neplaćeni rodiljni dopust.

Za oko 263.550 djece u dobi od šest mjeseci do šest godina, 663 vrtića je pretijesno. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa procjenjuju da bi državi, točnije većim gradovima, u ovom trenutku trebalo dvadesetak novih vrtića, kapaciteta od 200 do 300 djece.

Svake godine pritisak roditelja na vrtiće, posebice u Zagrebu, sve je veći, što zbog niske cijene “ulaznice” za vrtić (200 kuna mjesečno za jaslice, 400 za vrtić), što zbog toga što se vrtići gotovo i ne grade. Najveći je grad, s već kroničnim problemom manjka vrtićkog prostora, u godinu dana sagradio jedan vrtić, a tri ih je proširio.

“Navala je stravična. Nećemo moći primiti ni svu prijavljenu jasličku djecu onih roditelja koji u potpunosti zadovoljavaju uvjete”, kažu u Dječjem vrtiću “Savica” u Zagrebu, gdje su roditeljima sugerirali predaju prijava i u druge vrtiće. Prednost pri upisu imaju djeca žrtava ili invalida Domovinskog rata te djeca oba zaposlena roditelja ili samohranih roditelja, no zbog velikog pritiska i te će kategorije sredinom lipnja biti na listama čekanja.

“Donedavno su roditelji predavali prijave u dva ili tri vrtića, sada ih predaju u pet ili čak šest ne bi li si bilo gdje osigurali djetetu mjesto”, kažu u vrtiću na Krugama u Zagrebu.

S druge strane, u godinu je dana u Hrvatskoj otvoreno čak 18 dječjih vrtića, većinom privatnih. Prema podacima Ministarstva znanosti, privatne vrtiće dobili su Zagreb, Zadar, Čakovec, Velika Gorica, Bjelovar, Osijek, Kaštel Stari, Pirovac, Slavonski Brod i Split, no riječ je uglavnom o vrtićima s malim kapacitetima, jednom do dvije odgojne skupine.

“Dječje vrtiće pohađa oko 56 posto djece vrtićke dobi u Hrvatskoj i tu je napravljen napredak, no činjenica je da vrtića nedostaje, a pritisak roditelja sve je veći”, kaže načelnica za predškolski odgoj u Ministarstvu znanosti Marija Ivanković. To povlači potrebu za otvaranje privatnih vrtića, pa se i broj djece u njima povećava. Ivanković kaže da je u privatnim vrtićima smješteno oko 21.300 djece, odnosno oko 14 posto. Privatnih vrtića u državi trenutačno je oko 230, a četvrtini su osnivači vjerske zajednice. Očito svjestan problema nedostatka prostora u gradskim vrtićima, Grad Zagreb je na svojim službenim internetskim stranicama objavio popis privatnih vrtića. Roditeljima se tu nude slični programi kao u gradskim vrtićima, ali uz u prosjeku trostruko višu cijenu. Skuplje cijene od gradskih vrtića drže i vjerski.

Na jednog stručnog suradnika 276 djece
Unatoč brojci od gotovo 16.000 djelatnika zaposlenih u predškolskom odgoju, u vrtićima je katastrofalan manjak stručnjaka za rad s djecom. Podaci Ministarstva pokazuju da na jednog stručnog suradnika – pedagoga, psihologa ili defektologa – dolazi 276 djece predškolske dobi. Primjerice, u Hrvatskoj u vrtićima radi samo 136 psihologa.

Danas uspon na vrh?

Danijela Bucić, zajedno s drugim članovima međunarodne ekspedicije Everest 2009. sinoć je po našem vremenu započela uspon na najveći vrh svijeta Mt. Everest, 8.848 metara nadmorske visine. U tijeku današnjeg dana znat će se je li ona peta Hrvatica koja je dotaknula najvišu čvrstu točku planeta Zemlje.

– Danijela je dobro, kaže da je sve u redu i da nema problema sa zdravljem, rekla nam je njena sestra Tanja Bucić.

Danijela Bucić, inače rodom iz Selina iz općine Starigrad i nekadašnja djelatnica Zadarskog lista, jedna je od 18 članova ove ekspedicije koju čine alpinisti iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Italije. Zajedno s Danijelom na ekspediciji iz Hrvatske sudjeluje i Iris Prebeg iz Rijeke. Svi članovi ekspedicije su odlično pripremljeni, aklimatizirani i motivirani. Jedino što im je potrebno dva dana lijepog vremena da ostvare svoj cilj.

Ekspedicija je na završni uspon krenula još proteklog tjedna te je osvajanje vrha bilo planirano za vikend, ali je zbog lošeg vremena ono odgođeno. Oni su trenutačno jedina ekspedicija na sjevernoj strani vrha tako da ne očekuju gužvu. U zadnjih nekoliko dana suočili su se i s krađom opreme, odnosno hrane i boca s kisikom iz logora C1 i C3.

Istra: Bez županice i ijedne gradonačelnice

Istarsku županiju neće voditi županica (nije bilo ni kandidatkinje), nijedan grad u Istri neće voditi gradonačelnica (čak ni nakon drugog kruga), a jedina istarska općina kojoj će izvjesno žena biti na čelu je Fažana s time da u prvom krugu nije izabrana baš nijedna! To je s rodnog aspekta poražavajući rezultat prvih neposrednih izbora za čelnike lokalne izvršne vlasti.

Mušku sliku u istarskoj samoupravi, koja je valjda odraz shvaćanja da žena drži tri kantuna u hiži ma nanke jedan u gradu/općini, možda će malo ublažiti nedjeljna balotaža. Naime, uz sigurnu fažansku načelnicu – tamo je dilema samo hoće li se zvati Dušanka Šuran ili Ada Damjanac – još su dvije kandidatkinje za načelnice: u Marčani Vesna Biletić protiv favoriziranog Marijana Kostešića i u Pićnu Kristina Đurović protiv Ivana Frankovića koji je bio bolji u prvom krugu. Ostala pripetavanja su sva u muškom društvu.

Nešto bolja jest i bit će slika zamjenica (grado)načelnika, a smiješi nam se i podžupanica bez obzira na to hoće li joj šef biti Jakovčić ili Cuccurin jer obojica su kao jednog zamjenika istaknuli ženu: Jakovčić Vivianu Benussi, a Cuccurin Slađanu Pletikos-Pernar. K tome, nakon prvoga kruga u pet gradova s gradonačelnicima izabrana je i jedna zamjenica. U Novigradu Sonja Šikanić, u Labinu Eni Modrušan, u Pazinu Ines Kovačić Drndić, u Poreču Nataša Basanić Čuš te u Puli Vera Radolović. Izvjesna je i vicesindaca u Bujama jer su uz oba gradonačelnička kandidata zamjenice žene: Marianna Jelicich Buić i Jasna Opačak. U Umagu je jedna potencijalna dogradonačelnica IDS-ovka Sandra Fabris. Usput: u Rovinju u kojem gradonačelnik ima pravo na dva zamjenika nema žene. U Poreču, pak, zahvaljujući “genijalnom” zaobilaženju gradskoga statuta koji nalaže gradonačelnika ili zamjenika iz talijanske nacionalne zajednice, što u prvom krugu izbora nije postignuto, moguć je izbor još jedne zamjenice na dopunskim izborima za spomenutu manjinu.

U općinama za sada je pet zamjenica načelnika: Ivana Mikoli (Brtonigla), Sabina Sorčić Prodan (Grožnjan), Mirela Gašparini (Kaštelir-Labinci), Sandra Kaligari (Motovun) i Sanja Žužić (Tar). Bit će i u Funtani jer oba načelnička kandidata imaju žene za zamjenice, a ovisno o nedjeljnom drugom krugu možda još u Fažani, Karojbi, Lanišću, Marčani, Pićnu i Savičenti.

U za žene najpovoljnijem slučaju možemo u Istarskoj županiji imati tri općinske načelnice. To je u odnosu na broj općina 10 posto, a u odnosu na sve samouprave (42 sa županijom) bijednih sedam posto. Zamjenica župana i (grado)načelnika može nakon drugog kruga biti maksimalno 20, odnosno po jedna u svakoj drugoj samoupravi. Jedina “utjeha” zagovaračima spolne ravnopravnosti u Istri može biti činjenica da su u prošlom mandatu u ovoj županiji samo dvije žene bile na čelu izvršne vlasti – Lorella Limoncin Toth u Bujama i Dušanka Šuran u Fažani.

Zagreb Pride/ Poziv na sudjelovanje

POVORKA PONOSA LGBTIQ OSOBA ZAGREB PRIDE ZA OTVORENI GRAD – 13. LIPNJA pod sloganom SUDJELUJ!

U Zagrebu će se u lipnju održati društvena, politička i zabavna manifestacija Zagreb Pride. Glavni dio ovogodišnjeg Pridea održat će se od 8. do 14. lipnja, a Povorka ponosa i javni skup s koncertom bit će u subotu, 13. lipnja.

To će biti osmi po redu Pride, s neizostavnom Povorkom ponosa, za sada jedinom u Hrvatskoj, ali i u užoj regiji. Pretprogram započeo je još u travnju prigodnim zabavama, budući da je izostanak sigurnih i slobodnih prostora u Zagrebu i drugim gradovima jedan od kroničnih problema LGBT zajednice u Hrvatskoj, zbog izostanka institucionalne i materijalne podrške nadležnih vlasti.

Tema Pridea, koji će se održati pod sloganom “Sudjeluj!”, upravo je sam grad Zagreb.

Više!

Napadi motivirani osobnim interesima

Oni koji su napadali “Korak” i lažno svjedočili mogu biti motivirani jedino osobnim interesima – ustvrdile su to čelnica Ženske grupe Sadika Zvirkić i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, ujedno i čelnica Savjeta ove karlovačke udruge za pomoć žrtvama nasilja.

Podsjetimo da je optužbe o malverzacijama u “Koraku” prošli mjesec u javnost iznijela bivša voditeljica tajnog skloništa Jasna Grbačić.

– Dobila sam poruku jedne bivše štićenice skloništa koja je tom prilikom lažno svjedočila protiv nas da se ne ljutim, jer joj je zauzvrat obećan posao i stan, ispričala je Zvirkić.

 

Fizički napad

Ona je prije nekoliko tjedana prijavila i prijetnje smrću, a tvrdi kako je nedugo zatim ispred Skloništa fizički napadnuta i njegova sadašnja voditeljica. U istom kontekstu u “Koraku” shvaćaju i neke druge događaje poput noćnih razbijanja ograde oko Skloništa.

Na novinarski upit tko bi mogao stajati iza svega, Zvirkić je podsjetila na nekoliko događaja.

– Prije dvije godine se tražilo da tajno sklonište dijeli isti prostor s nekim braniteljskim udrugama ili Mješovitom industrijskom školom, što je bilo nemoguće. Pet dana prije napada, u javnost smo iznijeli informaciju da sa Županijom nismo uspjeli potpisati ugovor o financiranju skloništa, te da s Gradom imamo neizvjestan odnos. Osim toga, bivša voditeljica je zbog školske spreme premještena na drugo radno mjesto, a ja sam joj odbila potpisati da je lom noge doživjela kao ozljedu na radu, jer to nije bila istina. Ne govorim da su napadi na nas motivirani upravo nekom od navedenih stvari, ali imam pravo to nagađati, dodala je Zvirkić, potvrdno odgovorivši na pitanje postoji li mogućnost da su “napadači” na njih odrađivali posao u ime nekoga.

 

Inspektori u “Koraku”

Rad “Koraka” i Skloništa prošlih su dana na temelju optužbi supružnika Grbačić pročešljali inspektori za gospodarski kriminal. Pismeni nalaz očekuje se ovih dana.

Sobol i Zvirkić pozvali su policiju da zabrani prilaz Skloništu i “Koraku” svim osobama koje su u proteklo vrijeme napadali njegove djelatnice, bilo fizički, bilo verbalno.

Zvirkić je najavila i kako će protiv napadača podnijeti privatnu tužbu za duševne boli

 

U skloništu 18 žena i 34 djece

Lani su kroz tajno sklonište prošle 43 žene i 91 dijete, a ove već osamnaest žena i 34-ero djece.

– Ove brojke dovoljno govore o potrebi opstanka ovog skloništa, jednog od pet tajnih u državi. Zato molim policiju i nadležne službe da što prije okončaju istragu, jer samo to može garantirati da će sklonište izaći iz ove situacije, rekla je Sobol.