Jeste li vidjeli fotke golog ministra?

Piše: Kristina Ikić Baniček

 

Danas nije bio dobar dan za 37-godišnju Elisabeth Wang. Ova istaknuta zastupnica Narodne stranke prava (People’s Justice Party) u malezijskoj pokrajinskoj skupštini (Selangor State Assembly) dala je ostavku nakon što se javnost počela zabavljati prosljeđujući mobitelom fotografije na kojima je ona snimljena kako spava gola. Njezin cjelokupni dosadašnji angažman u politici doveden je u pitanje zbog nečega što nije niti sramotno, niti ilegalno niti relevantno za njezin angažman. I dok potresena Wang i njezini stranački kolege nagađaju da je sve to maslo vladajuće Koalicije Narodne Fronte (National Front Coalition), nisam mogla ne upitati se da li bi se to dogodilo da na slikama nije žena te kakav bi odjek slična situacija imala u Hrvatskoj?

 

Tu mi se, nažalost, u sjećanje javljaju slike Ante Kovačevića golog do pasa te Stjepana Mesića u minijaturnim kupaćim gaćicama. Obojica su se slikali ponosno, muški, upućujući svoja gola torza hrvatskim ženama na ogled. Dakle odgovor na moju prvu dvojbu je sljedeći, da je gospođica Elisabeth Wang kojim slučajem gospodin Elis Wang, malezijska, a vjerujem i hrvatska javnost, prokomentirala bi to kao svojevrsni nestašluk, ali uz komentare eminentnih društvenih kroničara kako je to baš “simpatično” i “ljudski” te eventualno uz opaske o tome trebaju li se više posvetiti tjelovježbi ili su u dobroj formi. Nikome ne bi palo na pamet dovoditi u pitanje kredibilitet obnaženog gospodina kao političara jer kakve to veze ima s politikom da li nosi skupa odijela, ide na pilates ili spava bez pidžame?

 

Kada bi uz ovaj komentar bila objavljena fotografija neke hrvatske političarke kako spava ko’ od majke rođena, posjeta ovom portalu skočila bi do neslućenih razmjera. Danima bi se raspravljalo o tome spava li ministrica ili zastupnica na svilenim ili pamučnim plahtama, našao bi se i neki uvaženi sociolog koji bi za sve TV kuće kritički pronašao uzrok lošem stanju u njezinom resoru u tome što je ministrica očito promiskuitetna (jer tko spava gol, a da nije takav?!), a jednako uvažen, ako ne i uvaženiji politolog rekao bi sa žaljenjem da se ni ne može ništa drugo očekivati od žena političarki jer one hrvatskoj politici doprinose ionako samo na jedan način – da ispune rodnu kvotu.

 

Bojim se da će proći još dugo vremena u političkoj povijesti Hrvatske dok se žene ne počnu doživljavati kao političarke s programima, temama koje zastupaju i vrijednim učesnicama hrvatske političke svakodnevice. Do tada će i dalje ostati percipirane kao manekenke, priležnice, karijeristice, oportunistice i, prije svega, brojke u rodnim kvotama.

Produžen rok za prijavu za upis u proljetni semestar Obrazovnog programa Centra za ženske studije

Obrazovni program 2009.       
POZIV na upis u proljetni semestar Obrazovnog programa Centra za ženske studije

 

Centar za ženske studije organizira proljetni, specijalistički ženskostudijski program u razdoblju od ožujka do lipnja 2009. Program je namijenjen polaznicama koje su zainteresirane produbiti svoja znanja, a uključit će aktivan studijsko-istraživački i/ili kreativno-umjetnički rad polaznica uz stručno mentorstvo voditeljica. Program nudi module/kolegije iz ženskih ljudskih prava i prava seksualnih manjina i područja kulturalnih teorija  i umjetničkih praksi unutar pet zasebnih modula/kolegija: Ženska pravna klinika, Upoznavanje s lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim identitetima i aktivizmom, Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole, Izvedbom prema (vlastitom) tijelu te Glumom do vlastitog glasa.

Program će trajati od ožujka do lipnja 2009. godine prema zajednički dogovorenom rasporedu koji će slijediti dinamiku rada primjerenu mentorskom radu s malom grupom polaznica.
Ovaj program predstavlja oblik neformalnog obrazovanja, a po završetku istoga polaznice dobivaju uvjerenje Centra za ženske studije o završenom programu.

 

Moduli/kolegiji:

Ženska pravna klinika – klinika za zaštitu od spolne diskriminacije – Dr.sc. Snježana Vasiljević – program
Upoznavanje s lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim identitetima i aktivizmom – Martina Horvat , Sanja Juras i Vanja Jagetić – program  
Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole – Dr.sc. Nataša Govedić – program
Izvedbom prema (vlastitom) tijelu – Iva Nerina Sibila – program
Glumom do vlastitog glasa – Dr.sc. Dubravka Crnojević Carić – program

 

Kome je namijenjen ovogodišnji program?
Ovogodišnji specijalistički program namijenjen je polaznicama koje su završile osnovni obrazovni program ženskih studija, kao i dodiplomskim, poslijediplomskim ili doktorskim studenticama koje su na druge načine stekle osnovna znanja iz ženskih studija ili feminističkih teorija, ženama čiji je profesionalni ili aktivistički angažman povezan s ovogodišnjim tematskim cjelinama, te ženama kojima je samoobrazovanje važan dio usavršavanja.

 

Uvjeti upisa

Interes za znanstveni i stručni rad, odnosno kreativan rad i umjetničku praksu
Predznanje iz ženskih/rodnih studija, feminističkih teorija i srodnih područja
Formalni stupanj obrazovanja nije uvjet!

Cijena pojedinog modula/kolegija iznosi 800 kuna, a uključuje nastavu, mentorski rad, obrazovne materijale i pristup knjižnici Centra za ženske studije.
Da bi se pojedini modul kolegij održao potreban je minimalni broj od 7 polaznica.

 

Od čega se sastoji prijava?
Prijave zainteresiranih za ovogodišnji specijalistički program Ženskih studija sastoje se iz pisanog životopisa i kraćeg pisanog obrazloženja interesa za studij. Uz osnovne podatke u životopis treba uključiti podatke o formalnom i neformalnom obrazovanju, profesionalnom statusu/zanimanju te navesti dosadašnji interes i znanja iz područja ženskih/rodnih studija ili feminističkih teorija i politika, primjerice odslušane kolegije, napisane tekstove, seminarske ili diplomske radnje, izvedbe, rad na projektu ili profesionalnim aktivnostima i sl.

Prijave se mogu slati e-mailom (s navedenim prilozima u privitku) ili poštom.

Prijemni postupak
Prijave za specijalistički program Ženski studiji 2007/2008. primamo u razdoblju od 15.  do 15. ožujka 2009. Prijave možete poslati poštom na adresu Berislavićeva 12, Centar za ženske studije, 10000 Zagreb ili na e-mail adresu zenstud@zamir.net.

U dogovoru s voditeljicama modula/kolegija  obavijestit ćemo vas  o vremenu  održavanju modula/kolegija.

Žene u diplomaciji

Centar za ženske studije poziva na predavanje Vivian Walker, zamjenice šefa misije američke vlade, koja će 19. veljače u prostorijama centra održati predavanje o preprekama i izazovima diplomatskog poziva.

Vivian S. Walker je zamjenica veleposlanika u Veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj.

Prije toga bila je direktorica Ureda za tisak i javnu diplomaciju za Europu, pri State Departmentu.

U Everanu u Armeniji, obnašala je dužnost zamjenika veleposlanika, a prije toga je bila voditeljica odjela za odnose s javnošću u američkom veleposlanstvu u Kazakhstanu i Turkmenistanu, te u veleposlanstvima u Tunisu, na Haitiju i u Maroku.

Početak predavanja je u 18 sati.

One su tajnice, oni su voditelji ureda

Piše: Tajana Broz

 

Časopis Tajnica.hr i tvrtka Heraklea organizirali su izbor za najbolju tajnicu u Hrvatskoj te ujedno organiziraju i 1. Nacionalnu konferenciju tajnica, administrativnih djelatnika i voditelja ureda. Iako sam časopis stvara uglavnom modernu i poslovnu sliku voditelja/voditeljica ureda odnosno tajnika/tajnica, ostao je robovati barem jednom stereotipu, a taj je da administrativne poslove mogu obavljati samo žene odnosno tajnice, dok se muškarci koji (vjerovatno greškom prirode) obavljaju te poslove nazivaju administrativnim djelatnicima i voditeljima ureda, što svakako zvuči puno ozbiljnije i odgovornije. Sama jezična činjenica da su natječaj nazvali NajTajnica Hrvatske 2008. govori da su muškarce – tajnike isključili iz konkurencije. Time su, usprkos očito dobroj namjeri za valorizacijom tog posla, samo pojačali stereotip o administrativnim zanimanjima i još jednom potvrdili čvrstu liniju razdvajanja u poslovnom svijetu – administrativno osoblje – žene; menadžersko osoblje – muškarci.

Sve više cenzure

U povodu tematske sjednice saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te Odbora za ljudska i prava nacionalnih manjina o javnoj televiziji, skupina novinara, nekoliko udruga civilnoga društva i nekoliko pojedinaca poslali su saborskim odborima ‘pismo zabrinutosti zbog stanja medijskih sloboda u Hrvatskoj i zabrinjavajućeg položaja novinarske profesije’.

Nevladina udruga B.a.b.e., koja je jedna od potpisnica pisma, priopćila je da su pismo potpisali 41 novinar i novinarka, 53 organizacije civilnoga društva i šestoro pojedinaca i pojedinki.

Potpisnici su, kako se navodi, ‘ocijenili da je 2008. bila ekstremno teška zbog sve prisutnije cenzure u javnim i privatnim medijima, te kršenja profesionalnih i socijalnih prava novinara’. Od Sabora zahtijevaju da donosi zakone koji reguliraju i osiguravaju medijske slobode, te nadzire provedbu tih zakona, dok ih je Vlada dužna provoditi u djelo.

Inicijalno pismo javnosti potpisale su Nataša Škaričić, Sanja Sarnavka i Sanja Modrić, te ga poslale na adrese saborskog Odbora za medije i Odbora za ljudska prava, Ministarstva kulture koje je formalno zaduženo za medije u Vladi i potpredsjednice Vlade zaduženoj za stanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Potpisnici upozoravaju da su iz velikih medijskih kuća u prošloj godini mahom otišla ugledna i značajna novinarska imena, neka potpuno napustivši novinarstvo. ‘Utemeljena je naša sumnja kako se ne radi o procesu uobičajenom za medijsko tržište rada, već o zabrinjavajućoj tendenciji snižavanja profesionalnih standarda u najvećim i najmoćnijim medijskim kućama te učinkovitoj cenzuri koja se redovito opravdava tehnomenadžerskim rječnikom’, stoji u pismu.

U priopćenju se također navodi da će Inicijativni odbor osnivati odbor ‘Anti-cenzura’ za sustavno praćenje i analizu stanja medijskih sloboda u Hrvatskoj.

Umjesto hrvatskih građana, odlučuju slovenski

IZJAVA ZA JAVNOST POVODOM NAJAVE IZMJENA USTAVA RH I NAJAVE RASPISIVANJA REFERENDUMA O HRVATSKOM PRIDRUŽENJU NATO-u U SLOVENIJI

Ovih dana, deset mjeseci nakon akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez, svjedoci smo dva događaja, oba simbolično vezana uz tu akciju: formiranje radne skupine za promjenu Ustava Republike Hrvatske, te priprema za održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez – ali u Sloveniji. Odbor za referendum osjeća se dužnim upozoriti javnost na okolnosti koje su im prethodile.

 

Prvo, mediji izvještavaju kako će predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Vladimir Šeks, sazvati prvu sjednicu radne skupine koja bi trebala osmisliti ustavne promjene. Želimo podsjetiti da je jedna od posljedica akcije “NATO na referendum” bila i inicijativa Odbora za referendum o promjeni članka 86. Ustava Republike Hrvatske, te pripadnog Zakona o referendumu. Spomenuti članak Ustava propisuje brojku od deset posto birača čije potpise treba prikupiti kako bi se raspisao referendum. Odbor za referendum smatra kako se radi o nerealnom i neispunjivom kriteriju, koja nije u skladu sa praksom koja se provodi u Europskoj uniji.

Iz tih razloga smo uputili službeni prijedlog nadležnom saborskom odboru za promjenu članka 86. Ustava. Ovim putem zahtjevamo hitan sastanak s predstavnicima/ama Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao i sa predstavnicima/ama radne grupe za izmjenu Ustava, a kako bi objasnili i argumentirali svoj prijedlog. Dobra je praksa demokratskih društava da se saslušaju svi argumentirani prijedlozi prije nego li se donese odluka. Nadamo se da će i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav biti na visini te uloge.

Pored toga, upozorili bismo javnost na aktivnosti slovenskog parlamenta, ali i tamošnje političke javnosti, koje prema današnjoj situaciji, vode ka raspisivanju referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez. Bez da ulazimo u političke motive tih aktivnosti, žalosno je za primjetiti kako je autistična politika hrvatskih vlasti onemogućila vlastitim građanima da se izjasne o tom pitanju i dovela Republiku Hrvatsku u potpuno apsurdnu situaciju. Tako se lako može dogoditi da, umjesto hrvatskih birača, o tom pitanju od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku odlučuju – slovenski birači. Smatramo da takav razvoj situacije do kraja ogoljuje promašenost vladajuće politike zasnovane na strahu i nepovjerenju prema vlastitoj javnosti.

 

Danas je više nego jasno koliko je bila pogrešna odluka Vlade RH da ne raspisuje referendum o ulasku RH u NATO. Kao što smo i upozoravali, bez referenduma o NATO-u, RH ima krnji legitimitet za (ne)pristup NATO-u, a svaka odluka s krnjim legitimetom dugoročno je neodrživa i može u konačnici nanjeti više štete nego koristi građanima/kama RH.

 

Za građansku incijativu “Odluka narodu – NATO na referendum!”

Aleksandar Hatzivelkos, glasnogovornik
Lana Vego, glasnogovornica