sdadmin

Prisutan seksizam i seksističko ponašanje

Posted on by sdadmin

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predložio je danas potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor izmjene Kolektivnog ugovora koje se odnose na zaštitu dostojanstva službenika i namještenika, točnije na obvezu objave popisa svih povjerljivih savjetnika na razini državne uprave, kao i isticanja podataka o imenovanim povjerljivim savjetnicima na razini svakog državnog tijela.

 
Sindikat je predložio i da povjerljivi savjetnici jednom godišnje dostave Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje kolektivnog ugovora izvješće o zaprimljenim pritužbama vezanim za zaštitu dostojanstva i poduzetim mjerama.

Izmjene su zatražene nakon istraživanja sindikata i Studijskog centra za socijalni rad ‘Žene i ravnopravnost spolova u javnoj upravi’, u kojem je 21,8 posto od 1.276 anketiranih službenica i namještenica u državnim tijelima ukazalo na prisutnost seksizma i seksističkog ponašanja ‘nekih kolega’, a njih 2,8 posto smatra da je takvo ponašanje prisutno ‘u znatnoj mjeri’.

Također, na razini ukupnog broja od 1.945 zaposlenica obuhvaćenih istraživanjem, njih 24,6 posto ukazalo je na prisutnost ponašanja na radnom mjestu koje ima karakteristike spolnog uznemiravanja. Takvi rezultati, smatra sindikat, upućuju na potrebu dosljedne provedbe odredbi Kolektivnog ugovora koje se odnose na zaštitu dostojanstva, posebno u dijelu imenovanja tzv. povjerljivih savjetnika, odnosno osoba ovlaštenih od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva.

Prema saznanjima sindikata, povjerljivi savjetnici nisu imenovani u svim državnim tijelima i dislociranim ustrojstvenim jedinicama državnih tijela koje imaju više od 20 zaposlenih, niti je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenovao povjerljivog savjetnika za državna tijela s manje od 20 zaposlenih.

Mislimo da bi potpisivanjem predloženog dodatka Kolektivnom ugovoru Vlada i sindikati državnih službi poslali jasnu poruku da državna tijela postaju mjestom nulte tolerancije na svako ponašanje kojim se dovodi u pitanje dostojanstvo osobe službenika i namještenika, kaže se u priopćenju.

 

Britanska javnost šokirana, a hrvatska?

Posted on by sdadmin

Tportal donosi istraživanje britanske vlade o nasilju u obitelji koje je kako kaže šokiralo britansku javnost. Naime, istraživanje je pokazalo da petina muškaraca smatra da je u redu udariti ženu ili djevojku, a deset posto njih smatra da je posve prihvatljivo udariti partnericu koja flertuje s drugim muškarcem. Polovica ispitanih muškaraca misli da je žena barem dijelom odgovorna za to što je silovana ako nije dovoljno jasno rekla ‘ne’.

CESI je 2007. godine proveo istraživanje rodnouvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama među srednjoškolcima i ono je pokazalo gotovo istovjetne podatke. 12% mladića smatra da je prihvatljivo da mladić udari djevojku ako ga je ona prevarila, a 20% da je za neke osobe dobro da ih partner ponekad udari. 33% mladića smatra da silovanje u braku nije moguće, 29% da kad žene kažu NE, misle DA, čak 50% ih smatra da žena treba paziti da ne izaziva muškarca i 21% od djevojke očekuje da pristane na seks s mladićem koji je potrošio poprilično novaca na nju tijekom zajedničkog izlaska.

Očito se britanska javnost lakše šokira od hrvatske.

Limoncin Toth na izbore bez stranačke podrške

Posted on by sdadmin

Limoncin Toth: Izlazim iz IDS-aLorella Limoncin Toth, bujska gradonačelnica koja privodi kraju svoj drugi četverogodišnji mandat, nema podršku IDS-a (čija je i potpredsjednica) za novu kandidaturu. O tomu se u Bujama priča već neko vrijeme, a glasine su se potvrdile u petak na sjednici predsjedništva Gradske podružnice te stranke. Limoncin Toth nam je pak jučer, uz objašnjenje zašto je to nije iznenadilo, najavila svoje istupanje iz IDS-a i samostalni izlazak na izbore s vlastitom nezavisnom listom.
– Nema se tu puno što reći. Tri su glasa bila “za”, a pet “protiv”, dok ona sama nije glasala. Vjerojatno već znate da je po rezultatima ankete provedene prije Nove godine dobila podršku samo 12 posto građana Buja. Nezadovoljstva ima, a posebno su nam na to ukazivali gospodarstvenici i poljoprivrednici. Stagniramo već dvije ili tri godine. Sad se nešto radi, ali izbori su vrlo blizu i već je prekasno za to. Usprkos svemu, iskreno se nadam da će ona odlučiti ostati u IDS-u te nastaviti doprinositi razvitku Buja i županije, rekao nam je predsjednik bujskog IDS-a Nino Činić, ne želeći se upuštati u detalje.

 

Premalo dijaloga u podružnici?


Na naše inzistiranje, rekao je još samo da je u njihovoj podružnici možda bilo premalo dijaloga i najavio da će krajem ovog tjedna ili početkom idućeg izaći s imenom kandidata za gradonačelnika.
– To je odluka bujske podružnice i ja se u nju ne miješam. Logično je da je ona utemeljena na rezultatima ankete i ono što sad očekujem je da će se IDS u Bujama organizirati na novim osnovama, izaći na izbore s jakim kandidatima i ponuditi građanima nova lica koja dosad nisu bila u politici, kratko je komentirao predsjednik stranke Ivan Jakovčić.
Upitan je li točno da je Limoncin Toth već neko vrijeme u nemilosti središnjice i njega osobno, odgovorio je negativno i dodao da s gradonačelnicom normalno komunicira, što je potvrđeno i nedavnom zajedničkom konferencijom za novinare u Bujama, te da očekuje da će i nadalje surađivati.
Kad smo Lorellu Limoncin Toth početkom siječnja pitali je li točno da se ne namjerava ponovno kandidirati te da više ne uživa podršku svoje stranke, dala je naslutiti da je nešto “puklo”. “U ovom trenutku vam ne mogu reći imam li podršku, ali spremna sam za treći mandat i kandidirat ću se sa ili bez svoje stranke”, rekla je tada. Jučer je istaknula da je bujski IDS odlučio da je neće kandidirati zato što ona nema podršku stranke, a precizirala je i da od deset članova predsjedništva jedan nije bio prisutan, dok onim trima glasovima “za” treba pribrojati i njen četvrti.
– Na istoj je sjednici bilo govora općenito o lošem radu bujske podružnice, nesazivanju sastanaka i stanju stranke. Međutim, isti članovi predsjedništva podružnice nisu ponudili ostavke. Mogu li isti ljudi koji su je doveli u takvo stanje odlučivati o tome tko može biti kandidat za gradonačelnika, upitala je Limoncin Toth. Podsjetila je da se prije nekoliko mjeseci slična situacija dogodila u Umagu, uz podmetanje među članovima i nezadovoljstvo, pa je IDS odlučio raspustiti podružnicu i uključiti u rad potpuno nove ljude.

 

Vodstvo IDS-a nije briga za Buje


– Kad sam se obratila predsjedniku stranke gospodinu Jakovčiću s molbom da dođe u Buje, razgovara s članovima i pokuša srediti stanje, dobila sam odgovor da to moramo riješiti sami. Ni on kao predsjednik stranke, ni itko iz tajništva nije u ove četiri godine došao u Buje razgovarati s nama, pomoći nam, savjetovati, zatražiti odgovornost. A zašto je to tako? Zato što ih jednostavno nije briga za Buje kao grad ni kao Gradsku podružnicu IDS-a. Svjedoče o tome i mnogi projekti koje smo kandidirali, a nikada nisu prepoznati i potpomognuti, zaključila je.
Aktualna bujska gradonačelnica Istaknula je da je ponosna na ostvarene i pokrenute projekte, sređivanje financijske strane proračuna, informatičko umrežavanje gradske uprave i njen preustroj, uz zapošljavanje stručnih mladih ljudi.
– To je moj doprinos razvoju ovog grada, jer znam da nakon toga ništa neće biti kao prije. A to što neki niže rangirani službenici to nisu shvatili, problem je s kojim su se već trebali suočiti, naročito kad im se pružila mogućnost da unaprijede svoje znanje, polože dodatne stručne ispite i uključe se u radni proces vremena koje je njih jednostavno pregazilo. Zbog takvih ljudi mnogi su projekti bili usporeni. Oni su ih sustavno kočili svojim neznanjem i neradom. Moram naglasiti da su predsjedniku podružnice IDS-a i nekim drugim članovima, koji su i gradski službenici, najavljeni raskidi radnog odnosa po sili zakona ako do ljeta ne polože stručni ispit, a sve po odredbama Zakona o lokalnim službenicima i namještenicima. Takvi ljudi odlučuju u bujskoj podružnici IDS-a. Takvi ljudi su mi i presudili, napomenula je gradonačelnica Limoncin Toth.

 

Bit ću opet građanka

– Moja će se borba nastaviti kroz institucije civilnog društva. Bit ću opet građanka koja sa svojim sugrađanima i ljudima dobre volje pokušava poboljšati život u gradu.

Što se tiče izbora u Bujama, želim naglasiti da sam se na ulazak u kampanju odlučila zbog podrške i na nagovor nemalog broja građana i prijatelja. Time želim dati sugrađanima mogućnost da biraju i izaberu onoga za kojeg smatraju da će ih najbolje zastupati. Moja će lista biti građanska lista ljudi koji rade, koji su obrazovani, pošteni, imaju ideje i žele pomoći ovome gradu, rekla nam je Lorella Limoncin Toth.

Postosmomartovska depresija

Posted on by sdadmin

U zadnja dva tjedna bilo je na desetke različitih događanja uoči Dana žena, od okruglih stolova, tribina, radio i tv emisija, konferencija za medije, do filmskih festivala posvećenih ženama, i prosvjednih povorki.

I dok se na tim događajima govorilo o položaju žena u politici, ili na tržištu rada, što i jest bar donekle smisao obilježavanja Dana žena, svemu se pridružio i naš novopečeni kapitalističko-konzumeristički mentalitet pa je tako koncert povodom Dana žena imao Halid Bešlić u Splitu, Zdravko Čolić u zagrebačkoj Areni, proizvođači slatkiša nudili su specijalne bombonjere, a časopisi raspredali o idealnim poklonima za bliske nam žene.

Sljedeće godine očekujem i prigodno okićene izloge i tematske programe u shoping centrima. No ono što je najgore jest što sam u zadnja dva tjedna upravo zahvaljujući masovnom obilježavanju Dana žena imala prilike čuti nevjerojatnu količinu stereotipa, predrasuda i seksizma. U jednom sam trenutku pomislila da ako još jednom čujem priču o tome kako su žene ljepši, nježniji ili slabiji spol kojeg povodom Dana žena trebamo maziti, paziti, čuvati, darivati i uveseljavati da ću se samozapaliti na nekom trgu. Jer, zar smo se zato borili i borile?

Vrhunac je bio subotnji program na radio Anteni tijekom kojeg se opet potencirala priča o tome kako ćemo uljepšati današnji dan ženama i gdje su se svakakve gluposti izgovorile, ali najveća među njima je bila ona da feministkinje imaju više dlaka na prsima od muškaraca i da bi trebale biti ženstvenije ako žele da ih se čuje i ozbiljno shvati, ma što to ženstvenije zapravo značilo. Ne znam jel’ voditeljica Tamara Loos ikada susrela ijednu ženu koja sebe smatra feminisktinjom, ali ako nije, kao što je moja kolegica komentirala, rado ću je odvesti na kavu pa da razbije pokoji stereotip. Ali joj svakako preporučam da pogleda OVAJ video uradak jedne američke feminističke organizacije.

Kako je ova zemlja u već poslovičnoj kontinuiranoj regresiji, vjerovatno ćemo se uskoro vratiti na kolektivna oblokavanja u ime “nježnijeg” i “ljepšeg” spola koji je “ukras” svijeta, a sve to začinjeno prigodnim karanfilima i čokoladama. I samo ćemo moći uzdahnuti uz onu dobru staru “To je nama naša borba dala”.

Urbano planiranje i graditeljstvo prijateljsko prema ženama

Posted on by sdadmin

Kolumna je prenesena s Alertonline.org

Nedavno su mediji izvještavali o slučajevima serijskih napadača i seksualnih zlostavaljača žena u velikim gradovima Hrvatske, Zagrebu i Osijeku.Napadi su se događali u centrima gradova, na ulici, usred bijelog dana. Također, meta nasilja, pa i onog smrtnog su bili tinejdžeri i tinejdžerice koji su se noću vraćali iz nekog dijela grada kući, gdje su zaskočeni u slabo osvijetljenom gradskom predjelu. Kao ugrožena skupina se pojavljuju i djeca, te ljudi treće životne dobi.

Kako sa nasiljem nad ženama, no i drugih izloženih njime, često biva, puno slučajeva ostane ne prijavljeno. Vjerujem da bi puno žena i djevojaka se moglo prisjetiti barem jednog slučaja u svojem životu kada se na ulici, trgu, parku, tramvaju nije osjećala potpuno sigurno ili bila meta verbalnog ili fizičkog zlostavljanja muških grupa ili pojedinaca. Znam puno takvih priča prijateljica, kolegica, poznanica, a i sama se lako mogu prisjetiti tjeskobe i osjećaja straha pri prolasku kroz nedovoljno osvjetljene predjele grada Zagreba, te Vukovara u kojem sam boravila jedan period. No nakon nedavnih slučajeva napada i tijekom dana vidljivo je da problem nije samo u nedostatku adekvatne ulične rasvjete noću ili uskim uličicama, već je problem kompleksnije prirode, te je odraz šire društvene ne/svijesti.

Grad koji je prije gotovo petnaest godina prepoznao slične probleme,te potražio i efikasna rješenja je grad susjedne nam zemlje Austrije. Počevši od teoretske razrade problema, kroz mnoge analize, te realizirajući jedinstvene pilot projekte danas je u nekim ostvarenjima jedinstven, te može pomoći mnogim drugim europskim gradovima, i olakšati put njihova urbanog razvoja, gradova, mjesta i sela koja se odluče uhvatiti u koštac sa stvaranjem sigurnih prostora, koji omogućavaju veću kvalitetu življenja, te pritom stvaraju rodnoravnopravne gradske prostore. Evo kako to izgleda u teoriji, provedbi i praksi grada Beča…

 

Gendermainstraming u prostornom planiranju

Što je gender (engleski) – rod (hrvatski)?-spol, je biološki uvjetovan – rod, socijalno uvjetovan. Termin spol se odnosi na fizičke razlike tijela, dok se rod odnosi na psihološke, društvene i kulturološke razlike između žena i muškaraca. Prema definiciji Vijeća Europe rod je “društveno konstruirana definicija muškarca i žene, društveno oblikovanje biološkog spola, kulturološki specifična definicija maskulinosti i femininosti, te je prema tome promjenjiva u vremenu i prostoru.

Težnja rodno ravnopravnog promišljanja, te rodno-osjetljive politike je dati jednake prilike muškarcu i ženi za realizaciju svih svojih potencijala kojima bi pridonosili/le političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju društva, te imali/le koristi od rezultata. Pritom ljudska prava i mogućnosti ne ovise o njihovom spolu. Ostvarivanjem rodne ravnopravnosti, te društva stvaranog kroz partnerstvo/suradnju muškarca i žene predstavlja važan segment održivog razvoja. Gendermainstreaming ili provođenje rodnoosviještene politike/pristupa predstavlja strategiju čiji je cilj jednako uvažavanje, vrednovanje interesa i potreba žena, kao i muškaraca.

Gender “mainstreaming” je (re)organizacija, unapređenje, razvoj i evaluacija procesa politika , te uvođenje rodno-osviještene perspektive u sve politike, administrativne procedure, programe, mjere, sa značenjem da socijalne razlike i nejednakosti između muškaraca i žena se uvažavaju na svjesan način. Pritom se razlike između žena i muškaraca ne promatraju da bi bile spomenute, već kako bi objektivno, nepristrano i bez predrasuda bile sagledane nejednakosti. Cilj akcija i planova provođenja rodno-osviještenog pristupa je doprinos promociji jednakih mogućnosti.

 

Provođenje rodnoosviještene politike nije “stvar žena”

Provođenje rodnoosviještene politike nije “stvar žena”, već traži uključivanje i muškaraca i žena, te se ne ograničava na jedan rod, iziskuje prodiranje u sve društvene sfere, te područja kojima se bave i muškarci i žene. Slijedeći tu misao , grad Beč je kao jedan od glavnih ciljeva svoje Gradske uprave kojim bi se još više usmjerio prema potrebama i željama građana/građanki i postigao pozitivne društvene promjene, postavio i gender mainstreaming, pri čemu se moralo zapaziti i uzeti u obzir različite životne situacije i potrebe žena i muškaraca.

Jedan od najvidljivijih koraka koji je ostvaren u kampanji izgradnje nove svijesti pod nazivom “Beč to vidi drukčije”, te čiji je cilj zaposlenicima/zaposlenicama gradske administracije pojam rodnoosviještene politike učiniti više opipljivim, je izrada postera, slika i printeva znakova signalizacije koji okreću/mijenjaju rodne stereotipe. Pritom se uključuje i služba bečkog javnog transporta. Tako, primjerice, u autobusima uz oznake koje obično upozoravaju da oslobodimo sjedala ženama sa malom djecom, sada su postavljeni i piktorafski znakovi koji upozoravaju na potrebu da se oslobodi sjedalo u tramvaju ili podzemnoj i muškarcima koji drže malu djecu.

No, kako zapravo učenje rodnih stereotipa počinje još od vrtića, upravo tu je započet program rodno-senzibiliziranog obrazovanja. U tzv. dnevnim centrima u Beču namijenjenim čuvanju djece, te vrtićima, učiteljice i učitelji su potaknuti da izbjegavaju uređenje zona za igru djece na način -“muški” graditeljski kutak i “ženski” kutak sa lutkama. Također, na raspolaganju su im i moderni pedagoški materijali kao zamjena za knjige i pjesme koje njeguju tradicionalne rodne uloge – majka u kuhinji i otac na poslu. Od 2005.-e godine, Gradski odjel za promicanje i koordinaciju pitanja žena u Beču osigurao je tzv. rodno-osviještene “obrazovne kutije” koje se besplatno dostavljaju svim dnevnim centrima, a njihovi zaposlenici i zaposlenice prolaze obavezne tečajeve.

 

Odjel za pitanja žena

Prepoznavanje ozbiljnosti ovoga rada, te važnosti senzibiliziranja građana i građanki na temu rodne ravnopravnosti i pitanja i potreba žena, grad Beč je pokazao i osnivanjem upravo Odjela za pitanja žena, kasnije pokretačem provođenja rodno-senzibiliziranog prostornog uređenja. Odjel se zalaže za rodno-pravedno društvo, te iste mogućnosti za život i rad muškaraca i žena, te svih ljudi. Nudi informacije o svim aspektima rodne ravnopravnosti. Prepoznavajući još uvijek postojeće nedostatke za žene na različitim područjima života, teži njihovom eliminiranju kroz razne tematske projekte, aktivnosti i usluge, koje razvija i sprovodi, te osnaživanje žena. Osnaživanje žena pritom znači podsticanje, jačanje i podršku ženskim inicijativama, njihove nezavisnosti i društveno sudjelovanje. Ciljevi Odjela su i uvođenje rodno-ravnopravog jezika, prevencija nasilja protiv žena i djevojaka, socijalno pravedno postupanje prema ženama, te jednaki prihodi, prevladavanje rodnih stereotipa, pitanja žena koje žive same u Beču.

Posebno vrijedi istaknuti inicijative pomoći ženama i djevojkama u kriznim situacijama , te sprečavanja nasilja protiv njih u programu – 24 satna hitna služba za žene čiji je zadatak odmah pomoći ženama i djevojkama koje imaju iskustvo nasilja. Postoji i telefon za savjetovanje, četiri skloništa za nasiljem pogođene žene, te njihovu djecu. Odjel također promiče klubove i projekte koje čine djevojke žiteljice Beča, te kroz njih rješavaju probleme žena putem ciljanih savjeta, podrške i informacija, također, u odjelu razvijaju znanstvene, ženama posvećene i rodno specifične temelje za gradnju te, pokretanje pilot projekata i modela u Beču, zatim savjetovanje i obučavanje institucija i odjela unutar gradske uprave u konkretnim pitanjima roda/spola, te projekata ostvarivanja rodno-osviještenog društva općenito.

Tu su i projekti koji prepoznaju žene pionirke u znanosti, kulturi, aktivnu ulogu žena u povijesti grada, npr. angažman žena u borbi protiv nacističkog režima, te ih se ponovo prisjeća putem izložbenih plakata, publikacija, brošura…poput postojećeg projekta u Hrvatskoj u organizaciji civilne inicijative – Libela (http://www.libela.org), te drugih vrijednih inicijativa, zasad ponajviše civilnog sektora.

 

“Frauen sichtbar machen”

Projektom Žene učiniti sigurnima (“Frauen sichtbar machen”) se pojavio jak signal urbanih žena za žene. Pomoću ovog ambicioznog projekta uspjelo se u pozitivnom prisvajanju urbanog prostora žene. Sve to ne bi bilo moguće bez rodno-osjetljivog proračuna koji sustavno razmatra različite životne situacije žena i muškaraca pri procesu izrade proračuna, pri čemu je središnje pitanje da li se proračun distribuira i koristi za potrebe žena i muškaraca jednakopravno. Od 2006., dakle već pune tri godine rodno-osjetljiv proračun je čvrsto integriran u politiku grada Beča. Kako sami kažu, razlika prema drugim lokalnim i regionalnim upravama je ta da ne procjenjuju samo dijelove proračuna, već se sve stavke pregledavaju s obzirom na njihovu relevantnost za rodno vezane aspekate.

I konačno kao slijedeći važan aspekt gendermainstreaminga u društvu je primjena rodno-ravnopravne politike i u oblikovanju – dizajnu javnog prostora, što znači rodno-osjetljiv dizajn fizičkog prostora počevši od javnih toaleta do dječjih igrališta, školskih vrtova itd.

Upravo provedba ovog posljednjeg se osigurala osnivanjem Odjela za planiranje i izgradnju orijentiranu prema ženama i svakodnevnom u sklopu Direkcije urbanog planiranja grada Beča. Počevši izložbom “Čiji je javni prostor – žene žive u gradu” 1991. započeta je tema o potrebama žena u planiranju gradskog prostora. 1998. osniva se ured u gradskom odjelu za izgradnju i planiranje kao upravno središte postavljeno najviše u hijerarhiji strateških pozicija. Gender mainstreaming u planiranju ostvaruje jednake mogućnosti za žene i muškarce, za djevojčice i dječake u urbanom prostoru.
Životni uzorci žena i muškaraca u našem društvu još uvijek su različiti.

Sistematsko razmatranje potreba obitelji i rada skrbi, subjektivan osjećaj sigurnosti i različitosti igrara i vježbi koje interesiraju djevojke, a koje mladiće, predstavljaju ključne izazove za planiranje i projektiranje. Kontrolni centar orijentiranog svakodnevnom i ženama-friendly planiranja i gradnje, provodi cilj u kojem urbanizam više odgovara na interese slabozastupljenih grupa, posebno žena, te se orijentira više na njih. To znači da će morati biti napravljeni novi kriteriji i procedure za upravljanje,te implementirani kao dio svakodnevnog pristupa. Pritom centar osigurava da su potrebe i prava koje žena ima primijenjena i ostvarena u oblasti arhitekture, urbanizma, dizajnu, graditeljstvu, te okolišu, transportu i krajobraznom planiranju, a posebno pri analizama u planiranju, više nego prije, te vrši provedbu mjera i u administraciji.

Izraz “svakodnevno- i prema ženama pravično”, govori o poboljšanju uvjeta života i olakšavanju aktivnosti koje u našem društvu žene koje odluče imaju tendenciju raditi, uz vlastiti posao: briga za djecu ili podrška , opskrba u materijalnom smislu, opskrba namirnicama i suportivna skrb uzdržavanih. Pritom još uvijek manje koriste automobile, a češće putuju pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Osim toga, žena vidi sebe u javnom prostoru, češće od muškarca, maltretiranom ili ugroženom. To je rezultat gradnje javnog i privatnog prostora u kojem dominira muškarac.

Dakle, orijentacija na kompleksne potrebe žena i djevojaka postaju važan aspekt svakodnevnog, prema ženama i djevojkama pravednog uređenja i graditeljstva. Središte istraživanja, te uvjeti dodjela nagrada, pri planiranju narudžbi i natječaja za dizajnere/ke interijera i planeke/planere, kao i institucija koje se bave time su programi koje promoviraju ovim uredom. Pritom se uključuju i ocjene domaćih i stranih iskustava u području ženama orijentiranog planiranja. Vodeće načelo je snažna orijentacija prema životu, ne samo u kućanskom, tradicionalnom opisu prostora žene, nego i u javnom prostoru. Gore navedeni nalazi i dokazani načini su misli vodilje u projektima.

Kako ured postoji već gotovo 10 godina mnogi provedeni projekti, te njihovi rezultati mogu biti uzeti kao primjer u budućem ubanom razvoju gradova i sela u Hrvatskoj, te gradovima Europe koji teže održivom urbanom razvoju.
Projekti koji su započeti kasne 1993. , te rane 1994.-e, od Odjela za žene Grada Beča u suradnji sa odjelom za prostorno zoniranje, kada je otvoren natječaj urbanističkog uređenja baziranog na zahtjevima ženama-fer/pravednog stanovanja i urbanog razvoja. Kako je kvaliteta i raznolikost otvorenih prostora bila važan kriterij pozvani su kao sudjelovatelji/ice arhitekti/arhitektice u suradnji sa krajobraznim planerkama i planerima.

 

Grad ženskog rada

Projekt je poznat pod radnim nazivom Grad ženskog rada ili Žene-Rad-Grad/Frauen-Werk-Stadt. Ženama prijateljsko naselje značilo je da su pri dizajnu uzeti u obzir svakodnevni uzorci žena i ostvarivanje njihovih prava. Danas, u Beču, svi stambeni projekti koji će zahtijevati primjenu javnih sredstava morati će proći procjenu s obzirom na ispunjenost zahtjeva žena i pravednosti prema njima u svakodnevnom življenju. Opisani pilot-projekt – primjer je za Europu za ženama orijentirano stanovanje i urbani razvoj. Time se upozorilo vrsne poznavatelje arhitekture i urbanog dizajna na vodiče i kriterije za ženama- prijateljsko graditeljstvo prvi puta i kroz praksu. Godine 1998. izvršena je anketa stanovnika i stanovnica ovog naselja. Rezultat evaluacije je bio generalno visok stupanj stambenog zadovoljstva. (wien.at)
Slijedeći projekt provedbe gendermainstreaminga je rodno-osjetljivo planiranje rasvjete.

Žene postaju žrtvama zločina češće od muškaraca, imaju češće iskustva seksualnog uznemiravanja, i stoga imaju veću potrebu za sigurnosti. Tipična mjesta koja uzrokuju strah i nesigurnost kod žena su tamni prolazi, parkovi noću, prazne i loše vođene ulice, podzemna parkirališta i pješački pothodnici. Optimalno korištenje visokokvalitetnih rasvjeta u javnim prostorima zadovoljava potrebe za sigurnošću žena, kao i biciklista/biciklistkinja, pješaka/pješakinja u cjelini. Dobra osvijetljenja nisu samo važna uz prometnice, već i duž pješačkih šetališta. Prostori koji ženama i djevojkama ne ulijevaju sigurnost, nisu nužno kriminalne scene, ali stvaraju osjećaj nesigurnosti, a time i ograničavaju kretanje osoba s povećanom potrebom za sigurnošću, a to su i djeca, te starije osobe. Strah se može smanjiti primjenom ovih saznanja u fazi planiranja, kroz svjesan dizajn.

Prema ovom odjelu za ženama-prijateljsko prostorno uređenje, međunarodna istraživanja pokazala su da mnogo žena osjeća strah u podzemnim parkiralištima, te je također bilo potrebno provesti specifičnosti u dizajnu. Primjeri izvedenih parkirališta koja su prilagođena potrebama žena su se pokazali sigurnijima također i za muškarce.

Ova tema se nadovezuje na temu rodno osjetljivog prometa, koji u praksi znači izradu fer-staza, dizajn komunikacijskih puteva koji uzima u obzir složene potrebe ljudi, te uvažava potrebe sporijih sudionika/ca cestovnog prometa. Zahtjevi u javnom prostoru su raznoliki i ovise o kutu gledanja: da li iz automobila, javnog prijevoza ili od pješaka. Također, kako svakodnevica pokazuje uvjetuju nas i društvene uloge koje obavljamo i mogućnosti vezane uz njih koje su nam ponuđene. Kao dio priče ostvarivanja rodno-osjetljivog prometa uveden na pješačkim prijelazima uveden je simbol čovjeka i kao žene.

 

Javne zelene površine – rodno osviješten pristup oblikovanju

Uporaba i doživljaj zelenih javnih prostora u bitnome ovisi i o uvjetima života stanovnika/ica te drugim faktorima: dobi, spolu/rodu, obitelji i strukturi kućanstva, socioekonomskim faktorima kao što su obrazovanje, profesija, prihodi, zaposlenost ili neaktivnost, kulturološke odrednice, te samom okolišu. Spol/rod nastao socijalizacijom i povezane uloge rezultiraju pritom češće pojavljivanje dječaka u većim grupama i dominantnim u smislu volumena, ponašanja i izvršavanja njihovih interesa. Uspješno provođenje njihovih prava i potreba je u parkovima bez nadzora često na štetu drugim korisnicima/korisnicama, kao što su djevojke, mlađa djeca i starci/starice.

U istraživanjima u kojima su djevojčice željele dijeliti prostor sa skupinom dječaka događalo se da su odbijene pri čemu su bile izložene seksualnom verbalnom zlostavljanju, te im je čak prijetilo fizičko seksualno zlostavljanje. One se, otprilike od desete godine života, rijetko pojavljuju u javnom prostoru. Sistematično razmatranje interesa djevojčica u javnoj sferi jača i njihovu prisutnost u parkovima. Pokretanjem natječaja oblikovanja pojedinih gradskih prostora rodno-osjetljivim dizajnom, te uključivanjem i bečkog odjela za parkove, kroz iskustva transformacije prostora stvorene su i preporuke za rodno-osviješteno planiranje i oblikovanje parkova. (wien.at)
Od javih prostora i groblja su prepoznata kao mjesta gdje je potrebna primjena rodno-osviještenog pristupa. Prepoznato je kako ih posjećuju uglavnom starije žene,a održavanje groblja obično preuzima ženska rodbina.

Upravo iz tih razloga Odjel za groblja u Beču je trenutno u procesu provođenja mjera poput postavljanja izvora vode na groblju dostupnih manjim i starijim osobama, staza stabilnog popločenja, i za ljude koji koriste invalidska kolica ili koriste za šetnju pomagala, postavljena sjedala i klupe, jasne oznake i dobro strukturiran i siguran ostatak uređenog prostora.
Vrijednih primjera poput ovih ćemo naći i drugdje u Europi, Americi i ostatku svijeta, u razvijenijim sredinama, ponegdje, zasad u tragovima i u Hrvatskoj, a upravo danas je dobro vrijeme za početak njihove veće primjene i kod nas, kako od vlastitog doma, prostora, tako i oblikovanja javnog prostora, graditeljstva, urbanizma, kako bi i slijedeće generacije znale da smo mislile/mislili i na njih….

Ženska očekivanja od europskih izbora

Posted on by sdadmin

Većina žena želi da sljedeći Europski parlament garantira jednake plaće za jednak rad, promovira dnevnu skrb za djecu, omogući da godine brige za djecu ulaze u radni staž i da se bori protiv nasilja nad ženama, pokazuje istraživanje Eurobarometra o očekivanjima od predstojećih izbora za Europski parlament.

Pročitajte cijeli članak.

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org