U Splitu za sada niti jedna kandidatkinja za gradonačelnicu

Tko će vladati Banovinom, ovih je dana omiljena tema razgovora u gradu. Kako se bliže lokalni izbori, raspreda se o kandidatima, pa se tako među kombinacijama izrodila ideja da novi poteštat bude – žena.

Mnogi u liku žene vide nužnu promjenu i nadaju se kako bi “ženska ruka” mogla pokrenuti Split. Što misle o tom prijedlogu, upitali smo žene koje su već neko vrijeme istaknute akterice gradske političke scene.

 

Veliki kapital

– Davno je došao trenutak da žena bude gradonačelnica, jer su se žene već dokazale na vodećim mjestima. Nažalost, u našoj sredini grad nije moguće voditi bez velikog kapitala ili političke podrške. Tko to ima, taj kupuje ruke u Vijeću, odnosno još se nedovoljno cijene dobre ideje ili projekti. Zapravo, trebalo bi na važne funkcije postaviti sposobne ljude, neovisno radi li se o muškarcu ili ženi – kazala nam je Ljubica Vrdoljak, jedina žena koja će na izbore izaći kao nositeljica nezavisne liste, ističući kako će uz nju biti još osam žena.

Da bi žene trebale biti više angažirane u politici, smatra i Vesna Perak-Bone, vijećnica SDP-a. Prema njezinu mišljenju, činjenicu da se žene ne kandidiraju samoinicijativno za gradonačelničko mjesto, uvjetuju ekonomski razlozi.

– Žene imaju manja primanja od muškaraca i više ih je među nezaposlenima. Osim toga, pored svih kućanskih obveza imaju manje prostora graditi karijeru. S obzirom na to da grad nema ni dovoljno vrtića, izostaje i osnovna podrška društva – veli Perak-Bone.

Za manjak žena u političkome miljeu Ivanka Luetić-Boban (HDZ) krivi stereotipe o dalmatinskim ženama.

– Žene su, kao, “lipe i drže tri kantuna u kući”, pa neka arhitekti grade okrugle stanove, jer je nama dosta predrasuda. Kako znamo voditi kućanstvo, znale bismo i grad. Naravno, govorimo o ženi koja zna, hoće i može, a ne o nečijoj sestri ili rođakinji – poručila je Luetić-Boban.

 

Makjanić-Kunić: Ima šovinizma
Bilo bi dobro da žena bude gradonačelnica, jer žene postavljaju pitanja od šireg interesa građana, vezana uz život grada – o školama i vrtićima, socijalnim problemima, nezaposlenosti… za što muškarci nemaju dovoljno senzibiliteta. Mi svoje vrijeme na sastancima koristimo konstruktivno, jer imamo još stotine drugih obveza – kaže Neda Makjanić-Kunić, gradska vijećnica (LVM), napominjući kako u politici još uvijek ima šovinizma.
 

Iskustvo Gordane Kosanović
Jedina žena koja je u Splitu uspjela sjesti u gradonačelničku fotelju jest Gordana Kosanović. Prema njezinim riječima, pitanje spola je irelevantno, odnosno za prvog čovjeka grada važno je da posjeduje određene kvalitete koje ta funkcija zahtijeva. Šovinizam za svog mandata, kaže, nije osjetila. Dapače, muški kolege su je, kako veli, ‘gurali’, a to zahvaljuje svojim sposobnostima komunikacije i velikom trudu koji je uložila u obavljanje tog posla.

 

Članak prenesen iz Slobodne Dalmacije

Žani Marević ankete daju 21%

DA SE lokalni izbori održavaju danas, čak 54 posto građana Metkovića za gradonačelnika bi izabralo Stipu Gabrića Jamba, pokazala je Pulsova anketa koju je naručilo Gradsko poglavarstvo Metkovića.

Jambo bi tako dobio dvostruko i kusur više glasova od prve protivnice, HDZ-ove kandidatkinje za gradonačelnicu, Žane Marević, za koju bi glasalo 21 posto Metkovčana. Tek sedam posto građana glasalo bi za SDP-ovca Dalibora Obradovića, a 14 posto ih je i dalje neodlučno.

Medijsko praćenje lokalnih izbora

– Emisije o lokalnim izborima dosadne su i najčešće budu odiozne. Za lokalnih izbora postavljeno je toliko kamena temeljaca od kojih bi se mogla sagraditi kuća. Vlada je omogućila većini na lokalnim izborima rezanje vrpce, jer je projekt sama financirala, suprotnom uvriježenom mišljenju da novce u projekt ulaže lokalna zajednica – rekao je Nenad Stazić, predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na okruglom stolu ‘Lokalna samouprava i izravni izbori – medijsko praćenje izbornih kampanja’, održanom u prostorijama HRT-a.

Naime, okrugli stol sazvan je kako bi se iznijela stajališta o novoj zakonskoj regulativi koja se odnosi na lokalne izbore, a jedna od njenih stavki je neposredno biranje gradonačelnika, župana i načelnika.

Nova TV i RTL nemaju namjeru sudjelovati u prenošenju izbora

Od medija se traži i da prate sva događanja na lokalnim izborima, no na taj način da svakom od kandidata posvete jednaku količinu pažnje. Broj kandidata prešao je tisuću, te bi to za medije, točnije javnu televiziju HRT, došlo kao golemi izazov koji treba biti promišljeno isplaniran, ako uopće može biti isplaniran.

Hloverka Novak-Srzić smatra čitavu situaciju kompliciranom, dok je Ivu Gačić, urednicu informativnog programa Nove TV naljutilo to što osobe iz stranaka pozivaju komercijalne televizije na praćenje izbora, iako to zakonom nisu dužne činiti, a smeta je što ljudi iz stranaka govore televizijama što treba činiti, umjesto da to dogovore međusobno.

 

Političari ne znaju iskoristiti medijski prostor na pravilan način

– Od televizije političari očekuju mnogo, a ne znaju iskoristiti prostor ili zainteresirati medije – smatra Ivan Lovreček s RTL televizije. Nova TV i RTL našle su se složne i smatraju da teret izbora treba podnijeti HRT.

– Ipak HRT od pretplatnika dobiva milijarde. Mi smo komercijalna televizija koja sama traži oglašivače – rekla je Gačić.

 Očigledno je kako je ideja o drukčije koncipiranim izborima pritisnula medije i tom je problemu teško pristupiti. Zabranjena je svaka pristranost i neprofesionalno izvještavanje, no, ako se, hipotetski, u Slavoniji gradi cesta, što je bitno za čitavu državu, kako to prikazati na središnjem dnevniku, a da se televiziju ne optuži za pristranost, bilo je i ostat će još neko vrijeme ključno pitanje.

 

Pristranost, iako neželjena – postaje neizbježna

– Najbitnija je edukacija – poruka je iz GONG-a s kojom su se složili i svi prisutni, jer kako tvrde, o novim regulativama malo se zna.

Osim o tome, povela se i rasprava o položaju žena na izborima.

Tema je kratko prošla kroz ruke i ocijenjeno je da se o tome ipak treba raspraviti među strankama. Zaključeno je kako bi se u medijima trebalo govoriti o problemu koji žene imaju zbog nametnutih stereotipa, s čime se složila i Novak-Srzić. Iva Gačić, s druge strane, odgovorila je kako se žene na liste ne bi smjele stavljati automatizmom, već ih treba uvrštavati zbog sposobnosti, a ne zbog spola.

Vanja Sutlić, ravnatelj HRT-a rekao je kako je istraživačko novinarstvo sveprisutno, te kako se u medijima izlažu razne teme o politici, no ako ih HRT ne obradi, ispada da cenzurira, a ako obradi onda se kuću optužuje za pristranost. Tom je prilikom Sutlić zamolio javnost da pokušava shvatiti zahtjevnu poziciju u kojoj su se mediji našli zbog nadolazećih izbora.

Nada Čavlović Smiljanec za gradonačelnicu Virovitice

Nada Čavlović Smiljanec kandidatkinja je SDP-a za gradonačelnicu Virovitice. Rođena je 7. studenoga 1959. u Virovitici. PO struci je diplomirana pravnica. Radno iskustvo stjecala je na rukovodećim mjestima u Općinskoj upravi društvenih prihoda Pakraca, te u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi – Područni ured Virovitice, gdje je obavljala poslove šefice Odsjeka za nadzor, načelnice Odjela za opće i kadrovske poslove te pomoćnice pročelnika. Trenutno je zastupnica u Hrvatskom saboru.

Grupa na Facebook-u: Podržimo Nadu Čavlović Smiljanec za gradonačelnicu Virovitice

I službeno proglašena Zagrepčanka godine!

Danas su zastupnici i zastupnice zagrebačke gradske skupštine i službeno proglasili profesoricu Mirjanu Krizmanić Zagrepčankom godine.

Razgovor portala She.hr s profesoricom Krizmanić možete pročitati OVDJE!

Prof. dr. sc. Mirjana Krizmanić među utemeljiteljima je u svijetu poznate Zagrebačke psihologijske škole te Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju na Odsjeku za psihologiju. Nositeljica je kolegija zdravstvena psihologija i klinička psihodijagnostika i psihologijski tretmani, znanstvenica i autorica desetaka radova što su obilježili hrvatsku eksperimentalnu i diferencijalnu psihologiju.

Angažirana je intelektualka koja je pisala o ratu u Hrvatskoj s psihosocijalnog aspekta i njegovim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama. Bila je potpredsjednica Upravnoga odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u prvom sazivu (2003-2008), i u Urbanističkom vijeću Zelene akcije koje, zajedno s Udrugom “Pravo na grad”, organizira javne aktivnosti kako bi se spriječila devastacija Zagreba.

Sa suradnicima osniva nevladinu humanitarnu udrugu “Dobrobit” i psihološko savjetovalište na Filozofskom fakultetu. Aktivna je članica Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog školstva.

Može li seoski turizam spasiti sezonu?!

 

Odgovor na to pitanje pokušala je potražiti skupina turističkih entuzijasta/kinja i avanturista/kinja, koji putuju po Hrvatskoj i istražuju kakvi su nam izgledi za spas jedine grane gospodarstva…turizma.

{slika}

Informacije koje redovno stižu iz dalmatinskih ljetovališta javljaju o lošoj bukiranosti za ovu sezonu, o predsezoni i posezoni da ne govorimo. A kakva je situacija na kontinentu, može li seoski turizam ponuditi nešto novo, zanimljivo, atraktivno domaćem i stranom turistu i turistkinji?

Ima li boljeg mjesta za provjeru te teze od Zagrebačkog zaleđa, točnije Mlinova i Šestina.

To je idealna lokacija, u Parku prirode Medvednica, dovoljno blizu Zagreba i dovoljno daleko od gradske buke i vreve. Okruženi čistom prirodom, sa pogledom na brežuljke, moderni turist i turistkinja tu bi jamačno našli idealno mjesto za svoj odmor.

Slijedom toga, gore navedena skupina entuzijasta/kinja i avanturista/kinja krenula je provjeriti što za nadolazeću sezonu nudi reprezentativni hotel Kulmerovi dvori čiji su najpoznatiji redoviti posjetitelji obitelj Todorić.

 {slika}

Evo što kaže internetski vodič o hotelu Kulmerovi dvori:

Dvorac koji je pripadao obitelji grofova Kulmer izgorio je krajem Drugog svjetskog rata i sada je iznova sagrađen. Jezgra dvorca bila je iz 16. stoljeća, preuređen je u 17. stoljeću, za vrijeme Zrinskih, te dvaput u 19. stoljeću, dok su u njemu stanovali grofovi Kulmer, koji su gospodarili Šestinama.

U dvorac se ulazi  kroz masivna vrata od hrastovine. Iz predvorja na prvi kat, kao u seriji “Dinastija”, vode spiralne stube. Ravno prizemljem dolazimo u velik dnevni salon iz kojeg kroz visoke prozore puca pogled na veliki vrt i Zagreb. Starinski stilski namještaj, primjerice fotelje, tamnih je boja, plave i bordo sa zlatnim detaljima. Zidovi su ukrašeni štukaturama, a sa strane je dugački masivni drveni stol za objedovanje. Na zidovima vise raskošni svjetlucavi lusteri, tipa holender.

– Prevladava stil iz 18. stoljeća uz minimalistički pristup, što znači da nema puno elemenata. Cijelom unutrašnjosti prevladava boja kakve je i pročelje dvorca – boja bijele kave, primjerice u podnom kamenu, na zidovima, kuhinjskom namještaju i drugom.

{slika}

 

Nažalost, ništa od navedenog nismo uspjeli provjeriti jer nas predstavnik vlasnika hotela nije htio pustiti u hotel uz napomenu da to nije hotel!?!? Nismo se mogli načuditi takovom odgovoru pa pitasmo još jednom pokazavši papir/prospekt/potvrdu od gradskog ureda za prostorno uređenje gdje piše da Kulmerovi dvori ipak jesu hotel. Čuvši to, predstavnik se dosjetio da mi zapravo stojimo pred kapijom hotela, ali eto ne možemo ući jer je kategorizacija u tijeku… Pa da navratimo za koju godinu kad se i to finalizira.

{slika}

I što smo mogli napraviti doli otići, nadajući se da ovakovim ugostiteljima i hoteljerima usprkos, ima šanse za nadolazeću turističku sezonu.

S vama kroz život.