Kontrola bolovanja – po kućama

U potrazi za lažnim bolovanjima, kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upravo su dobili pravo ulaska u kuće osiguranika koji se nalaze na bolovanju. Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a koji će stupiti na snagu do kraja svibnja, propisao je da “u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje, kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u kući osiguranika”.

Igra skrivača

Inspektori, kažu u Ministarstvu zdravstva, neće ulaziti u kuće na silu, već samo uz privolu osiguranika, no ako netko ne pusti kontrolora da uđe i provjeri je li bolesnik doista bolestan, smatrat će se da nešto skriva. Iako uvođenje ovakvih ovlasti kontrolora HZZO-a upućuje na ozbiljno narušavanje prava hrvatskih građana, u resornom ministarstvu tvrde kako nikakve prisile prema pacijentima neće biti. Ipak, zatvaranje vrata pred nosom kontrolora tumačit će se kao znak da je pacijent u “prekršaju”.

– Ako pacijent nije voljan pustiti kontrolora u stan ili kuću, on neće ući, i neće biti sankcija prema pacijentu. Međutim, tko je objektivno bolestan nema razloga da ne pusti kontrolora i to je signal da postoji razlog za takvo ponašanje, protumačio nam je novo pravilo državni tajnik Dražen Jurković.

Dodati čašu vode

Pravo kontrolora na kontrolu bolovanja “po kućama”, tvrdi Jurković, uvedeno je kako bi se osiguranicima bilo na dispoziciji.

– Nekad su pacijenti u takvom stanju da moraju ležati u krevetu pa kontrolor može vidjeti da li mu što treba, kaže Jurković. Dodaje kako su kontrolori bolovanja uvijek liječnici, koji mogu i pregledati pacijenta da se uvjere u njegovo zdravstveno stanje, “a liječnici ionako ulaze u kuće pacijenata uz njihovu privolu”. No pravi je razlog, priznaje Jurković, smanjenje stope bolovanja.

– U cilju nam je smanjiti stopu bolovanja, ne samo zbog zdravstvene potrošnje nego i zato da oni kojima nije potrebna zdravstvena kuna ne uzimaju od onih kojima ona doista treba, kaže Jurković te zaključuje kako se stopa bolovanja neće smanjivati na opravdanim bolovanjima, nego isključivo na račun lažnih bolesnika.

Mlinarić: Zastrašivanje

Po mišljenju pravnika, širenjem ovlasti kontrolora bolovanja zdravstvene vlasti ulaze na skliski teren građanskih prava.

– Sve je u redu ako se kontrola događa na dobrovoljnoj osnovi. Ali ako vas netko pozove u dom zdravlja i želi vas pregledati bez vašeg pristanka, ili to isto pokuša u vašem domu, nema načina da vas na to prisili, niti vaše odbijanje može imati bilo kakve posljedice. Pacijent ima puno pravo ne pustiti kontrolora u kuću, a to ne može biti argument da mu se zaključi bolovanje, niti da se zaključi da čovjek nije bolestan, tumači odvjetnik Rajko Mlinarić.

28% žena na svim listama u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Tijekom 2008. i 2009. g. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ) i B.a.B.e. zajednički su provodili aktivnosti usmjerene ka ravnopravnijoj participaciji žena i muškaraca u političkom odlučivanju u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Jedan od indikatora uspješnosti provedenih aktivnosti je i broj žena na kandidacijskim listama. Prema provedenoj analizi broj žena je na kandidacijskim listama porastao kako za županijsku skupštinu, tako i za predstavnička tijela za većinu gradova u Županiji.

Na kandidacijskim listama za skupštinu VSŽ 2005. godine našlo se 22,5% žena na svim listama, dok je na kandidacijskim listama za 2009. godinu žena za 5,5% više (28%).
Grad Ilok bilježi mnogi veći rast broja žena na kandidacijskim listama od Županije. Prije četiri godine na listama za predstavničko tijelo toga grada bilo je svega 14% žena dok ih je na ovim lokalnim izborima čak 40%!

Za skupštinu grada Vinkovaca na ovim izborima kandidiralo se 35,4% žena što je za 21% više nego za prošle lokalne izbore.

I kandidacijske liste za grad Vukovar su u prosjeku dostigle željenih 40% žena. Tako se za skupštinu grada Vukovara natječe 44% žena što je za 5% manje nego 2005. godine.

Broj žena na kandidacijskim  listama za grad Županju je porastao za 16%, tako da je ukupan broj žena za predstavničko tijelo tog grada 45% na ovim lokalnim izborima.

Grad Otok ima najmanje angažiranih žena – svega 11% žena je prisutno na kandidacijskim listama za lokalne izbore 2009, dok je na kandidacijskim listama za izbore 2005. godine u općini Otok bilo samo 8,3% žena.

Što se tiče kandidacijskih lista za predstavnička tijela u oćinama Vukovarsko-srijemske županije slika je šarolika. Ima općina koje su zaslužile posebnu pohvalu zbog ponekad čak i trostrukog povećanja žena na listama, dok ima i onih općina u kojima su stranke smanjile taj najčećše nizak broj žena na kandidacijskim listama.

Započet ćemo s pregled rodne analize s onim općinama koje su nas razveselile povećanjem broja žena na kandidacijskim listama i očito primjenile neke od mjera iz preporuke Vijeća Europe 2003/3.
Općina Gunja i stranke koje su istaknule kandidacijske liste za lokalne izbore 2009. (HDZ-HSS; HNS; HSU-HSLS; HDSSB i SDP-SDAH-DC-DSU) zajedno su kandidarali 42% žena što je gotovo pet puta više nego na lokalnim izborima 2005. Godine, kada je žena na kandidacijskim listama bilo sramezljivih 8,4%.    

Općina Tordinci također bilježi višestruki porast žena koje su ušle u izbornu utrku na ovim lokalnim izborima. Sve kandidacijske liste zajedno (HDZ-HSU; HSLS; SDP) imaju 31% žena, dok ih je na prošlim izborima bilo svega 9,8%.

U općini Cerna trostruko se povećao broj žena od 2005. godine – sa 9% žena na prošlim izborima, na kandidacijskim listama za lokalne izbore 2009. godine taj broj je porastao na 29%.

Općina Negoslavci koja je na prošlim lokalnim izborima imala najmanji broj žena na kandidacijskim listama u čitavoj Vukovarsko-srijemskoj županiji – svega 4%, također bilježi trostruki rast broja žena. Tako da će se za mjesta u predstavničkom tijelu te općine natjacati 18% žena.

U Starim Mikanovcima je žena gotovo dvostruko više na listama (35,4%) nego 2005. godine kada ih je bilo 16,8%.

Općina Gradište je također među onim općinama VSŽ-e koje bilježe porast od 15% žena na kandidacijskim listama jer 2005. godine u toj općini je u izbornom nadmetanju sudjelovalo 25% žena, dok ih je na ovim izborima poželjnih 40%.

Općina Markušica i Općina Nijemci bilježe nešto blaži, ali ipak porast broja žena istaknutih na kandidacijskim listama: općina Markušica s 15% žena na listama 2005. za ove izbore je istakla 24% žena, dok je u općini Nijemci s 15% žena listama zabilježen porast od 6% (21% je žena na kandidacijskim listama za ove lokalne izbore).

U općini Tompojevci se stranke polako, ali sigurno približavaju željenih 40% žena na kandidacijskim listama – sa 23% žena 2005. godine, na ovim lokalnim izborima žena je 32% što je porast od 9%.
Općina Ivankovo bilježi minimalni porast od 1% žena na kandidacijskim listama te sa 22% žena na listama 2005. godine, na ovim izborima žena je 23%.

Za razliku od općina koje bilježe porast žena na kandidacijskim listama, ima i općina Vukovarsko-srijemske županije koje bilježe pad broja žena na kandidacijskim listama za lokalne izbore 2009.
U općini Drenovci s visokih 34% zastupljenih žena na prošlim lokalnim izborima, na ovogodišnjim kandidacijskim listama žena je dvostruko manje – 17,6%.

Općine Privlaka, Lovas, Stari Jankovci i Jarmina također bilježe pad broja žena na kandidacijskim listama. Za općinu Privlaka pad broja žena u odnosu na 2005. godinu je 6% (na izborima 2005. g. bilo je 27% žena, a sada ih je 21%);  za općinu Lovas 5% dok je za općinu Stari Jankovci i općinu Jarmina taj postotak nešto manji – 2%. Općina Lovas sa 14,8% žena na listama pada na 10%, dok je u Starim Jankovcima 2005. g. na stranačkim listama bilo 24% žena, a za lokalne izbore 2009. g, ih je 22%. Općina Jarmina je 2005. g. istakla na svim listama 20,7% žena, a na ovim izborima ih je 17,9%.

 

 Žene na vodećim mjestima VSŽ – kandidatkinje za županice, gradonačelnice i načelnice

Prema analizi vodećih mjesta u Vukovarskoj srijemskoj županiji, gradovima i općinama put ka rodnoj ravnopravnosti izgleda daleko trnovitiji i manje optimističan u odnosu na predstavnička tijela i kandidacijske liste.

Za vodeća mjesta u Županiji (za Županicu ili zamjenice) samo je lista SDP-HNS-DC-DSU-SDAH-NSS istakla 1 kandidatkinju.

Niti u gradovima Županije (Vukovar, Vinkovci, Ilok, Županja, Otok) nema niti jedne kandidatkinje za gradonačelnicu, dok je za zamjenicu gradonačelnika istaknuto  9 žena; u Iloku   DC-HNS-HDSSB – 1 zamjenica; u Vinkovcima  HDZ-HSP-HSLS-HSS-HSU; HDSSB; SDP-DSU – po 1 zamjenicu; u Vukovaru SDP,  HDSBB i nezavisni kandidat Petar Janjić – po 1 zamjenicu; te u Županji HSS-HSLS-HSP, SDP-HNS-DSU i HDSSB – po 1 zamjenicu.

Od 26 općina VSŽ samo je HNS u općini Cerna istakao kandidatkinju za načelnicu općine, što je buduća slika  rodne neravnopravnosti u Vukovarskoj srijemskoj županiji jer samo 1 žena uopće ima priliku doći na vodeće općinsko mjesto u Županiji.

U još samo tri općine VSŽ pojedine stranke su istakle po 1 kandidatkinju i to za zamjenicu kandidata: Babina Greda – HDZ – 1 zamjenica; Gradište – SDP – 1 zamjenica; Jarmina – HDZ-HSU-HSP – 1 zamjenica.

U Jarmini, Nijemcima i Vrbanji nezavisni kandidati su za zamjenice istakli žene, dok je u Tovarniku  lista predlagatelja Ivana Ferinac, Stipe Anđelića i Mateja Miokovića za nezavisnog kandidata predložila kandidatkinju i njenu zamjenicu.

Link na web stranicu projekta: Žene u izborima u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Korak: zastupljenost žena u politici je pravo

Na svim kandidacijskim listama u Karlovačkoj županiji prosječno je 26,5 posto žena, što je podzastupljanost kakva može nekažnjeno proći još samo tri godine jer će tada u punu primjenu ući Zakon o ravnopravnosti spolova koji propisuje da žene u politici sudjeluju najmanje 40 posto, govorile su danas u Karlovcu građanima na tzv. uličnoj akciji članice Ženske grupe “Korak”.

Nijedna stranačka ili nezavisna lista ovih izbora u Karlovačkoj županiji nema 40-postotnu zastupljenost žena, a s prosječno 30,7 posto za Županijsku skupštinu te s istim postotkom i za gradska vijeća prednjači u odnosu prema svim županijama i gradovima u Hrvatskoj, rekla je koordinatorica “Koraka” Sadika Zvirkić pozivajući se na službene podatke Županijskog ureda za ravnopravnost spolova.

No prosječan broj žena na listama za općinska vijeća znatno je manji i iznosi 19,9 posto, a ima i lista na kojima nema nijedne žene.

Dijeleći građanima letke s člancima Zakona o ravnopravnosti spolova, članice “Koraka” prije izbora žele upozoriti da treba birati liste koje poštuju pravo žena da budu zastupljene u tijelima političkoga i javnog odlučivanja. Drugi je cilj, rekla je Zvirkić, potaknuti političke stranke i javne djelatnike da u mandatu do sljedećih izbora “više rade na animaciji i osposobljavanju žena u politici”.

Bože čuvaj Le Zbor

Autorice Dalia Pintarić i Lora Šuljić pratile su Le Zbor na prvom sudjelovanju jednog LGBT zbora iz ovog dijela Evrope na Various Voices-Festivalu lezbijskih i gej zborova u Londonu. Film govori o glazbi, hrabrosti, ljubavi, ponosu i predrasudama, a sve to na samo dva sata od Zagreba.

U filmu također možete vidjeti da li je sve bolje na zapadu, te da li je i što se tiče ljudskih prava Hrvatska uistinu “Tako lijepa, a tako blizu”.

Premijera će se održati u petak 15. 5. 2009 u 19 sati u Net klubu Mama u Preradovićevoj 18. Ulaz je slobodan.

Svjetska zdravstvena organizacija 17. svibnja 1990. godine, službeno je uklonila homoseksualnost s liste mentalnih poremećaja. Od te godine lezbijske i gej organizacije diljem svijeta obilježavaju taj datum kao Međunarodni dan protiv homofobije sa ciljem podizanja svijesti o nužnosti borbe protiv predrasuda i diskriminacije prema osobama homoseksualne orijentacije. Le Zbor već treću godinu u Hrvatskoj obilježava taj dan. Le Zbor je prvi ženski mješoviti, lezbijsko feministički zbor u ovom dijelu Europe.

Od jeseni 2005. uspješno spaja aktivizam, kulturno umjetnički amaterizam i ponekad konceptualnu umjetnost.

Hrvatske alpinistice u završnom jurišu na Mt. Everest

Hrvatske alpinistice Darija i Iris Bostjančić te dr. Lana Đonlagić krenule su u petak u završni juriš na 8.850 metara visoki Mt. Everest prošavši bez problema zloglasni Ledeni slap i kreću se takozvanom “Dolinom tišine” prema Logoru 2 na 6450 m gdje bi zbog aklimatizacije i odmora trebale provesti dvije noći, javljeno je iz baznog logora.

Riječanke Darija i Iris u nedjelju rano ujutro nastavit će prema Logoru 3 (7200 m), odakle će u ponedjeljak krenuti na sedmosatni uspon na Južno sedlo (7920 m). Isti dan oko osam navečer, kada je vjetar najslabiji, počet će uspon po jugoistočnom grebenu Mount Everesta i pokušati 19. svibnja između šest i deset ujutro doći na najvišu čvrstu točku našeg planeta.

Darija Bostjančić odlučila je, ne budu li vremenski uvjeti iznimno loši, taj uspon ostvariti bez korištenja umjetnog kisika iz boca čime bi se pridružila samo nekolicini žena kojima je to dosad uspjelo.

S dva dana razmaka, slijedit će ih druga skupina u kojoj su novinarka riječkog Novog lista Vedrana Simičević, Zagrepčanka Ena Vrbek i splitska alpinistica Milena Šijan.

Iako vremenski uvjeti još nisu najbolji (popodnevni snijeg, oblaci i vjetar u nižim predjelima Mount Everesta), dobre su naznake da će se između 19. i 21. svibnja na visinama iznad 8000 m, otvoriti “vremenski prozor” s brzinom vjetra u opadanju na najviše 40 km/h, porastom temperature na minus 30 stupnjeva i pretežno vedrim vremenom.