Kreditirajte klikom : Kiva.org

  

Na Internet stranici wwww.kiva.org možete posuditi manje iznose novca pojedincu ili grupi koja  pokreće ili želi poboljšati svoj posao, mali obrt ili inicijativu kako bi se izvukli iz siromaštva i omogućili svakodnevno preživljavanje ali i poboljšanje života svojoj obitelji i zajednici, te npr. školovanje djece, izgradnju vlastitog doma jednog dana, kupovinu zemlje i sl.

Na web stranici odmah možete vidjeti profil poduzetnika/ce , naći podatak u kojem dijelu svijeta žive i rade, za kakav posao su im sredstva potrebna, te što će im vaša posudba omogućiti. Često se tu radi o malim iznosima ali koji puno znače. Ovim kreditima koji su na rok od 6 – 12 mjeseci oni će proširili trgovinu, nabaviti nove materijale, kupiti opremu za rad., omogućiti prijevoz robe do klijenata.

 

Međutim, kako sve to funkcionira? Kiva na jednoj strani identificira cijenjene međunarodne organizacije koje rade u zemljama s niskim prihodima i čiji je cilj smanjene siromaštva, kao partnere na terenu.  Svaki kredit koji pojedinci daju preko Kive, uplaćuje se partnerskoj organizaciji na terenu koja identificira tražitelje kredita i procjenjuje potrebe i mogućnosti otplate, te onda uplaćeni iznos dostavljaju onome tko traži kredit. Kiva Microfunds, koja stoji iza ove ideje je neprofitna organizacija za javno dobro registrirana u Kaliforniji i ne naplaćuje nikakvu pristojbu za ulogu posrednika. Ona je ovdje samo posrednik, a lokalni partneri su odgovorni za procjenu svakog klijenta i povrat kredita.

 

Na stranici pogledate profil poduzetnika/ca kojem/kojoj želite pomoći u prikupljanju sredstava svojom posudbom, te kasnije pratite otplatu kredita. Transparentnost je postignuta tako da možete pratiti protok novca kroz cijeli ciklus te kakav utjecaj to ima na ljude koji traže posudbu ali i darovatelje koji posuđuju novac. Tako je putem Interneta omogućeno brzo reagiranje na potrebe ljudi u manje razvijenim područjima uz minimalne troškove. 

Seksualno uznemiravanje u policiji

Sindikat pravosudne policije Hrvatske podnio je kaznenu prijavu protiv načelnika odjela osiguranja Zatvora u Sisku Željka Šimića zbog diskriminacije i spolnog uznemiravanja pravosudne policajke Kristine Grubec Roksa, te zbog diskriminacije i uznemiravanja pravosudnog policajca Igora Bišćana, oboje djelatnika zatvora u Sisku.

Šimić je policajku ‘častio’ seksističkim izjavama, poput ‘kako dobra guzica’, ‘žena je samo da čisti cijev’. Policajku je diskriminirao dodjeljujći joj neprimjerene poslove.

‘Sa službenog mobitela zatvora u Sisku na privatni mobitel Kristine Grubec Roksa tako je stigla SMS poruka sadržaja ‘Gdje si, zlato moje? Javi se. Cmok svuda po tijelu. Izlizat ću te od palca do vrha. Izludit ću te. Lud sam za tobom. Kad se opet vidimo, plavušice mala.’ Vrlo se lako moglo provjeriti tko je u navedeno vrijeme dužio službeni mobitel, ali to nikad nije učinjeno’, rekao je Vlado Dubrović, predsjednik Sindikata pravosudne policije.

Pojasnio je kako su o tim zbivanjima obavijestili sve nadležne institucije te da je obavljen inspekcijski nadzor Ministarstva pravosuđa.

‘Inspekcija je razgovarala u zatvoru sa svima osim s Kristinom Grubec Roksa i Igorom Bišćanom. Njih njihova strana priče i njihovi dokazi nisu zanimali. Zbog toga podnosimo kaznenu prijavu jer želimo da se stvar konačno počne micati s mrtve točke, da se rasvijetle nečasne radnje načelnika Šimića i njegovih zaštitnika u zatvorskom sustavu’, pojasnio je Dubrović.

Kristina Grubec Roksa rekla je da seksističkih aluzija ima i dalje, ali da je nakon njezine prijave pregrađena zajednička garderoba za muške i ženske čuvare zatvora u Sisku.

Predstavljanje projekata

Ured za udruge Vlade RH u svojstvu Jedinice za provedbu projekata za sektor civilnoga društva, u kontekstu Decentraliziranog sustava provedbe programa i projekata financiranih od strane Europske unije, organizira predstavljanje projekata koje provode organizacije civilnoga društva i koji se financiraju iz programa Phare 2006, a pokrivaju područja  demokratizacije i ljudskih prava, sudjelovanja mladih te zaštite okoliša i održivog razvoja. 

Cilj događanja jest predstaviti hrvatskoj javnosti projekte koje provode organizacije civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, a koji su iznimno vrijedan doprinos civilnog sektora reformama koje Hrvatska provodi u kontekstu svog pristupanja EU, i od kojih se očekuje da potpomognu sveukupne napore koji se ulažu s ciljem usklađivanja sa svim zahtjevima vezanima uz pristupanje.

Predstavljanje ugovorenih projekata održat će se 17. veljače 2009. u EU Info centru u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 6, s početkom u 10 sati.

Program

Tko kaže da muškarci ne koriste rodiljni dopust?

Slobodan Ljubičić je pravo da nakon raskida ugovora o radu primi 100.000 kuna otpremnine “zamijenio” za tri mjeseca produženja radnog odnosa, a u tom roku je aktivirao rodiljni dopust na koji ima pravo s obzirom da mu je nevjenčana supruga Ines Krmpot rodila blizance.
Tako je Ljubičić siguran da će mu nekadašnja plaća predsjednika Uprave Holdinga u iznosu od 22.000 kuna neto na račun stizati još najmanje pet mjeseci i to na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prema zakonu majka nakon poroda mora obavezno iskoristiti 42 dana, a tada na rodiljni dopust može ići otac što je upravo učinio i Ljubičić.

Prvih šest mjeseci od prošle godine osoba na rodiljnom dopustu ostvaruje naknadu u visini svoje pune plaće.

S obzirom da Ljubičiću nakon povratka s rodiljnog dopusta, koji završava 17. svibnja preostaje još mjesec dana otkaznog roka, kao zaposlenik Holdinga Ljubičić će dočekati i izbore i novog ili starog gradonačelnika, pa i moguću odluku da se ponovo smije politički angažirati u Gradu Zagrebu.

Zapošljavanje žena žrtava nasilja

Mirovna grupa “Oaza” organizira okrugli stol u povodu provedenog istraživanja o korištenju sufinanciranja zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, žena žrtava nasilja u Baranji. Okrugli stol će se održati u petak, 13.veljače 2009.godine u vremenu od 12,00 do 14,30 sati, u prostorijama Društvenog centra, u ulici Jozsefa Antala 3, u Belom Manastiru. Navedeno istraživanje organizirano je uz potporu Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Koga briga za 38 000 ženskih radnih mjesta?

Muškarcima i ženama u Hrvatskoj ravnopravnost jamči Ustav. Bilo kakva diskriminacija strogo je zabranjena. Ipak, ustavom je kao strateški bitna djelatnost istaknuta brodogradnja a nije, recimo, tekstilna industrija.

Navodim to zato što je u brodogradnji zaposleno oko 11 tisuća radnika a u tekstilu je zaposleno oko 38 tisuća radnika. Nije pritom nezanemariva ni činjenica da u brodogradnji rade uglavnom muškarci a u tekstilu uglavnom žene.

Po čemu je Hrvatskoj strateški bitno 11 tisuća muških radnih mjesta a ne i 38 tisuća ženskih radnih mjesta?? Tim više što brodogradnja godinama generira gubitke koji se računaju u milijardama stranih valuta dok tekstilna indiustrija ima pozitivnu poslovnu bilancu. Strateška industrija međutim, pokazalo se i nije baš tako strateška.

I sad kad se konačno tih 11 tisuća gubitaša treba skinuti s državne blagajne, sindikati viču na sva zvona i prijete masovnim prosvjedima. Vlada se ne usudi prerezati taj gordijski čvor i koči pregovore s Europskom unijom upravo zbog 11 tisuća muških birača. S druge strane, svaki dan se gase dijelovi ili cijele tekstilne tvornice što čini se nikoga ne zabrinjava. Za prava tih radnika, pardon, radnica ne bore se ni sindikati, barem ne oni moćni, niti vlada, a ni društvo. Ni one same nisu spremne na borbu.

Ženske industrije svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj po defaultu ne mogu imati strateški značaj. Neobrazovana i najslabije plaćena radna snaga uvijek je pogodna za ucjene i manipulacije. Tako braća Ladini mogu posve nekažnjeno neisplaćivati zakonom zajamčene plaće u sinjskoj tvornici konca Dalmatinka Nova. Tako i u Dugoj Resi mogu uništiti jedinu tvornicu koja je nekad zapošljavala više od tri tisuće radnika a sada Pamučnoj industriji, koja uzgred rečeno u državnom vlasništvu, prijeti propast i rasprodaja imovine. Tako i državna Sloga iz Požege može ostati bez posla zbog čega joj prijeti zatvaranje. Pa opet se nitko ne buni i nitko ne traži interpelaciju o radu Vlade zbog toga. Zbog privatizacije brodogradilišta međutim saborska oporba tražila je interpelaciju.

To je tržišna ekonomija reći će svi. A na globalnom tržištu najslabije i još k tome žene nitko ne štiti. Čini se čak ni slovo zakona a niti Ustava.

 

Romana Dugandžija

novinarka poslovnih novina Business.hr

romana.dugandzija@business.hr