Mirjana Oštrec za gradonačelnicu Sv. Ivana Zeline

HSS Sv. Ivan Zeline kandidirao je Mirjanu Oštrec za gradonačelnicu.

U nastavku pročitajte njezine odgovore na Libelin upitnik.

 

Obrazovanje:

 1999.   Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Upravljanje industrijskim marketingom, magistar specijalist polje ekonomije

 1992.   Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, diplomirani inženjer agronomije, smjer voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo

 1987.    Zdravstveni obrazovni centar, Srednja škola za medicinske sestre, medicinska sestra

 

Radno iskustvo:

2006. – DANAS   Zagrebačka županija, pročelnica Ureda župana

2002. – 2006.   Grad Sveti Ivan Zelina, stručna suradnica za poljoprivredu

1993. – 2002.   Klinika za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević”, medicinska sestra    

1991. – 1993.    Nova bolnica Zagreb, medicinska sestra

1991.    Vojna bolnica Zagreb, medicinska sestra

 

Političko iskustvo:

2005. – DANAS  potpredsjednica Gradske organizacije HSS-a Sv. Ivan Zelina

2002. – DANAS  članica Hrvatske seljačke stranke (HSS)

 

 U politici sam jer…

…sam spremna uhvatiti se ukoštac s problemima koje muče moj sugrađane i mene i konačno ih riješiti.

 Posebno me interesiraju sljedeće teme…

 Diplomacija, ekonomija, marketing

 Moj najveći uspjeh u politici je…

Kandidatura za gradonačelnicu Sv. Ivana Zeline.

Biti žena u politici je…

Kao što se G.I. Jane osjećala u vojsci, tako se žene u Hrvatskoj osjećaju u politici. Teško je, ali ukoliko ste ustrajni i uistinu vjerujete u sebe i svoje ciljeve – onda ih i možete realizirati.

U slobodno vrijeme bavim se …

Uređenjem okućnice, jedrenjem, fitnessom, skijanjem…..

 Kandidirala sam se jer…

…moj rodni grad Zelina zaslužuje više!

Zadarska borba protiv zlostavljanja na radu

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za Zadarsku županiju rekorder je u Hrvatskoj po dobivenim radnim sporovima i sudskim presedanima koji su otpuštenim radnicima/ama donijeli milijunske iznose za neisplaćene plaće i druge povrede radnog prava, no u posljednje se vrijeme stručnjaci SSSH ne mogu ‘obraniti’ od prijava za radno ili seksualno uznemiravanje na poslu – samo u ovoj godini mobing je prijavilo 70 osoba, a lani više od 400.

– U sudskim postupcima u Zadru trenutačno je pedesetak slučajeva mobinga, a do sada smo ih više od stotinu riješili nagodbom s poslodavcima. Žrtve su dobile odštetu, u posljednjem slučaju ženi je isplaćeno 50 tisuća kuna. U velikom broju slučajeva imamo potporu menadžmenta tvrtki, koji najčešće ne štite zlostavljače – kaže pravni zastupnik SSSH za Zadarsku županiju Vedran Uranija, dobitnik Nagrade grada Zadra za osobite zasluge u zaštiti i promicanju radnih i socijalnih prava.

Zadar je pionir u Hrvatskoj u procesuiranju mobinga, jer je slučaj seksualnog uznemiravanja u zadarskom “Intersparu” procesuiran temeljem policijske kaznene prijave i optužnog prijedloga zadarskoga Državnog odvjetništva, a ne, kao do tada, pokretanjem privatnih tužbi i parnica.

– Iznimno je važno da su se institucije države konačno, prvi put, ‘involvirale’ u procesuiranje mobinga. Slučaj ‘Interspar’ je primjer kako tu vrstu zlostavljanja treba rješavati.

Mobing je potrebno hitno inkorporirati u Kazneni zakon, kao što je u većini zemalja EU-a, a ne da se snalazimo korištenjem odredaba Zakona o radu ili Kaznenog zakona. U Hrvatskoj je trenutačno evidentirano oko šest tisuća slučajeva mobinga – kaže Uranija.

Degradiranje

Prijavljene slučajeve mobinga zadarski SSSH klasificira u četiri skupine: prva je “klasični” seksualni mobing po modelu “posao ili krevet”, dok ostala tri spadaju u radni mobing: strateški mobing, bossing i emotivni mobing.

– Bossing provode šefovi, najčešće srednje stručne spreme, prema radnicima/ama nižeg ranga, koje vrijeđaju, kleveću, iživljavaju se na njima naređujući im da rade neodgovarajuće poslove.

Strateški mobing nam buja sada, u vrijeme recesije, jer se perfidno prisiljava radnike/ce da sami/e daju otkaz, pa poslodavac tako izbjegava plaćanje otpremnina i svih materijalnih prava po kolektivnom ugovoru. Radnici/e sami odu, jer su prethodno izmaltretirani/e neosnovanim smanjivanjem plaća, degradiranjem na druga radna mjesta, uvredama i klevetama – kaže Uranija, dodajući da je emotivni mobing od svih najperfidniji.

– On jedini ide ‘po horizontali’, između kolega na poslu, a najviše su mu izloženi javni/e djelatnici/e, posebno oni/e iz medija. Imam jako puno prijava, radi se o međusobnim podmetanjima, denuncijacijama, plasiranju dezinformacija i klevetanju, a sve zbog trke za uspjehom i karijerom – kaže Vedran Uranija.

 Ukidanje zastare

Ključno u Hrvatskoj bi bilo da se dopunom Ustavnog zakona ukine zastara za najteža djela iz oblasti pretvorbe i privatizacije, za čiju se reviziju uporno zalažem.

Tako bi se državi vratio barem dio ukradenog novca i više nitko ne bi mogao, zahvaljujući zastari, govoriti “Tko je jamio, jamio je”. Intenzivno se borimo za ukidanje zastare, a takva dopuna Ustavnog zakona bila bi pravni osnov za procesuiranje nezakonitih pretvorbi – tvrdi Uranija.

Dalma – najveći uspjeh

SSSH za Zadarsku županiju trenutačno zastupa više od tri tisuće ljudi u radnim sporovima, a do sada im prosjek dobivenih predmeta prelazi 95 posto.

Prekretnicu u sudovanju u Hrvatskoj smatraju slučaj zadarske “Dalme”, kada su na Općinskom i Županijskom sudu izgubili spor da se radnike/ce vrati na posao, no tada su tražili reviziju na Vrhovnom sudu.

– Vrhovni sud je preinačio odluke zadarskih sudova i otkaze ocijenio neutemeljenim stoga što nije konzultiran sindikat. To je bio presedan i velika prekretnica u zaštiti ljudskih i radnih prava u Hrvatskoj – kaže Vedran Uranija.

 Rekordna odšteta u Bagatu

SSSH u Zadru dobio je najveći radni spor u Hrvatskoj – slučaj “Bagat”, gdje je ostvaren hrvatski rekord od 32 milijuna kuna vraćenih radnicima/ama.

– Slučaj “Bagat” za SSSH nije gotov, jer od države traže obeštećenje za radnike koji su i danas trebali imati radna mjesta, a temelj je dokazivanje da je “Bagat” mogao opstati.

 Primjeri dobivenih sporova i isplaćenog novca:

Bagat – 32 milijuna kuna, za 400 radnika

Bat – 12 milijuna kuna za 220 radnika (nagodba)

Zadranka – 9 milijuna kuna za 300 radnika

Borik – 8 milijuna kuna za 250 radnika

TIZ – 5,5 milijuna kuna za 300 radnika

Plodine – 5,5 milijuna kuna za 250 radnika

Transport – 6 milijuna kuna za 79 radnika

Pag plastika – 3 milijuna kuna za 30 radnika

Dalma – 2,5 milijuna kuna za 27 radnika (nagodba)

GP Radnik – milijun kuna za 40 radnika

Putnik – 1,5 milijun kuna za 50 radnika

 

 

Prosvjedom za zaštitu pravedne i pravične cijene rada

U tjednu od 11. do 16. svibnja, dakle uoči lokalnih izbora, sindikati javnih službi održat će koordinirani štrajk u osnovnom i srednjem školstvu, znanosti, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi. Referendum o provedbi štrajka u javnim službama sindikati organiziraju od 27. do 29. travnja, a za sada u javnost ne žele izlaziti s referendumskim pitanjem i detaljima oko organizacije štrajka kako Vlada ne bi znala sve njihove poteze unaprijed. Ukoliko im najavljeni štrajk ne bude plaćen, sindikati javnih službi spremni su, po uzoru na europske sindikate, pokrenuti novi kojim će tražiti plaćanje sati provedenih u štrajku.

– Akcijski plan je spreman. Sindikati javnih službi su složni i jedinstveni kao nikada – poručio je Branimir Mihalinec, predsjednik nezavisnog sindikata srednjoškolskog obrazovanja najavljujući akcije sindikata koji zastupaju 180 tisuća zaposlenih u javnim službama. Od tog broja, sindikalno je organizirano 70 posto zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, znanosti, kulturi. Sindikati se nadaju kako će se njihovim akcijama odazvati i nečlanovi/ce sindikata.

Sindikalci su štrajk tempirali za vrijeme kada zaposlenicima stignu plaće umanjene za šest posto.

– Želimo stanje u kojem će radnici/ce htjeti ući u sustav javnih službi, a ne bježati kao što je sada slučaj – veli Ivica Babić, predsjednik Sindikata liječnika ističući kako sindikati javnih službi žele pregovore o “pravednoj i pravičnoj cijeni rada”.

Svjetski dan Roma i Romkinja

 Unatoč činjenici da se sa njihovom problematikom desetljećima bave međunarodne organizacije, institucije ili pak političari, Romi i Romkinje su na pragu 21. stoljeća i dalje ekonomski, politički i društveno na rubu svjetske ljestvice.
Svjetski dan Roma obilježava se danas u cijelom svijetu, a ustanovljen je kako bi se skrenula pažnja javnosti na težak položaj ovog naroda, a zemlje u kojima živi potaknulo na borbu protiv njihove segregacije i diskrimimacije.

Problem njihovog nedovoljnog ekonomskog razvoja i neadekvatnog društvenog položaja postao je jedan od glavnih problema Europe, u kojoj, u gotovo svim njenim državama, gdje su i najveća nacionalna manjina, živi oko 12 milijuna Roma i Romkinja.

Dodatni problem za Rome predstavlja i činjenica što njihova djeca gotovo i nisu dio školskog sistema, žive u nehigijenskim uvjetima i na rubnim područjima, mahom suočeni sa rasnom diskriminacijom. 88% Roma u većini istočnoeruropskih zemalja živi ispod razine siromaštva. U Hrvatskoj živi oko 10 tisuća Roma, a po prvi puta imaju i vlastitog zastupnika u Saboru, Nazifa Memedija, koji je nakon posljednjih parlamentarnih izbora postao dio vladajuće koalicije.

Odluka da se 8. travanj obilježava kao njihov dan donesena je 1971. godine na Prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu, kada je usvojeno ime naroda Rom, što ne romskom znači čovjek.

Romima je zakonom priznat status nacionalne manjine i sada se institucionalno poboljšao, ali je u stvarnosti zbog etničke distance i nedovoljne pomoći država, njihov položaj na globalnoj razini daleko od normalnog. Na inicijativu Svjetske banke i drugih međunarodnih razvojnih institucija, razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašeno je “Desetljećem Roma”, sa ciljem doprinosa bržem poboljšanju socijalno-ekonomskog statusa romske populacije i smanjenju siromaštva Roma.

Vesna Petrović nositeljica liste za Gradsko Vijeće Grada Pule

Danas je u Puli predstavljena nezavisna lista za predstojeće lokalne izbore za Gradsko vijeće Grada Pule, a koju će predvoditi Vesna Petrović, dosadašnja dogradonačelnica grada Pule. U svojem nastupu ona se osvrnula na dosadašnji mandat od 2005. do 2009. godine kada su prvi puta ušli na političku scenu preko liste HSU-a. Zbog solidarnosti sa članicom njihovog tima listu su napustili, ali su zajednički odlučili da svojim nastavkom rada mogu učiniti više dobrih stvari nego što bi to učinili svojim odlaskom. Vesna Petrović naglasila je da nisu željeli napustiti koaliciju i izazvati nove izbore već su odlučili balansirati situacijom.

Ne žele odustajati od svojih projekata kao što su sanacija Rovinjske ulice, sanacija i stvaranje povoljnih uvjeta u Dječjem centru, skate park u Rojcu, projekt zaštite škola, izjednačavanje privatnih i gradskih vrtića  kao i sufinanciranje 30% troškova javnog gradskog prijevoza za sve učenike.

Zbog toga će izaći na predstojeće lokalne izbore sa vlastitom nezavisnom listom jer kako ističe imaju obvezu i odgovornost prema dosadašnjim biračima ući u utrku za ostanak u Gradskom vijeću, zaključila je sadašnja dogradonačelnica Pule Vesna Petrović.