Poduzetnice godine Gordana Deranja i Lada Karninčić

Gordana Deranja iz Tehnomonta proglašena je menadžericom godine, a Lada Karninčić, vlasnica Trentona, poduzetnicom godine u izboru koji je povodom Svjetskog dana poduzetnica organizirala Hrvatska udruga poslovnih žena Krug i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Gordana Deranja direktorica je pulskog Tehnomonta, brodograđevnog poduzeća čije je vodstvo preuzela u dugovima, da bi ponovno pokrenula proizvodnju i stvorila danas uspješnu tvrtku čiji su radnici suvlasnici. Splićanka Lada Karninčić, zajedno sa suprugom, vlasnica je tvrtke Trenton, poznate po maslinovom ulju, maslinama i ribljim proizvodima koji se izvoze u SAD, Kinu, Bosnu i Srbiju.

Na događanju se moglo čuti da je broj žena poduzetnica u Hrvatskoj u pet godina porastao gotovo dvostruko, sa 13 posto na 27 posto, pa smo se približili postotku od 30 posto, što je slično europskom prosjeku. Tatjana Kesić Šapić, državna tajnica iz Ministarstava gospodarstva, podsjetila je da je prošle godine poduzetnicama među poticajima ponuđen i jedan novi – sufinanciranje troškova čuvanja djece i produljenog boravka u školi, za poduzetnice početnice. Početkom lipnja u Šibeniku će na Savjetovanju o malom gospodarstvu biti dodijeljene nagrade najboljim poduzetnicima, a Kesić-Šapić je najavila da ove godine od ukupno deset kategorija u njih pet pobjeđuju žene.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol iznijela je da su, unatoč poboljšanju legislative, statističke brojke za žene i dalje vrlo nepovoljne. Prema podacima HZZ-a, oko dvije trećine nezaposlenih u travnju bile su žene, a one, kada se i zaposle, imaju 13 posto nižu plaću u odnosu na muškarce ili čak 23 posto niže u privatnom sektoru. Na to je upozorila i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je naglasila značaj uloge žena u cjelokupnom društvenom razvoju.
– Žene imaju ogroman potencijal za društvo, što moramo iskoristiti u pozitivnom smislu, kazala je Kosor. Istaknula je da žene čine 52 posto ukupne populacije, 40 posto ukupno zaposlenih, udio žena poduzetnica je oko 30 posto, a 19 posto ih je u nadzornim odborima.

Predsjednica udruge Krug Marija Šola naglasila je da raste broj tvrtki u kojima su žene vlasnice. Potkrijepila je to podacima da su 2002. bile 8.254 poduzetnice, one su zapošljavale više od 54 tisuća djelatnika, ostvarivale prihode od 25,6 milijardi kuna te dobit od milijardu kuna, a 2008. je 24.476 poduzetnica, zapošljavaju 127,8 tisuća djelatnika, ostvaruju prihode od 68 milijardi i dobit od 3,9 milijardi kuna.

Lekcija iz aktivizma!

Par savjeta kako se uspješno okupiti na Markovom trgu.

Prvo vam treba ideja ili tema oko koje ćete se okupiti. Trebaju vam ljudi koji će vas podržati. Treba netko tko će sve to organizirati. Treba netko tko će pokriti materijalne troškove ukoliko ih budete imali.

Zvuči kao nešto što ste i do sada radile/i? Imale/i ste super ideju, čak štoviše onu pravu koja služi općem dobru i nikom drugom? Imale/i ste i osobe koje tu ideju podržavaju?

Imale/i ste ljudstvo koje bi sve to organiziralo? Imale/i ste čak i minimalna financijska sredstva za oglašavanje?

 

I svemu tome usprkos, ni da se približite Markovom trgu?

E pa onda ste jamačno nešto krivo radile/i.

Nek’ vas uspješniji  pouče.

 

N.K. organizator akcije “Ljepotom protiv recesije” koja se održala 20. svibnja točno u podne na Markovom trgu otkrio nam je tajnu svog uspjeha.

 

Evo što je rekao:

“Organizatori miss-interneta.hr uspjeli su dobiti nemoguće i osigurati okupljanje i fotosession pred Hrvatskim Saborom unatoč striktnim odredbama o zabrani okupljanja.”

 

Ponadale/i ste se da će reći kako? Eksplicitno nije rekao, al Libelin investigativni tim je malo proučio o čemu se to zapravo radi… evo što smo pronašle.

Okupljanje na Markovom trgu je zapravo bilo komercijalne prirode, radilo se o foto- sessionu za potrebe promocije izbora za Miss Interneta. A kao što znamo uz neke materijalne pogodnosti natjecanja za Miss Bilo Čega tu su novčane nagrade, mobiteli, odjeća, frizure, wellnes tretmani, solariji, kozmetički tretmani, putovanja, Missice se uvijek zalažu za mir u svijetu pa je ova akcija bila sasvim logičan slijed njihove karijere.

 

I tako su one u pratnji organizatora (koje bi neki zločesti ljudi mogli nazivati nekim drugim imenom) odradile svoj prvi prosvjed za mir u svijetu, a pridružio im se jedan zastupnik jedne nacionalne manjine.

 

Aha! Kad je vama to zadnji puta uspjelo? Na samom Markovom trgu organizirati poveće okupljanje i još popričati s jednim saborskim zastupnikom? Jeste sad vidjele/i što je organizacija?

Dakle, da utvrdimo gradivo. Ukoliko niste američki Predsjednik, da biste organizirali javno okupljanje na Markovom trgu morate voditi računa o sljedećem.

Kako vam izgledaju prosvjednici. Saborski su zastupnici i ministri osjetljive estetske duše i ne možete doći raščupani, s dredovima i ne daj Bože onom užasnom odjećom iz indijskih shopova.

Također trebate doći podržati naše zastupnike i ministre u njihovim mukotrpnim naporima da zemlju upropaste malo manje od svojih prethodnika. Dakle, ne gađati ih rajčicama i fućkati im, nego im biti podrška i potpora.

Dok oni tamo prolaze omogućiti im da se slikaju s prosvjednicima koji su kao što smo već napomenule fini, čisti i uredni, a kako bi oni kasnije svojoj biračkoj bazi mogli pokazati kakvu potporu među pukom imaju.

 

Ok, ok, treba vam i sponzor cijele manifestacije, ali u to se bolje razumiju novinar Gordan Malić te poneki privatni ugostitelj.

 

I tko nakon ovoga kaže da se ne može okupiti na Markovom trgu? Pokojnik bi rekao “samo crveni, crni i žuti vragovi, fundamentalistički ekstremisti, kojekakvi lažni propovjednici, i pseudodemokratski obmanjivači”.

Srdela za tunu

 

Premijer Ivo imao je uzbudljiv postizborni aktualni sat. Na svako SDP-ovo pitanje odgovarao je duhovitim doskočicama o njihovom tragikomičnom gubitku lokalnih izbora (ili kako se razbacuju ribičkim metaforama zadnjih dana, ulovom od svega par tuna nasuprot kilograma HDZ-ovih srdela), no istu retoriku nije mogao primijeniti na IDS-ovog Kajina jer IDS u Istri lovi i tune i srdele (da nastavimo u ribičkom tonu). Kajin je priupitao Sanadera da zašto se Dječjem domu u Puli ne dopušta vraćanje ime Ruže Petrović, istarske heroine i žrtve fašista koji su joj 1944. godine živoj iskopali oči. Naime, kako se moglo pročitati u Glasu Istre, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na čelu s ministrom Darkom Milinovićem odbilo je vratiti ime Ruže Petrović Dječjem domu Pula čije je skidanje 1996. godine tražio  ministar Joso Škara, iz tipično ideloških razloga karakterističnih za to vrijeme. Povratak imena Ruže Petrović pokrenula je županijska vijećnica Klara Grahovac, da bi se potom oko vraćanja imena angažiralo i Županijska skupština, a o vraćanju prijašnjeg imena pozitivno su se izjasnili i Stručno i Upravno vijeće Dječjeg doma.

 

 

E, sad nazad na Premijera Ivu. Kako se Kajinu nije mogao pohvaliti bogznakakvim ribičkim ulovom u Istri, u odgovoru na Kajinovo pitanje Premijer Ivo podrži ideju, ali usput dometne par dubokoumnih o velikoj talijanskoj glumici podrijetlom iz Pule Alidi Valli po kojoj je prošle godine nazvano pulsko kino: Istra nema, ni Pula, nikakvog razloga da mijenja ime kina Zagreb u ime neke glumice za koju kažu da je bila Mussolinijeva ljubavnica. I ako se tako vehementno zauzimate da se na Bleiburgu ne pojavljuje ustaško znakovlje, što je predsjedništvo HDZ-a osudilo u ponedjeljak, onda tražim da se isto tako vehementno zauzimate za punu istinu o toj dami.”. Usred parlamenta je tako Premijer Ivo odlučio tračati ženu koja se više ne može braniti jer je mrtva, a usput i trgovati. Jer dvije ustanove u jednom gradu imenovane po ženi su stvarno previše. Mi damo dom, vi dajte kino. Mi vama sveticu, ali vi skinite kurvu. Oko za oko, zub za zub, srdela za tunu.

Seksistički napad na Dubravku Šuicu

Dubrovačkim su ulicama u danima izbora kružili letci koji aktualnu gradonačelnicu Dubravku Šuicu prikazuju u vrlo obnaženom izdanju. Na lecima, koji su djelo nepoznatog autora, a u Dubrovniku su se pojavili na sam dan izbora, vidi se Šuica u toplesu, a nije sasvim jasno radi li se o pravim paparazzo fotkama ili tek o fotomontaži. Nepoznati je autor dubrovačku gradonačelnicu nazvao “naša mama”, a na dnu letka nalazi se prilično nedvosmislena poruka: “Želim… veću jahtu… novi mandat?”

Sve/i smo mi Maya

 

Zadnjih nekoliko dana Hrvatsku potresa skandal vezan uz špijuniranje kandidatkinje za menadžerski posao u Hrvatskom telekomu, a koje su proveli njemački obavještajci. Uz nju špijunirali su se i neki kandidati, ali izvještaj o njima je manje zanimljiv. Detektivima je “Maya”, kako su je nazvali, bila zanimljiva ne samo zbog svojih eventualnih menadžerskih sposobnosti, već su se pomno zadubili u njezin seksualni život te život njene obitelji. Prozvali su je seksualno nezaistnom, maštovitom u krevetu, previše seksualno slobodnom. Uglavnom onakvom kakva žena u patrijarhalnom društvu ne smije biti. Istovremeno se jasno, nisu bavili seksualnim životom kandidata koje su istraživali. Jer ukoliko se oni tako i ponašaju, to je okej, prirodno, normalno, muški. Njihov seksualni život bi im vjerovatno bio zanimljiv samo kada bi spolne odnose upražnjavali međusobno.

 

I dok se sveopća javnost zgraža, a Mudrinić ni više niti manje osjeća gađenje zbog tih događaja, slične stvari se oko nas dešavaju svaki dan i to bez da su u njih upleteni njemački detektivi. Dovoljni su samo lokalni tračevi i razgovor u četiri oka. U jednom zagorskom gradiću ne teba njemačkih detektiva kad svi znaju da je dečko gay pa mu vlasnik kafića nakon izvrsno odrađenog probnog roka mrtvo hladno kaže: ‘Znaš što o tebi misle u mjestu, to se mojim gostima ne sviđa’. Mjesto je detektivski posao obavilo zadivljujuće. Možda da Deutche Telekom sljedeći put kao detektiva jednostavno unajmi prosječnog hrvatskog profesionalnog kavopiju?

 

Ženski seksualni život se ispituje na intervjuima za posao bez pardona. Jeste li udani? Planirate li se udati? Imate li djecu? Planirate imati djecu? Koristite li kontracepciju? A nakon toga neki će čak zamoliti jednu dozu mokraće kako bi provjerili da se nešto slučajno nije začelo tijekom sinoćnjeg seksa. Dnevna je razbibriga u firmama priča o tome koja je spavala s kojim šefom i koliku je to donijelo povišicu i kakve povlastice. Zapravo su šefovi Deutsche Telekoma samo trebali doći na jutarnju, popodnevnu, posljepodnevnu ili after work kavu zaposlenika/ca i saznali bi sve bez nekakvih njemačkih obavještajaca. I još se nitko oko toga ne bi zgražao niti osjećao gađenje. Pa to je dio tradicionalne hrvatske radne atmosfere! Al šta ćeš, htjeli Njemci biti temeljiti i pedantni pa doživjeli od Hrvata da im dijele lekcije. Rekla bi Alanis, “Isn’t it ironic?”.

Što više djece – manja mirovina

Što više djece rodiš, u starosti manje vrijediš – moglo bi se poručivati ženama u Hrvatskoj koje se odluče na majčinstvo. Jer, svaki novi rodiljni dopust, prije toga i bolovanje radi čuvanja trudnoće, umanjuju iznos buduće ženine mirovine, pri čemu postoje tek naznake da bi se to moglo promijeniti.

Žena koja, naime, na rodiljnom dopustu provede uobičajenih godinu dana, od početka prošle godine tijekom prvih šest mjeseci bebina života prima prosjek svoje plaće, i na taj joj se iznos obračunavaju i doprinosi za mirovinsko, odnosno buduću mirovinu. Problem nastaje, međutim, u trenutku kad “prelazi” na drugih šest mjeseci rodiljnog, tijekom kojih najveća naknada iznosi 2.660 kuna, što također ulazi u izračun buduće mirovine.

 

“Komplikacija u trudnoći” nije bolovanje

Što su ženina primanja prije rodiljnog bila veća, pritom, ona će biti zakinutija na budućoj mirovini, jer sa, primjerice, plaće od 7.000 ili 10.000 kuna ona pada na primanje od 2.500 kuna, čime se, dakako, smanjuju i doprinosi za njenu buduću mirovinu. Na iznos te buduće mirovine, osim toga, negativno utječe i vrijeme provedeno na bolovaju zbog čuvanja trudnoće, tzv. “komplikacija u trudnoći”, koje se ne tretira kao klasično bolovanje tijekom kojih se prima 75 posto plaće, već žena ima pravo na najviše 4.250 kuna, pa i to ulazi u izračun buduće mirovine.

– Ženama koje imaju i manje plaće od toga, moj stav, odnosno stav bolje plaćenih žena može zvučati oholo, no činjenica je da mene i moje znanje u firmi cijene, i da su na tu plaću uplaćivali i velike doprinose u državnu i gradsku blagajnu. Sada, međutim, primam 4.250 kuna, i time sam kažnjena, napominje naša čitateljica iz Rijeke, uz uvjet anonimnosti.

 

Plaća pada za 70 posto

Njezina je plaća do odlaska na čuvanje trudnoće iznosila oko 10.000 kuna neto, no sada, dok čuva trudnoću, prima gotovo upola manje, a tijekom drugih šest mjeseci rodiljnog primat će 73 posto manje negoli je imala plaću. Ti će iznosi ući i u izračun njene buduće mirovine.

“Općenito govoreći, niske rodiljne naknade snizit će i visinu mirovine, odgovaraju našem listu uz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od njih smo, naime, zatražili simulaciju buduće mirovine žene koja sada ima 30 godina, a koja će jednom, dvaput ili triput biti na porodiljnom, i koja ima plaću 5.500, odnosno 7.500 i 10.000 kuna neto.

U nepovoljnijem su položaju, pritom, žene koje su na porodiljnom bile prije 2008. godine. Do tada je, naime, i tijekom prvih šest mjeseci rodiljnog bilo moguće dobiti najviše 4.250 kuna, što je delimitirano 1. siječnja lani. Ostala je, međutim, niska naknada od 2.660 kuna tijekom drugih šest mjeseci, koja je, štoviše, od 2000. do 2004. godine iznosila 1.600 kuna, pa je za žene koje su na rodiljnom bile u tom razdoblju, stvar još gora.

 

Za izračun čitav staž

U najnepovoljnijem su položaju, međutim, majke koje zbog rođenja blizanaca, trećeg ili svakog sljedećeg djeteta koriste trogodišnji rodiljni, jer tijekom druge dvije godine imaju naknadu od 1.660 kuna. Dogodi li im se tijekom života jedan trogodišnji dopust i jedan jednogodišnji, mirovina im se značajno smanjuje, baš kao i ženama koje su, recimo, triput bile na jednogodišnjem rodiljnom. Do 2000. godine, kad je provedena mirovinska reforma, u izračun mirovine uzimalo se deset najpovoljnijih godina staža, dok sada u izračun ulazi čitav staž, dakle i vrijeme provedeno na rodiljnom dopustu. Uzima li ga otac umjesto majke, valja napomenuti, isto se odnosi i na njega.

Ne bude li zakonskih izmjena, žene, koje ionako za 12 posto slabije plaćene od muških kolega za isti posao, dodatno će izgubiti i u – starosti. Povlašteni bivši saborski zastupnici i vladini dužnosnici neće biti zakinuti, jer njihova mirovina već danas iznosi više od 9.500 kuna mjesečno.

 

Bolje plaćeni zakinutiji
Što se duže koristi rodiljni dopust za vrijeme kojeg žena prima nisku rodiljnu naknadu, to će više utjecati na sniženje mirovine. Osiguranice čije su rodiljne naknade jednake njihovim plaćama, bit će u povoljnijem položaju od žena čija je naknada manja od plaće, to će im sigurno smanjiti mirovinu, kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju do kraja godine
U Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor kažu kako je pokrenuto osnivanje radne skupine koja će predložiti izmjene zakona na način da se ženama tijekom rodiljnog uplaćuju mirovinski doprinosi sukladno njihovim bruto plaćama, a ne iznosima rodiljne naknade. U Nacionalnoj populacijskoj politici iz 2006. godine stoji i ta mjera, koja kaže da tijekom 2008. i najkasnije 2009. godine treba izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o zdravstvenom osiguranju, što znači da bi do kraja ove godine to trebalo biti i učinjeno.