Kandidatu/kinji za gradonačelnika/cu za kampanju trebaju bar tri milijuna kuna

Ako se pokaže točnom informacija kako će lokalni izbori službeno biti raspisani već 18. ožujka, onda vam to znači da će u šest tjedana kampanje – doći do zamora birača. Naravno da duga kampanja odgovara bogatim kandidatima, isto kao što i odvraća pažnju javnosti s nacionalnih problema, ili gospodarske situacije.

Također, duga kampanja vodi “razvodnjavanju”, a u konačnici uzrokuje – manju izlaznost” , riječi su Krešimira Macana, iz tvrtke “Manjgura”, vjerojatno najpoznatijega domaćeg stručnjaka za politički PR, kao jednog od sudionika seminara “Izborni šalabahter”, održanog u petak u hotelu “Le Meridien Lav” u Podstrani.

U organizaciji zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Instituta za nove medije i e-demokraciju, predavači dr. Goran Čular, dr. Marijana Grbeša, Dragan Bagić, Krešimir Macan, Domagoj Bebić i Tomislav Klauški govorili su o specifičnostima idućih lokalnih izbora, od regulative do metoda vođenja personalizirane kampanje.

Prema procjenama Krešimira Macana, kandidatu za gradonačelnika u domaćem gradu prosječne veličine potrebno je oko tri milijuna kuna za pokrivanje troškova kampanje, dok se honorari PR stručnjaka, okvirno, kreću u rasponu od 30 tisuća do 60 tisuća kuna mjesečno.

 

Važna je osobnost

Ovogodišnja kampanja zapravo će biti nešto jeftinija od većine prethodnih, uglavnom zbog generalnog pada investicija, koje se odražavaju i na kandidaturama.

Prema ovom PR stručnjaku, kampanje domaćih lokalnih izbora financijski nisu interesantne stranim komunikacijskim stručnjacima.

Krešimir Macan također smatra kako, u pravilu s ponekim izuzetkom, kandidati koji “brane” željenu funkciju imaju prednost nad kandidatima “izazivačima”; kako političke promjene lakše prolaze u uvjetima veće izlaznosti na dan izbora; te kako su glasači desnice discipliniraniji u izvršavanju stranačke dužnosti glasanja na izborima, od glasača ljevice.

– Ne, nisam angažirana ni od jednog kandidata, jer bih kao predavačica s fakulteta tada bila u sukobu interesa. Odlika predstojećih izbora su personalizirane kampanje u kojima je fokus na osobnosti kandidata, odnosno djelomičnom zanemarivanju stranačke ideologije. I prije smo imali personalizirane kampanje, npr. u predsjedničkim izborima, no to ne bi trebalo brkati s pojmovima poput personalizacije moći, koju smo imali tijekom kampanja iz devedesetih godina – kaže dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti Zagreb te članica pregovaračkog tima za pristupanje EU-u u poglavlju Znanost i istraživanje.

Utvrđen dio nacrta ustavnih promjena

Vladina radna skupina za izradu nacrta ustavnih promjena na današnjem je sastanku, na prijedlog svoje potkomisije, utvrdila izmjene u četiri segmenta, izvijestio je voditelj skupine Vladimir Šeks Objasnio je da je dogovoreno da će se predložiti izmjene koje će omogućiti primjenu europskog uhidbenog naloga nakon ulaska Hrvatske u EU, što će omogućiti izručivanje hrvatskih državljana i zemljama koje nisu članice EU, ako je s njima sklopljen takav međudržavni ugovor.

U Ustav će se unijeti i odredbe o neovisnosti državne revizije i HNB-a, a hrvatskim sudovima će se omogućiti da sude i na temelju europskog prava, rekao je Šeks. Skupina će se ponovno sastati 23. ožujka i raspraviti o preostalim promjenama. Nakon toga bi usuglašeni tekst trebala poslati Vladi, koja bi ga trebala prihvatiti i poslati saborskom Odboru za Ustav.

Vladina radna skupina će se zatim raspustiti i neće raspravljati o inicijativama koje nisu vezane za ulazak u EU.
Saborski Odbor će se, pak, očitovati o svakoj pristigloj inicijativi, a Šeks će potom vjerojatno oformiti posebnu radnu skupinu, koja će usuglasiti inicijative koje imaju izgleda doći na raspravu na plenumu.

‘Najvjerojatnije ću imenovati jednu radnu skupinu koja će sve te inicijative nomotehnički pretočiti u nacrt ustavnih promjena. Poslije toga slijede politički razgovori da se utvrdi koje inicijative imaju šansu da uđu u parlamentarnu proceduru Sabora’, rekao je Šeks.

Naime, prije no što pristupi izmjeni Ustava, Sabor mora sa 77 glasova odlučiti da će pristupiti ustavnim promjenama, a kvalificirana većina potrebna je i za odluku da će ustavne promjene ići prema pojedinim prijedlozima. Same promjene Sabor donosi dvotrećinskom većinom.

Obečavajući početak

Piše Tajana Broz

 

‘Dobro jutro, gradonačelniče Velike Gorice, imate još 4 kilometra do Vašeg radnog mjesta’, ‘Doviđenja, gradonačelniče, imate još 14,1 kilometar do Vašeg doma’, to su poruke na dva od 11 plakata koji su u četvrtak ujutro osvanuli na Velikogoričkoj cesti, a prozivaju gradonačelnika Velike Gorice Tonina Piculu, jer, iako ima stan u tom gradu, živi u Zagrebu Plakate je naručio i 20.000 kuna ih platio velikogorički HDZ, koji je očito, iako još nije poznat točan datum izbora, žestoko krenuo u kampanju.

‘Tonino Picula jedini je gradonačelnik na svijetu koji ne živi u gradu kojemu je na čelu’, poručili su iz HDZ-a, izvještava Večernji list.

 

{slika}

 

Počelo je obećavajuće. Iako ove poruke pokazuju da velikogorički HDZ očito ima malo učinkovitih sredstava protiv aktualnog gradonačelnika Picule, ne može im se osporiti gotovo britanski duh u pristupu izbornoj kampanji. Duhovito, sarkastično, a sigurno da će i u pokojem lokalpatriotu proraditi turopoljski prkos. No, iako su rekli da je Picula jedini gradonačelnik na svijetu koji ne živi u gradu na čijem je čelu, moram ovdje napomenuti da u samoj Hrvatskoj i to ne tako daleko od Velike Gorice, postoji načelnik općine koji ne živi u općini čiji je načelnik. Radi se o Milivoju Škvorcu, dugogodišnjem načelniku općine Tuhelj koji spava i školuje svoju djecu u općini Kumrovec. I uvjerljivo dobiva sve izbore od 1993. Kako god završila velikogorička izborna priča, autorima/autoricama ove kampanje za duhovitost i izvedbu čista petica.

 

P.S. I da, da ne zaboravim, Milivoj Škvorc je član HDZ-a.

Nasilje nad lezbijkama u Južnoafričkoj Republici

Mrtvo tijelo Eudy Simelane, najpoznatije nogometašice u Južnoafričkoj republici, pronađeno je u Kwa Themi, predgrađu Johannesburga u travnju prošle godine. Pretukli su je i grupno silovali, a zatim joj zadali 25 uboda nožem u lice, prsa i noge. Bila je popularna sportašica, strastvena aktivistica za jednaka prava, ali i jedna od prvih žena koje su nisu skrivale lezbijske sklonosti.

Od njezina brutalnog ubojstva u Južnoafričkoj Republici zabilježen je porast nasilja protiv lezbijki. Aktivisti za ljudska prava tvrde kako se događaju tzv. korektivna silovanja koja čine muškarci s idejom da “izliječe” odnosno “preobrate” lezbijke.

Međunarodna neprofitna organizacija ActionAid osuđuje vlasti u Južnoafričkoj Republici jer takvi zločini ostaju nekažnjeni. Traže da se u kazneni zakon uvede zločin iz mržnje, uključujući tzv. korektivno silovanje kao posebno kazneno djelo. Smatraju da bi stroži zakon prisilio policiju na širu akciju protiv nasilja.

Britanski list Guardian razgovarao je s lezbijkama koje žive na području Johannesburga i Cape Towna. One su ispričale da je prijetnja nasiljem i silovanjem u gradu postala svakodnevica.

“Svaki dan mi prijete da će me ubiti, silovati te da ću nakon silovanja postati djevojka”, priča Zakhe Sowello iz Soweta.

“Nakon silovanja, na našim tijelima ostanu dokazi za to. Međutim, kada prijavimo taj zločin ništa se ne događa. Poslije moraš gledati silovatelje kako slobodno šeću ulicom”, ogorčeno priča Zakhe.

Triangle, vodeća južnoafrička organizacija za gay prava, objavila je da 10 žena tjedno prijave ‘korektivno’ silovanje. Skupine za gay prava tvrde da politički mačizam u Južnoafričkoj Republici pridonosi pasivnom ponašanju policije vezano za napade na lezbijke, ali i rastuća kulturalna apatija prema porastu nasilja protiv osoba homoseksualne sklonosti.

Što o ‘korektivnim’ silovanjima misle stanovnici Kwa Theme?

“Cijenim to što momci rade. Na taj način oni im samo žele reći da se moraju preobratiti. Ja nemam vremena za silovanje, ali ako ih drugi dečki žele naučiti, moraju ih silovati. Jednom kad ju siluje muškarac, vidjet će da je to dobro”, ispričao je za kamere Guardiana jedan mladić. (Guardian, A. Vladić)

Pogledajte video prilog.

Istraživanje lokalne samouprave

GONG u partnerstvu s Udrugom gradova poveo je istraživanje koliko je lokalna samouprava odgovorna i transparentna u obavljanju svoje javne službe. Rezultati ovog istraživanja koje obuhvaća sve gradove i općine u Hrvatskoj, odnosno njih 556, provodi se s ciljem uvida i analize procedure i dobre prakse u područjima transparentnosti, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave.

U tu svrhu potrebno je prikupiti brojne informacije, ističu u GONG-u, a pored pretraživanja internetskih stranica, najveći dio informacija prikuplja se pomoću upitnika poslanog svim gradovima i općinama i uvida u statute gradova/općina i poslovnike vijeća.

Dosadašnji odaziv gradova i općina je sljedeći: ispunjene upitnike nam je vratilo njih 289 (oko 52 posto), a statute i poslovnike nam je dostavilo njih 181 (oko 33 posto). Prema dosadašnjem tijeku istraživanja, čiji će konačni rezlutati biti objavljeni prije lokalnih izbora u svibnju, najveći odaziv glede ispunjavanja upitnika GONG i Udruga gradova zabilježili su u Istarskoj (70 posto), Sisačko-moslovačkoj (74 posto) i Virovitičko-podravskoj (81 posto), dok je najslabiji odaziv u Splitsko-dalmatinskoj (24 posto), Zadarskoj (32 posto) i Ličko-senjskoj (33 posto), a Grad Zagreb se nije ni odazvao.

– Što se tiče dostavljanja statuta/poslovnika, najveći broj gradova/općina koje su nam ih dostavile je iz Primorsko-goranske (53 posto) i Varaždinske županije (61 posto), a najmanje ih je pristiglo iz Splitsko-dalmatinske (5%), Šibensko-kninske (5%) i Zadarske županije (1), a nisu nam ih dostavili Grad Zagreb ni gradovi/općine iz Požeško slavonske županije, otkrivaju u GONG-u.

Navedeni podaci otvaraju mnoga pitanja, a jedno od osnovnih je i poštovanje Zakona o pravu na pristup informacijama i to u slučaju temeljnih akata jedinica lokalne samouprave, rekli su provoditelji ovog istraživanja.

U veljači svaki dan bez posla ostajalo 500 osoba

Ako ste stariji od 50 godina i radite u jednoj od grana prerađivačke industrije poput prehrambene, drvne ili tekstilne, imate najveću mogućnost u ovim kriznim vremenima ostati bez radnog mjesta. U prilog tomu govori i nimalo optimistična statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz proteklog mjeseca. Po njoj je krajem veljače u zavodu evidentirana 262.821 nezaposlena osoba odnosno 8530 osoba (3,4 posto) više nego u siječnju ove godine.

Prvi je to put u posljednje tri godine da u veljači nije zabilježen pad nezaposlenosti zbog priljeva sezonskih poslova. Upravo suprotno, rekla je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a. Možemo reći da pada i zaposlenost, odnosno da sve manje osoba iz evidencije zavoda pronalazi novo radno mjesto.

Žene i nadalje prednjače po nezaposlenosti u evidenciji zavoda – među nezaposlenima ih je čak 61 posto u odnosu na 39 posto muškaraca. Najveći broj nezaposlenih osoba imale su Splitsko-dalmatinska (34.239) i Osječko-baranjska županija (28.357) te grad Zagreb (27.828).

Jarallah je ponovila svoju već ranije danu ocjenu kako će u odnosu na sva gospodarska kretanja u zemlji nezaposlenost ove godine porasti na 10 do 12 posto. Podsjetila je kako unatoč krizi te svim poteškoćama u gospodarstvu, Hrvatska još nije blizu onome što je doživjela u svojoj novijoj povijesti, u ožujku 2002. i evidentiranom vrhuncu nezaposlenosti od 415.332 osobe koje su ostale bez posla.