Sindikalnu akciju proglasila prijetnjom

Bivše radnice pulske tvrtke ORIANA d.o.o., Nives Š., Jasna B. i Sabina K., od kojih su dvije bile zaposlene kao šivačice na određeno vrijeme, a jedna na neodređeno vrijeme, trebale su primiti zadnju plaću u studenome, ali ni četiri mjeseca kasnije novca nema. Još čekaju plaće za kolovoz, rujan i listopad te prijevoz za srpanj prošle godine.

Nakon što su se obratile Mreži anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA) za pomoć, upravi tvrtke Oriana d.o.o. poslano je pismo u kojem pozivaju vlasnicu da isplati plaće u roku od sedam dana, no uprava se na pismo oglušila.

Nakon toga je upućen poziv na bojkot tvrtke u kojem su objašnjeni razlozi ove akcije. U proglasu MASA kaže da nema opravdanja za neisplaćivanje radnika, te da u tom činu prepoznaju izopačenu, sramotnu i kriminalnu praksu divljeg kapitalizma prema kojem su temeljna radnička prava zadnja na listi prioriteta u poslovanju poduzeća. Riječ je o ustaljenoj praksi, radna snaga zapošljava se na kratko i određeno vrijeme, kako bi na isti takav način mogla biti zamijenjena novom.

To što je iskorištavanje radnika danas postalo toliko uobičajeno pa se na to nitko ne osvrće, smatraju u organizaciji, nije opravdanje za kapitaliste, niti razlog da ove radnice budu krotke i šutljive.

Zato pozivaju na radničku solidarnost i borbu, čime bi se prekinulo poslušno i razjedinjeno trpljenje potlačivanja i iskorištavanja. Ujedno su pozvali ljude na solidarnost i bojkot proizvoda te tvrtke.

Riječ je o tvrtki Oriane Lukić, članice predsjedništva IDS-a, potpredsjednici skupštine IŽ-e i čelnici Koordinacije za ljudska prava županije. “Jako mi je žao što je do ovoga došlo i sram me što se dogodilo upravo meni koja godinama zagovaram ljudska prava”, izjavila je za Večernji list, te nastavlja: “Pišu mi da će ako ne isplatim plaće poduzeti jake mjere. Bojim se za svoj život jer su nesigurna vremena pa sam to i prijavila policiji.”

Nakon što je policiji prijavila primitak pisma i letka “uznemirujućeg” sadržaja, a prema pisanju Barkuna, policija “utvrđuje sve okolnosti događaja kao i postojanje elemenata kaznenog djela”, potvrdili su iz PU istarske.

MASA je na navode o prijetnjama odgovorila javnim putem i to objavljivanjem cijelog pisma koje su uputili upravi tvrtke, a koje možete pročitati na njihovoj stranici, te sami procjeniti o čemu je zapravo riječ.

Ovom prijavom i pokušajem zastrašivanja policijom od strane nekoga tko sudjeluje u vlasti i radu institucija vrši se dodati pritisak na sve koji se usuđuju javno progovoriti i založiti za svoja prava, što je i direktan napad na sindikalne akcije.

Nitko iz organizacije još nije službeno kontaktiran od strane policije.

Ivana Sladoja-Kuštre: HV me trudnu otpustio jer sam Srpkinja

Ivani Sladoji-Kuštre (27) iz Sinja, koja je kao profesionalna vojnikinja bila zaposlena u MORH-u od veljače 2006. godine, nije produžen ugovor u Hrvatskoj vojsci, a za što je, smatra, “kriva” njezina srpska nacionalnost i pravoslavna vjera.

Štoviše, otkaz joj je stigao dok je bila na porodiljnom dopustu i u osmome mjesecu trudnoće! Navodi kako su je u HV-u čak i vrijeđali, a pojedini vojnici s njom nisu htjeli ni razgovarati jer joj je otac Srbin.

Navodi i da je u Kninu, dok je obavljala dežurstva u 2. motoriziranoj brigadi, dva puta spavala u automobilu jer joj nadređeni nisu osigurali nikakav smještaj.

Ne zna, kaže, je li to bilo namjerno, ali svakako je bilo nečovječno mladu ženu ostaviti da na zimi spava u automobilu.

 

‘Tko će mi vraćati kredite?’
Jedan od službenih razloga neprodužavanja ugovora, kako je naveo načelnik Uprave za personalne poslove MORH-a general Tomo Medved u službenoj prepisci, jesu bolovanja. Ivana nam kaže da je na bolovanje otišla jer je zaista bila bolesna, pa ne zna zbog čega general prosvjeduje, a poslije joj je, napominje, ginekolog preporučio da ode na bolovanje radi čuvanja trudnoće.

– Nisam znala da je u HV-u grijeh biti bolestan, trudna majka, i uz to Srpkinja -kaže Ivana i pita generale HV-a tko će joj sada vraćati kredit i hraniti njezino dijete.

– Prema meni je otvoreno iskazana netrpeljivost zbog moje vjere i nacionalnosti od pripadnika HV-a A.Đ. koji mi je rekao da mu se ne obraćam jer “on ne priča sa strancima”. Ja sam to prijavila tadašnjem zapovjedniku satnije D.K., a on je obavijestio njegova zapovjednika koji je ukorio svoga podređenog.

Nisam službeno prijavila incident jer je čovjek bio pred mirovinom, pa nisam htjela da ima problema. Narednica I.V. je u Puli tijekom obuke zapovjedila da se vojnici izjasne jesu li ili nisu Hrvati, te je zatim donijela i papir na koji su vojnici trebali napisati svoju nacionalnost. Možete li zamisliti kako sam se ja u tom trenutku osjećala?

Na sreću, taj papir je iskidao desetnik F.R., tvrdeći da je ispitivanje o nacionalnosti neprihvatljivo – kaže nam Ivana, pitajući se zar je ona bila najgori vojnik ili najcrnja ovca kad se tako gorljivo tražio bilo kakav razlog da joj se ugovor ne produži.

Napominje da je ona jedina ženska osoba u HV-u koja je na takav način potjerana.

– Svog se podrijetla ne sramim jer se nemam čega sramiti. Uvijek sam se smatrala punopravnom građankom RH jer je to zemlja u kojoj sam rođena i ja drugu zemlju niti imam, niti želim, te sam joj služila časno i s velikim ponosom. Čak sam i pismeno pohvaljena od strane više zapovjednika za iznimno zalaganje i postignute rezultate na obuci, a onda mi dođe otkaz. Koje li ironije… – navodi Ivana, te nastavlja svoju priču:

– U vrijeme kad sam bila na porodiljnom, moj me zapovjednik, natporučnik J.Š., obavijestio da mi ugovor neće biti produžen. Iz Uprave za personalne poslove MORH-a mi navode da je razlog otkaza moje otvaranje bolovanja te odbijanje zapovijedi. Zar sam odbila zapovijed ako sam bila na bolovanju? – pita se Ivana, navodeći da MORH drugim pripadnicama HV-a gleda kroz prste i oprašta ozbiljne propuste, a nju su izbacili, kaže, bez ikakvog razloga.

– Zatrudnjela sam nakon završene obuke i kad sam postala profesionalna vojnikinja, ali obuku je sa mnom polazila i pripadnica S.P. koja je na obuku došla, zamislite, trudna premda je njezin ostanak i prolazak bio upitan zbog stanja u kojem se nalazila.

Obje dobivamo službu u Kninu te se ja, nakon povratka sa selekcijske obuke, vraćam i na specijalističku obuku u trajanju od dva mjeseca. Ona nije ispoštovala više odredbi ugovora, te se na poslu pojavila tek nakon drugog ginekološkog bolovanja i drugog porodiljnog dopusta! Naravno, ona je ostala u vojsci, a ja sam izbačena iako nisam ništa skrivila – kaže Ivana, koja je u OSRH stupila 13. veljače 2006., a bez posla je ostala sredinom veljače ove godine.

 

‘Učestala bolovanja’
General Tomo Medved, načelnik Uprave za personalne poslove u Glavnom stožeru OSRH, u jednoj je prepisci s Ivanom Kuštre napisao:

– Razvidno je da ste kroz cijelo vrijeme vašeg služenja zaista bili skloni učestalom otvaranju bolovanja. Također je razvidno, a što je i glavni razlog nesklapanja ugovora s vama, da ste u veljači 2008. godine odbili planirano usavršavanje – piše general Medved i dodaje kako je pripadnica HV-a “o tome i dodatno savjetovana od strane nadređenih”.

 
Zlonamjerne optužbe
Gospođa Ivana Kuštre sklopila je Ugovor o radu s MORH-om na tri godine, koji je istekao 13. veljače ove godine.

Tijekom 2008. odbila je planirano usavršavanje za rad na ustrojbenom mjestu iz osobnih razloga te budući da nije bila obučena za isto, a zbog preustroja OSRH, nije bilo mogućnosti premještaja ili dodatnog obučavanja, MORH nije u mogućnosti gospođi Kuštre produžiti Ugovor o radu. Smatramo potpuno neistinitim i zlonamjernim navode spomenute gospođe o “diskriminaciji” – ističe Goran Grošinić iz MORH-a.

Osnovana INFOTEKA

17. ožujka ove godine registrirana je “INFOTEKA – ženski informaciono dokumentacioni centar”. INFOTEKA je dobrovoljno, nestranačko i samostalno udruženje građanki i građana okupljenih oko feminističkih i općih principa nenasilja, nediskriminacije, ženskih ljudskih prava i ljudskih prava uopće. Osnivačice su: Arijana Čatović, Duška Andrić-Ružičić, Edita Ostojić, Jadranka Balta i Selma Hadžihalilović.

Osnovni cilj INFOTEKE je unaprijeđenje kvalitete života žena i djevojčica u BiH, a kroz ostvarenje prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, ostalim važećim zakonima u BiH i međunarodnim konvencijama i deklaracijama usvojenim i ratificiranim od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. “Svoje ciljeve ostvarivaćemo kroz aktivnosti zalaganja i javne akcije, kroz istraživacke i edukacijske programe, kroz izdavaštvo, te angažmanom u mrežama sličnih organizacija, te u partnerstvu s drugim organizacijama. Iskustva koja smo stekle tijekom godina provedenih u Medici nastavićemo obogaćivati, cijeneći naslijeđe koje smo kao osobe unijele i u novu organizaciju.” stoji u priopćenju INFOTEKE.

 

Kontakti:
INFOTEKA
Ženski informaciono dokumentacioni centar
Adresa: Mokusnice 10; 72000 Zenica; Bosna i Hercegovina
Tel/fax: +387 32 446-260 / 446-261 / 446-262
E-mail:   infoteka@infoteka.org.ba
              infoteka@bih.net.ba
              infoteka.ze@gmail.com

Individualni kontakti:
Duska Andric-Ruzicic: duska@infoteka.org.ba
Selma Hadzihalilovic:  selma@infoteka.org.ba
Jadranka Balta: jaca@infoteka.org.ba
Arijana Catovic: arijana@infoteka.org.ba
Edita Ostojic: edita@infoteka.org.ba

Zajedno možemo

U sklopu Projekta “Zajedno možemo” Centra za podršku i razvoj civilnog društva “Delfin” Pakrac i uz potporu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Požeško-slavonske županije, održan je u Požegi okrugli stol. O temi “Zašto je ravnopravnost spolova uvjet demokratičnosti?” govorile su Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH i Zdenka Čuhnil, saborska zastupnica za češku i slovačku nacionalnu manjinu.

– U predstavničkim tijelima Grada Požege i Županije, vijećnice su samo iz jedne političke stranke, koje participiraju s oko 30 i 50 posto. Nije dobro što druge stranke nemaju zastupljene žene ili je njihova zastupljenost nedovoljna. A možda je to upravo razlog što politička stranka iz koje participiraju žene, imaju dobar izborni rezultat. Na ovim izborima je prilika da to mijenjamo, da zastupljenost žena povećamo. – rekao je gradonačelnik Požege Zdravko Ronko. Odgovornost za participaciju žena u politici je na političkim stranaka – naglasila je Gordana Lukač Koritnik, dodajući kako je potrebna ne samo uravnotežena, već paritetna zastupljenost koju traži Zakon o ravnopravnosti spolova, i to u zakonodavnoj,  izvršnoj vlasti i drugoj vlasti. Da je potrebna odgovarajuća briga lokalne zajednice, odnosno države i cijelog društva, koji trebaju stvarati uvjete za to,  te aktivnost samih žena, govorila je Zdenka Čuhnil, te Rastislav Navratil, župan Požeško-slavosnke županije.

UNICEF zabrinut

IZVRŠNA direktorica UNICEF-a Ann Veneman izjavila je kako je ta organizacija zabrinuta zbog drugog odbijanja suda u Saudijskoj Arabiji za poništenjem braka između 8-godišnje djevojčice i 47-godišnjaka.

Tvrdi kako je brak s djetetom kršenje prava djece, a dodaje da je pravo na slobodan i puni pristanak na brak zapisano u Deklaraciji o ljudskim pravima. “Taj pristanak ne može biti slobodan ili potpun ako je neki od bračnih drugova premlad da bi donio odluku na temelju svih informacija”, rekla je Veneman, piše CNN.

 

Otac prodao djevojčicu prijatelju kako bi pokrio svoje dugove

Sudac u gradu Onaiza u Saudijskoj Arabiji već je drugi puta donio odluku da djevojčica može tražiti rastavu braka tek nakon punoljetnosti. U prosincu prošle godine sudac je odbio rastavu, jer je zaključio kako majka djevojčice nije njezina zakonska skrbnica, pa niti ne može tražiti raskid braka.

Otac je djevojčicu “prodao” u brak svome prijatelju kako bi otplatio dugove. 47-godišnjak je, nakon prve presude, morao potpisati kako neće imati seksualni odnos sve dok djevojčica ne “dosegne” punoljetnost. 

Marianna Jelicich Buić za zamjenicu gradonačelnika

Kandidatkinja IDS-a i SDP-a za zamjenicu gradonačelnika Buja je Marianna Jelicich Buić, pripadnica talijanske nacionalne manjine, 33-godišnja profesorica talijanskog jezika iz Kaldanije, iza koje je već zavidno političko iskustvo.

– Puno sam razmišljala o tom prijedlogu jer se radi o velikoj obavezi, ali sam osjetila i moralnu odgovornost i nisam mogla odoljeti ogromnom entuzijazmu i odlučnosti Edija Andreašića (kandidat za gradonačelnika op.a). Pronašli smo mnogo zajedničkih točki u idejama za razvoj Buja i smatram da mogu doprinijeti, osim svojim inicijativama i radom, i drugačijom perspektivom – kao mlađa, ženska osoba, pripadnica talijanske nacionalne manjine i osoba koja živi na periferiji Buja, rekla je Jelicich Buić.