Grupa podrške za Tatjanu Tomaić

Tatjana Tomaić, nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Pule ima Facebook grupu podrške: Tatjana Tomaić za gradonačelnicu grada Pule.

Podsjećamo, motom ‘Za novu Pulu’ Tatjana Tomaić najavila je svoju kandidaturu za gradonačelnicu Pule na  lokalnim izborima. Kao glavni povod za kandidaturu istaknula je vlastito ali i opće nezadovoljstvo trenutnim stanjem u gradu u kojemu, kako kaže, ništa ne funkcionira. – Grad i građani na samom su dnu, a sve je to rezultat dosadašnje nestručne vlasti i njihove političke nekompetencije, kaže Tomaić objašnjavajući kako je do tih saznanja došla istražujući za svoj magistarski rad koji piše na temu IDS-a.

No, izuzev nezadovoljstva trenutnom vlašću smatra kako je došlo vrijeme za ženski senzibilitet u vodstvu grada te će stoga u svom programu posebnu pažnju posvetiti problemima žena, a poglavito majki. – Zbog nedovoljne brige i organizacije sustava u današnje vrijeme žene su kažnjene što su majke. Stoga ću se zalagati za 24-satni rad vrtića i jaslica kao i za povećanje gradske naknade za novorođeno dijete s dosadašnjih 500 kuna na 3 tisuće, kaže Tomaić.

Ružica Bilkić za načelnicu Bilja

Ružica Bilkić kandidatkinja je HDZ-a za načelnicu općine Bilje.

Evo što kaže o sebi na službenoj stranici:

Ružica Bilkić, rođena 30.03.1974. u Osijeku. Majka dvoje djece. Nakon Ekonomske srednje škole, zvanje ekonomistice stekla na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1995. godine. Nakon višegodišnjeg rada u privatnom sektoru i poduzetništvu postaje tajnica Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, Udruženja obrtnika Baranje.

 

Facebook grupa podrške: Ružica Bilkić, VRIJEME JE ZA NAČELNICU općine Bilje!

Na Kerumovoj listi 40% žena?

Željko Kerum, nezavisni kandidat za gradonačelnika Splita, večeras predstavlja kandidate/kinje za svoje zamjenike/ce te listu za Gradsko vijeće. Prema informacijama koje imamo, na listi će biti 10 žena što je točno 40%, kako i propisuje Zakon o ravnopravnosti spolova. Ostaje za vidjeti kako su kandidatkinje na samoj listi i raspoređene. No, u svakom slučaju obzirom na image koji prati Keruma, ovakav sastav liste predstavlja svojevrsno iznenađenje, a i postavlja visoke standarde po pitanju zastupljenosti žena na listama splitskom HDZ-u i SDP-u.

Lidija Šunjerga u utrci za gradonačelnicu Kaštela

Današnji je Globus, a u rekordnom su roku vijest prenijeli i portali, objavio da je Lidija Šunjerga, bivša prostitutka i porno glumica kandidatkinja za gradonačelnicu Kaštela. O Lidiji Šunjergi, redateljica Dana Budisavljević napravila je dokumentarni film “Sve 5!” koji prikazuje priču o Lidiji kao prvoj osobi koja je u konzervativnoj i pretežito katoličkoj hrvatskoj sredini javno progovorila o svom životu. Lidija je s 18 godina kao žrtva trgovine ljudima završila u Nizozemskoj gdje se pod prisilom počela baviti prostitucijom. U Nizozemskoj je snimila i preko 100 pornofilmova. Nakon povratka u Hrvatsku 2001. godine, snimila je jedan i u domaćoj produkciji. Danas je samohrana majka i živi u Kaštelima.

Pročitajte razgovor s Lidijom Šunjergom koji je prije par godina objavio Kupus.net, a evo i što je o Lidiji Šunjergi rekla redateljica filma “Sve 5!” Dana Budisavljević za Filmski.net:

 

FILMSKI: Tko je Lidija Šunjerga o kojoj si odlučila ispričati priču i zbog čega ona?

Dana: Lidija je za mene prva osoba, dakle, prva Hrvatica koja je javno priznala da je bila prostitutka i da je porno glumica i da je vrlo mlada, s nekih 18, 19 godina traffickirana u Nizozemsku gdje se pod prisilom počela baviti prostitucijom. Nije ona jedina koja je bila prostitutka, niti je jedina porno glumica u Hrvata, ali je jedina koja je o tome progovorila. Meni je to bilo fascinantno, a fascinira me i njen odnos prema sebi, svom tijelu, profesiji i društvu u kojem živi, ali koje je ne prihvaća.

Otišla je iz Kaštel Štafilića, malog mjesta pored Splita, jer nije bila zadovoljna svojim životom, otišla je iz Amsterdama jer više niti tamo nije mogla ostati i vratila se u Hrvatsku, u međuvremenu ostala trudna… no, nema gorčine. Ja nju još uvijek doživljavam kao malu-veliku djevojčicu koja bi negdje gdje je bolji život i bolja zabava. Takav, možda pomalo ‘naivni’ pristup životu zasigurno ima puno loših strana, ali mislim da to nitko nema pravo zloupotrebljavati, a pogotovo ne da te na prevaru odvede u prostituciju. Moj cijeli trud na tom filmu dao bi se svesti pod to da gledatelja pokušavam navesti da razumije, a ne da osudi.

 

FILMSKI: Kada i kako se desila situacija u kojoj si počela razmišljati o njoj u kontekstu svoje dokumentarne priče?

Dana: Tada kada se Lidija pojavila u Hrvatskoj, krajem 2001. u Nightmare stageu kod Malnara, ja sam već duže vrijeme bila u Amsterdamu, a Nenad (Puhovski op.a.) mi je poslao jedan članak koji je govorio o njoj i sugerirao mi da bi upravo to bila jedna tema za mene. Kada sam se vratila u Zagreb, našla sam se s Lidijom. Dojmila me se i njena priča i ona, vrlo je elokventna, sviđao mi se njen izrazito ponosni gard, ničim nije izigravala žrtvu i bila je spremna svoju priču podijeliti sa širim auditorijem. Što je prizašlo, koliko iz njenog otpora prema okolini u kojoj živi i od koje je nekoć pobjegla, toliko i iz nje same kao egzibicionistkinje vječno gladne pažnje. Naročito me je inspiriralo i to što sam kod nje vidjela i tu neku drugu, ranjivu, ljudsku stranu i učinilo mi se da bez obzira koliko je ta priča za nas ‘obične ljude’  nevjerojatna, da se možemo u strašno puno situacija poistovjetiti s njom. Moja je teza – ‘Svi smo mi negdje Lidija Šunjerga!’

 

FILMSKI: ‘Sve 5!’ je polako nastajao u razdoblju od neke dvije i pol, tri godine. Što nije malo. Što je razlog tom jednom dužem procesu?

Dana: Kod nas vlada ta iskrivljena percepcija stvari. Dokumentarci se uglavnom rade jako dugo. Možda su neke teme jako zahvalne da ih obradite u pet, šest dana, mjesec, ali kod filmova o ljudima ili nekom fenomenu jako se često ti filmovi rade godinama. Kod nas je uvijek produkcijski teško to izvesti jer to košta pa se često to odradi u kraćem vremenskom razdoblju. Kada obrađuješ nečiju životnu priču, pogotovo kada se radi o kompleksnijoj osobi kao što je slučaj s Lidijom, onda se to ne može odviti brzo. Pogotovo što sam ja u svom slučaju htjela da se sve one ponekad nevjerojatne priče koje ona priča manifestiraju u nekoj životnoj situaciji.

Čekala sam da se pojave situacije u kojoj će njen karakter doći do izražaja, društvena osuda, osuda i bijes njene obitelji. Zato se to razvuklo. No, vrijedilo je jer se cijeli taj proces vidi na filmu i ti kao gledatelj prolaziš kroz jedan vremenski period. Nije ti samo servirana priča i objašnjenje, nego stvarno putuješ s tom osobom. Kreneš s jedne točke i dolaziš do druge. A to putovanje je meni samoj u filmovima uvijek najzanimljivije. S druge strane, u njenoj priči je bilo kakav unaprijed postavljen scenarij bio bezvrijedan, ja sam se cijelo vrijeme morala prilagođavati njenoj priči tj. nepredvidivosti i njenom često kontradiktornom karakteru. Što je i za mene samu, i kao osobu koja se putem susretala s vlastitim predrasudama i kao autora koji se treba snaći u takvoj situaciji, bio veliki izazov. 

 

FILMSKI: Provela si puno, puno vremena s Lidijom. Prošla si s njom različite faze. Prvo te je fascinirala, pa si bila bijesna na nju, bilo ti je žao, a ponekad si je gotovo mrzila zbog nekih situacija u koje te je dovela. Snimanje je gotovo. Da li ste sada u kontaktu?

Dana: Lidija i ja smo ostale u jako dobrim odnosima. Stalno smo u kontaktu, ona dolazi u četvrtak i na premijeru, a u studenom idemo zajedno na amsterdamsku premijeru u sklopu festivala IDFA. Bilo je nužno da se zbližimo jer sam ja veliki dio filma sama napravila. I snimala je doma i na ulici, non stop. Vrlo dobro smo se upoznale za svo to vrijeme. Bilo je i izuzetno teških trenutaka. No, za ovakav film apsolutni je preduvjet bilo i apsolutno povjerenje. Kada je film bio prikazan ove godine na Motovunu, puno je ljudi bilo u nevjerici kako je ona pristala tako otvoreno govoriti o nekim stvarima i dopustiti da se neke stvari prikažu.

 

404 birača na jednoj adresi

Na adresi Dusina 0, prema popisu birača, prebivaju 404 osobe koje imaju pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Ništa, naizgled, ne bi bilo čudno da Dusina nije mjestašce pored Vrgorca i da u cijelom mjestu zasigurno ne živi toliko ljudi. Nadalje, 404 osobe prijavljene na jednoj adresi, jednom kućnom broju, značile bi da maleno mjesto pored Vrgorca ima neboder impozantnih dimenzija. Usporedbe radi, u jednom neboderu od 17 katova u zapadnom dijelu Zagreba prebivalište ima 158 birača, u prosječnoj trokatnici u središtu grada oko 25. Prema tome, na adresi Dusina 0 trebao bi biti stambeni neboder od 35 katova, ako ne i više.

Nadalje, u cijeloj Dusini prebiva 530 birača, pa ispada da njih 76 posto prebivalište ima prijavljeno na adresi Dusina 0. To nije jedina sumnjiva adresa, koja ukazuje na manipulacije i nezakonitosti koje se rade s popisima birača, ne samo u Dusini. Na adresi Dusina 999 prebivaju 34 birača, a na na ostale 43 adrese prebivaju 92 upisana birača. U Dusini postoji čak i adresa Dusina 0/0 na kojoj je prijavljen jedan birač.

 

Sumnjiva prijavljivanja
Podatke o Dusini, njenim adresama i tome koliko je birača prijavljeno na pojedinoj adresi, ali i svim drugim adresama u Hrvatskoj, moguće je vidjeti na internetskoj stranici popisbiraca.pollitika.com koju je pokrenuo inicijator poznatog političkog bloga pollitika.com Marko Rakar. On je smatrao da se može demonstrirati i dokazati što se sve u Hrvatskoj radi s popisima birača koji su stalna tema prijepora jer usprkos lošoj demografiji broj birača u Hrvatskoj je u stalnom porastu.

Upravo je službeni popis birača izvor podataka prema kojemu je Rakar kreirao internetsku stranicu. Prema Rakarovim spoznajama, posebno su na udaru zakonski krajnje sumnjivog prijavljivanja prebivališta krajevi uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u IX. izbornoj jedinici koja pokriva veći dio Dalmacije. Birači fiktivno prijavljuju prebivalište u Hrvatskoj, zapravo žive u Hercegovini, a to se radi uz, najblaže rečeno, blagoslov državnih organa, uključujući i policiju.

 

Policija kreira broj 0
– Policija u pograničnim područjima prilikom prijave prebivališta često kreira kućni broj 0, navodi Rakar, a takav je slučaj po svoj prilici i u Dusini. Razlog za prijavu u Hrvatskoj je stanovnicima iz pograničnih dijelova susjedne države prema Rakaru jednostavan: tako se dobiva socijalna pomoć i ostvaruje cijeli niz drugih prava, a zauzvrat se od tako prijavljenih birača traži da svoj glas na izborima daju HDZ-u, čime su izbori de facto lažirani.

– To se ne događa slučajno, to je planski, organizirani kriminal, smatra Rakar. Podsjetimo, na prošlim parlamentarim izborima u toj je izbornoj jedinici HDZ osvojio 10, a SDP četiri mandata.

Osim da provjere koliko je birača prijavljeno na pojedinoj adresi, Rakar poziva i građane da na toj internetskoj stranici objave i fotografije sumnjivih adresa, odnosno zgrada u kojima je prijavljen sumnjivo ili nemoguće velik broj birača. Tako je objavljena fotografija obiteljske katnice iz Šopotske 10 u Zadru, gdje je prijavljeno – 19 birača.

 

Velik porast broja birača
Da se mnogo toga sumnjivog s popisima birača zbivalo, posebno u pograničnim područjima i posebno u IX. izbornoj jedinici, vidljivo je i iz usporedbe popisa birača za parlamentarne izbore 2003. godine i 2007. godine. Naime, u toj je izbornoj jedinici broj birača između tih dvaju izbora povećan za točno 40.150, što je daleko najveći porast broja birača u jednoj izbornoj jedinici. Toliko povećanje broja birača, koje gotovo odgovara zbrojenom broju stanovnika Koprivnice ili Krapine, nema opravdanja ni u unutarnjim migracijama ni u demografiji. Drugi najveći porast birača u izbornoj jedinici od 2003. do 2007. godine zabilježen je u VII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća središnju Hrvatsku, ali je gotovo dvostruko manji – 20.928.

Na nevaljanost popisa birača, to da se njima manipulira i činjenicu da se goleme nepravilnosti i nezakonitosti kriju u prijavama prebivališta, već se godinama upozorava u javnosti, bez uspjeha. Hrvatska je raritetna zemlja i po tome što ima više prijavljenih birača nego stanovnika.

 

Kamensko – više birača nego stanovnika
Gotovo isti slučaj kao u Dusini zabilježen je i u Podprologu, također graničnom mjestu prema Hercegovini. Na adresi Podprolog 0 prijavljena su 332 birača. Inače, u cijelom je mjestu prijavljen 401 birač, pa ispada da njih skoro 83 posto prebiva na istoj adresi. Osim te adrese, sumnjiva je i adresa Podprolog 999, na kojoj je prijavljeno 16 birača. Na preostalih 29 adresa prijavljena su 53 birača. Granično mjesto Kamensko također ima prenaseljenu kuću na adresi Kamensko 0, gdje su prijavljena 232 birača. Kamensko ima i adresu Kamensko 0/Bb na kojem su prijavljena 22 birača. U Kamenskom je upisanih birača 594, a stanovnika, prema popisu iz 2001. godine, 541.

 

Sporna kuća – nepoznata
Jučer smo posjetili Dusinu, ali nitko od stanovnika nije bio raspoložen za izjave ni za fotografiranje. Selo je samo šest kilometara udaljeno od granice s BiH, odnosno do graničnog prijelaza Veliki Prolog, no mještani ne znaju ima li u njemu fiktivnih birača. Pokušali smo pronaći spornu kuću s brojem 0, no kako u selu ima više kuća bez istaknutih kućnih brojeva, bilo je teško zaključiti u kojoj “živi” više od četiri stotine duša. Također je upitno da li takva kuća uopće i postoji fizički.

Buterin bi bila kuma na vjenčanju homoseksualnog para

Vesna Buterin, HDZ-ova kandidatkinja za riječku gradonačelnicu, izjavila je u intervjuu za tportal da će, postane li ona gradonačelnica, o izgradnji džamije u Rijeci odlučivati građani na referendumu. Buterin je na samom početku razgovora priznala Mirjani Hrgi da je intervju njezino vatreno novinarsko krštenje, budući da je to prvi intervju u njezinoj političkoj karijeri.

Buterin je potvrdila da joj u izbornoj kampanji pomaže jedna zagrebačka agencija, a kazala je da je posebno ponosna na podršku koju dobiva od premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera.

U razgovoru Buterin je prokomentirala svoju nedavnu izjavu da će, postane li gradonačelnica Rijeke, otići u Zagreb u kabinet resornog ministra i iz njega neće izlaziti dok ne riješi problem za koji smatra da je gorući za Rijeku. Zanijekala je da je mislila na to da će sve riječke probleme rješavati Zagreb i rekla da želi napraviti iskorak i u Zagreb otići kad treba inzistirati na realizaciji nekog projekta.

Na pitanje posjetitelja tportalovog chata koji je njezin stav o gay prideu u Rijeci i bi li u gradu koji slovi kao najliberalniji u zemlji podržala održavanje takvog skupa, rekla je da podržava osobne slobode i da se svatko mora pridržavati zakona zemlje i ćudorednog ponašanja.

‘Ljudi homoseksualne orijentacije u Hrvatskoj imaju slobodu, no osobno ne bih se pridružila gay paradi u Rijeci’, rekla je te dodala da o tome bi li im kao potencijalna buduća gradonačelnica Rijeke pružila logističku potporu za skup još nije odlučila.

No da joj dođu dva mladića koji se žele na simboličkoj razini vjenčati i da od nje zatraže da im bude kuma, Buterin bi pristala, jer kumstva se ne odbijaju.

Govoreći o aktualnom riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu kojem će izravno konkurirati na predstojećim izborima, Buterin je rekla da Rijeka, u usporedbi s nekim hrvatskim gradovima, stagnira već 19 godina. Jedino što od ostvarenog priznaje Obersnelu je prepoznatljivost Riječkog karnevala.

O koalicijama koje će sklapati na gradskoj razini, potvrdila je da razgovaraju s HSU-om, što bi mogao biti priličan vjetar u leđa uzme li se u obzir da umirovljenici čine četvrtinu biračkog tijela, ima ih oko 38 tisuća.