Udruženje “Baranja” iz Bilja i Centar za socijalnu skrb Beli Manastir organiziraju 27. ožujka 2009. u 14 sati, u Hotelu “Patria” u Belom Manastiru, javnu tribinu i pozivaju Vas da svojim sudjelovanjem u radu tribine date potporu i doprinos rješavanju problema nasilja u društvu. Tema tribine je “RAD NA PREVENCIJI NASILJA NAD ŽENAMA” i o njoj će pored predstavnika Udruženja “Baranja” i Centra za socijalnu skrb, sudjelovati i predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske te predstavnica udruge CESI iz Zagreba.
sdadmin
Crna kutija na HTV-u
B.a.B.e. su pokrenule novi projekt, TV emisiju “Crna kutija” – edukativno dokumentarni serijal o ljudskim pravima namijenjen prvenstveno srednjoškolcima i studentima, a koji možete gledati na HTV-u.
Serijal je nastao kao dio sveobuhvatnog medijskog projekta “Videoteka ljudskih prava” i sastoji se od niza 26 minutnih dokumentarnih emisija koje će se prikazivati u sklopu programa za djecu i mlade na HTV-u.
“Crna kutija” je koncipirana tematski, tako da svaka pojedina emisija obrađuje određenu vrstu ljudskih prava. U svakoj emisiji se obrađuje nekoliko dokumentarnih priča mladih ljudi kojima je određeno ljudsko pravo bilo narušeno ili oduzeto, te se njihove priče nadograđuju komentarima stručnjaka koji objašnjavaju o kakvom kršenju ljudskih prava je riječ i njihove priče stavljaju u kontekst zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj.
Do sada su realizirane emisije o pravu na seksualnu edukaciju, pravu na zdrav okoliš, pravu na obrazovanje, pravu na zdravstvenu zaštitu, pravu na jednakost (ksenofobija i rasizam), pravu nacionalnih manjina i trgovanju ljudima.
Ritam prikazivanja emisije je dvotjedni i trenutno se može gledati na drugom programu HTV-a svake druge srijede navečer u vrlo kasnom terminu, oko i iza ponoći. Emitiranje je započelo 25.2. i do sada su emitirane dvije “Crne kutije”.
Sljedeća emisija “Pravo na zdravstvenu zaštitu” bit će emitirana u srijedu 25.03.
Hrvatska ženska ekspedicija krenula prema Nepalu
Nakon priprema koje su trajale 14 mjeseci, danas prema Nepalu kreće Hrvatska ženska ekspedicija “Mt.Everest 2009” i to na put dug 72 dana.
Nakon dolaska u Kathmandu (25.3.) nabave hrane, goriva i preostale opreme, slijedi let od 200 km malim zrakoplovom u mjesto Luklu (30.3.) te 120 km pješački pristup od osam dana do Baznog logora (5380 m). U daljnjih 49 dana obavit će se potrebna aklimatizacija, planira se postava četiri visinska logora (na 6.065, 6.500, 7.470, i 7.920 m) te uspon na vrh u razdoblju 08.05.-24.05.2009.
Ciljevi ekspedicije su prvi hrvatski ženski uspon na najviši vrh svijeta Mount Everest (8850 m), uspon bez uporabe umjetnog kisika i pokušaj najbržeg ženskog uspona u povijesti, odnosno neprekidnutog uspona iz Baznog logora do vrha što još nije uspjelo nijednoj ženi.
Cijelo vrijeme ekspedicija će biti povezana s domovinom satelitskim vezama kojima će se slati izvještaji, slike i filmski materijali. Bazni logor napušta se 26.5. i nakon povratka u Kathmandu (29.5.), ekspedicija se vraća u Zagreb 3.6.2009.
U ovoj, najvjerojatnije najsloženijoj akciji Hrvatskog planinarskog saveza u njegovoj 135. godišnjoj povijesti, sudjeluju Darija Bostjančić, Iris Bostjančić i Vedrana Simičević iz Rijeke, Sanja Đurin iz Varaždina, Jana Mijailović iz Zadra, Milena Šijan iz Splita, te Tea Đurek, Josipa Levar, dr.Lana Đonlagić, Sunčica Hrašćanec, Ena Vrbek iz Zagreba, a voditelj ekspedicije je Darko Berljak.
Lovorka Tomičić za gradonačelnicu Pule?
Iako još nisu službeno definirali tko će biti njihov kandidat za gradonačelnika, pulski HDZ-ovci najvjerojatnije će istaknuti predsjednicu gradske organizacije Lovorku Tomičić. Niti ona to još nije željela stopostotno potvrditi, no između redaka dala je do znanja da je najizglednija kandidatkinja.
Tomičić otkriva da će biti nositeljica HDZ-ove liste na izborima u Puli na kojima izlaze samostalno, rekavši da su o mogućem koaliranju prethodno razgovarali s HSLS-om i HSS-om.
– Ti su pregovori propali i u međuvremenu su već ostvarene neke koalicije. Uskoro ćemo službeno izaći s kandidatom, rekla je Tomičić, dodajući da je uvjerena u to da njihovi članovi nakon izbora ulaze u Gradsko vijeće.
Neki spekuliraju da je ozbiljna kandidatkinja i Loredana Štok, koja svoje političke aktivnosti svodi isključivo na sjednice vijeća jer u četiri godine jedva da je održala dvije konferencije za novinare. Dva mjeseca uoči izbora Štok uporno izbjegava odgovoriti na jednostavno pitanje hoće li izaći na izbore i kandidirati se za gradonačelnicu.
Kao što je poznato, aktualna dogradonačelnica Vesna Petrović na izbore izlazi s istoimenom nezavisnom listom i ne planira se kandidirati niti podržati ičijeg kandidata.
Ravnopravnost žena i muškaraca u procesu odlučivanja
Okrugli stol o Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006-2010 u kontekstu ravnopravnosti žena i muškaraca u procesu odlučivanja, u organizaciji Ženske grupe Karlovac “Korak” održat će se 24. ožujka 2009. godine, u prostorijama grupe u ulici Vladka Mačeka 6, u Karlovcu, s početkom u 18:00 sati. Gošća okruglog stola je i Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova.
Ovaj je događaj planiran u sklopu projekta “Lokalni izbori 2009. – uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca”.
U Hrvatskom saboru nema etike
Prozivaju li se hrvatski saborski zastupnici u javnosti i medijima neopravdano zbog nerada, neznanja i neetičnosti ili javna percepcija ove, najviše državne institucije odgovara “objektivnim” ocjenama njezine kvalitete? O ovoj temi razgovaramo s dr. Nenadom Zakošekom, redovitim profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
* Koliko je kvalitetan Hrvatski sabor, koliko su kvalitetni njegovi zastupnici? Kako se to uopće može “mjeriti”?
– Položaj i funkcioniranje parlamenta mogu se vrednovati strukturnim i procesnim kriterijima, odnosno institucionalnim ustrojstvom i političkom praksom parlamentarnih stranaka i zastupnika. U načelu, što su izgrađeniji institucionalna struktura i proceduralna pravila, to je parlament jači. Što je veća njegova autonomija u strukturiranju vlastitog rada i u nadzoru vlade, to je jači. Što više resursa – personalnih, prostornih, financijskih – parlamentu stoji na raspolaganju, to je jači. U procesnom smislu kvaliteta i utjecaj parlamenta uvelike ovisi o kvaliteti zastupnika, obrascima njihovih karijera, primjerice kumuliranju iskustva kroz više mandata i specijalizaciji za određena pitanja, zastupničkoj etici i zauzimanju, odnosno količini rada koji ulažu u obavljanje zastupničke uloge, praksi plenarnog rada i rada u odborima, parlamentarnim strankama i njihovoj unutarnjoj organizaciji, odnosima vlade i opozicije u parlamentu – koji mogu biti kooperacijski ili konfrontacijski, otvorenosti parlamentarnog rada društvenim interesima i skupinama kroz različite oblike međusobnih kontakata i komunikacije. Svi su ti kriteriji mjerljivi, u većoj ili manjoj mjeri, pod uvjetom da su podaci o parlamentarnom radu dostupni javnosti, ali i znanstvenom istraživanju. U svim spomenutim dimenzijama Sabor, komparativno gledano, posebno prema zemljama s dugom parlamentarnom tradicijom, poput Velike Britanije i SAD-a, skandinavskih zemalja, Njemačke, Nizozemske, Švicarske, ne stoji baš dobro. No, može se reći da se postigao vidljiv napredak u odnosu na prvo postkomunističko desetljeće.
* Kako se konkretno može vidjeti taj napredak?
– U institucionalnom smislu Sabor je danas dobro organiziran: ima operativan poslovnik, elaborirana pravila rada, velik broj odbora, omogućava i sudjelovanje predstavnika civilnog društva u radu odbora. Opremljenost Sabora personalnim, prostornim i financijskim resursima je slaba i reflektira ne samo njegovu podređenost vladi, nego i prevladavajući karakter zastupnika koji se ne bore za više resursa i veću autonomiju parlamentarnog rada.
* Naši saborski zastupnici, dakle, ne bi baš dobili visoke ocjene?!
– Kvaliteta zastupnika je vrlo slaba i ona reflektira glavni deficit našeg izbornog i stranačkog sustava: zastupnici su potpuno ovisni o stranačkim vodstvima i stoga je lojalnost stranačkom lideru važnija od osobnih kvaliteta. Obrasci zastupničkih karijera još uvijek nisu proizveli kritičnu masu iskusnih i stručnih zastupnika. Najvažnija prepreka je negativna selekcija koju sam već spomenuo. Uz to, i potresi i sukobi u strankama koji eliminiraju pojedince i skupine iz političkog procesa. Zastupnička etika nije izgrađena ili je čak u određenom smislu negativna: brane se privilegiji bez odgovornosti, tolerira se klijentelistička praksa raspodjele položaja, postoji prešutni konsenzus protiv pretenzija medija i civilnog društva da imaju veći uvid u rad zastupnika.
* Andrija Hebrang je nedavno ustvrdio da su rasprave u Hrvatskom saboru civiliziranije nego u mnogim drugim parlamentima. Stoji li ta ocjena?
– Plenarni je rad i institucionalno vrlo razrađen i u praksi mu se pridaje velika važnost, ma što mislili o kvaliteti rasprava u Saboru. Funkcionira prema britanskom obrascu podjele na vladajuće i opoziciju, što pridonosi dinamičnosti, a ponekad i stilskom koloritu debate. U odnosu na devedesete godine, kad je HDZ praktički sam vodio Sabor, unatoč formalnom postavljanju i opozicijskih vođa na neke saborske dužnosti, u većoj se mjeri razvila kooperacija vlade i opozicije u parlamentarnoj proceduri i u radu odbora. Rad u odborima također je napredovao, ali još uvijek nisu iskorišteni njegovi radni potencijali, djelomice zbog sukoba vladajućih i opozicije, a djelomice zbog nekvalitetnih zastupnika i nepostojanja adekvatnih personalnih i financijskih resursa. Napokon, povećana je otvorenost Sabora prema društvu, ali ni izdaleka dovoljno, što je dijelom posljedica nedostatnih resursa. Primjerice, adekvatne pomoćne službe mogle bi organizirati mnogo širi spektar interakcija između Sabora i zainteresiranih skupina i građana.
*Sva istraživanja pokazuju da hrvatski građani imaju malo povjerenja u sve institucije vlasti, pa i u Sabor. Zašto je povjerenje tako nisko?
– Najmanje je povjerenje upravo u političke stranke. Prema dva posljednja istraživanja, koja je Fakultet političkih znanosti proveo za parlamentarne izbore 2003. i 2007. godine, povjerenje u Vladu i Sabor je podjednako, između 20 i 25 posto. U stranke je 2003. bilo samo pet posto, a 2007. je “naraslo” na devet posto. Što se tiče povjerenja u institucije, među lošijim smo tranzicijskim zemljama.
* Što utječe na tako nisku razinu povjerenja?
– Riječ je, naravno, o djelovanju više čimbenika. Mislim da kauzalitet ipak ide od stanja našeg stranačkog sustava i stanja institucija, pa javnost i mediji realno procjenjuju da je Sabor slab, da postoje nedostaci o kojima sam govorio, da je etička strana političkog posla nepostojeća ili čak negativna. Kada postoji raširen i utemeljen negativan stav prema politici, onda na djelu mogu biti populistički diskursi i u medijima i u dijelovima javnosti, koji zapravo izražavaju jedan autoritaran sindrom, a to je prezir prema svakoj institucionaliziranoj politici. To je ono što je zastrašujuće – da postoji međuovisnost između nekvalitetne politike i autoritarne pučke kulture.
Brane se privilegiji bez odgovornosti i tolerira se klijentelistička praksa raspodjele položaja
