Turska dobila novčanicu s likom žene

Piše: Tajana Broz

Index.hr donosi vijest kako je Turska dobila prvu novčanicu sa ženskim likom i to najavljuje s naslovom: Prvi put u povijesti lik žene otisnut na turskoj novčanici. Mi se pitamo kada ćemo na hrvatskim novčanicama imati lik žene?

Inače, Fatma Alija prva je spisateljica u turskoj književnosti, a živjela je u razdoblju od 1862. godine do 1939. godine. Njen lik krasit će novčanicu od 50 turskih lira. Naime, Turska je od prvi siječnja promijenila ime svoje valute iz “nova turska lira” u “turska lira”, pa je bilo potrebno izdati nove novčanice i kovanice. Također mijenja se i oznaka valute iz TRY u TRL.

 

Lokalni izbori: više ili manje demokracije?!

Danas je u Zagrebu održan stručni skup “Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora” koji su zajednički organizirali Pravni fakultet u Zagrebu i GONG.

Skup su otvorili Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskog sabora; prof. dr. sc. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu; Suzana Jašić, predsjednica GONG-a i Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu.

Na skupu su predstavljene analize mogućih problema na predstojećim lokalnim izborima, kao i eventualni problemi u funkcioniranju općina, gradova i županija nakon izbora:
Dr. sc. Robert Podolnjak kritički se osvrnuo na zakonski okvir novog sustava lokalne i regionalne samouprave, a dr. sc. Ivan Koprić predstavio je empirijska istraživanja neposrednog izbora gradonačelnika u državama na području bivše Jugoslavije. Prof. dr. Nenad Zakošek govorio je o biračima i strankama na lokalnim izborima, tj. znače li izravni izbori lokalnih čelnika više ili manje demokracije?! Mr. sc. Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, upozorila je na niz potencijalnih problema tijekom i nakon lokalnih izbora.

Usprkos neslaganju hoće li direktni izbori značiti demokratizaciju, modernizaciju ili korak unazad, zaključeno je da direktni izbori svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta. No, i u navedenim izlaganjima, i u raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, političkih stranaka, saborskih odbora, gradova te Državnog izbornog povjerenstva, iskristalizirale su se iste bojazni i ista pitanja koja su, unatoč skorašnjim izborima, i dalje otvorena:

– I dalje nije jasno koje su ovlasti izvršne (direktno izabrane) vlasti, a koje predstavničkog tijela. Takvo je stanje potencijalni izvor sukoba u lokalnoj vlasti te njene nestabilnosti nakon izbora. Naglašeno je da postoji niz zakona koji još nisu doneseni ili izmijenjeni, a koji propisuju neke od tih ovlasti (primjerice Zakon o komunalnom gospodarstvu). Također, postavlja se i pitanje hoće li građani ta tijela birati informirano, odnosno hoće li im biti jasne njihove funkcije.
– Potrebno je unijeti dodatan mehanizam nadzora/kontrole izvršnog tijela. S tim u vezi je postavljeno i pitanje postojanja kontrolnih mehanizama izvršne vlasti od strane javnosti, uzevši u obzir činjenicu da su civilno društvo i mediji i dalje nedovoljno razvijeni na lokalnim razinama.
– Direktno izabrani čelnici su gotovo nesmjenjivi, budući da za njihov opoziv treba biti raspisan referendum kojem će se odazvati preko 50% birača.
– Nužno je promijeniti i poboljšati ostale propise (tehnička provedba izbora, sređivanje popisa birača, financiranje kampanja, obveze medija, informiranost i edukacija birača, zastupljenost nacionalnih manjina, usklađivanje ostalih zakona, jači nadzor rada izvršne vlasti) kako bi izbori bili transparentni i legitimni, a općine, gradovi i županije nesmetano i učinkovito funkcionirale.

Sudionici skupa apelirali su na Vladu i Sabor da u što skorijem roku propise donesu, izmijene i, što je najvažnije, usklade, a popis brojnih praznina i otvorenih pitanja te kolizija i neusklađenosti koje su danas predstavljene na skupu, bit će poslan institucijama kroz nekoliko sljedećih dana.

Čujemo li se / Se slišimo?

 

Centar za mirovne studije iz Zagreba i Mirovni inštitut iz Ljubljane u suradnji sa Heinrich Boll Stiftungom i Europskim domom pozivaju Vas na okrugli stol:

 

Čujemo li se / Se slišimo? 

koji će se održati 2. veljače 2009. u 11 sati u Europskom domu, Jurišićeva 1.

 

Blokiranje pregovora pristupa Hrvatske EU od strane Slovenije izazvalo je čitav niz političkih reakcija u formi sukoba. Politiziranost blokade ubrzo se prelila i na širu javnost te su se u slovenskim i hrvatskim medijima i javnosti općenito mogli čuti tonovi koji pozivaju na isključivost, zatvaranje i nacionalizam. Takvi diskursi u potpunosti su neprihvatljivi za naše organizacije i ovim dvjema javnim raspravama (u Zagrebu i Ljubljani) želimo pomaknuti pitanje nastalog sukoba iz sfere “visoke politke” u područje građanske svakodnevnice. U potpunosti nam je neprihvatljivo da sukob isključuje razmišljanja građana, te da su građani samo kolateralne žrtve sukoba čije će posljedice itekako osjećati na vlastitoj koži s bilo koje strane slovensko – hrvatske granice.

Iako se nameće stajalište da se ovaj sukob rješava  i jedino može riješiti “diplomatskim kanalima između Bruxellesa, Zagreba i Ljubljane” naše organizacije ovim javnim raspravama žele de-elitizirati sukob i dati priliku građanima i građankama da daju modele rješavanja konflikta, ali i da jasno daju do znanja političkim elitama da se ovaj sukob ni u kom pogledu ne smije odraziti na međuljudske odnose građana/ki dviju zemalja.

 

Na okruglom stolu kao uvodničari/ke govore gosti iz Slovenije:

1. Tanja Petrovič – Slovenska akademija znanosti i umjetnosti – znanstveno istraživački centar

2. Gorazd Kovačič – Mirovni inštitut Ljubljana

3. Lev Kreft – Sveučilište u Ljubljani, Odsjek za filozofiju

4. Ervin Hladnik Milharčič – novinar

 

Osim navedenih gostiju raspravi će prisustvovati i brojne osobe iz domaćeg javnog i političkog života, te ćemo prezentirati i modele uspješne suradnje između slovenskih i hrvatskih građana/ki koji žive na samoj granici.

 

U srijedu, 4. veljače 2009. okrugli stol pod istim nazivom održati će se u Ljubljani, Cankarjev dom, s početkom u 19 sati. Na tom događaju govore: Vesna Teršelič (CMS), Inoslav Bešker (novinar), prof. dr. Damir Grubiša (politolog) i mnogi predstavnici/e iz Slovenije.

Nema moderne europske demokracije bez rodne ravnopravnosti!

Kampanja Europskog ženskog lobija “Nema moderne europske demokracije bez rodne ravnopravnosti” ima za cilj povećati prisutnost žena na najvišoj razini europske politike, kao i ohrabriti žene i glasače/glasačice općenito, da glasuju na sljedećim europskim izborima. Europski ženski lobi poziva ljude iz čitave Europe da podrže Kampanju potpisujući peticiju i uključujući se u lobističke aktivnosti. Web stranica Kampanje www.5050democracy.eu nudi različite mogućnosti uključivanja i utjecanja na političke stranke i one koji donose odluke uoči Europskih izbora 2009. godine, te nominacije za Europsku Komisiju i druge glavne EU poslove.

Zagorska Županica ostala bez stranačke podrške

Aktualna Županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak (SDP) nije dobila podršku stranke za kandidaturu na izborima u svibnju. Zagorska organizacija SDP-a većinom glasova odlučila je da će SDP-ov kandidat za zagorskog župana biti Siniša Hajdaš Dončić (34) iz Zaboka. Hajdaš Dončić je magistar ekonomije, direktor Zagorske razvojne agencije i jedan od osnivača Tabor film festivala.

Inače, Sonja Borovčak obnaša dužnost Krapinsko-zagorske županice od 2007. godine kada je sukladno koalicijskom sporazumu između SDP-a i HSS-a preuzela funkciju od prve hrvatske županice Vlaste Hubicki (HSS). Do tada je obnašala funkciju predsjednice zagorske županijske skupštine, a bila je saborska zastupnica 2000.-2003. te je već 15 godina predsjednica SDP-a Krapinsko-zagorske županije.

 

Mignon i Vanesa Tomašić ubijene su zbog nebrige države

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ovih je dana presudio da Hrvatska nije učinila dovoljno kako bi zaštitila život Mignon i Vanese Tomašić, niti je ispunila obvezu provođenja učinkovite istrage o mogućoj odgovornosti nadležnih državnih tijela. Prema presudi, Hrvatska je obitelji Tomašić dužna isplatiti oko 40.000 eura za naknadu štete.

Podsjetimo, Mignon Tomašić i njihovu jednogodišnju kćer Vanesu 15. kolovoza 2006. pred obiteljskom kućom u Slakovcima ubio je njezin bivši nevjenčani suprug Mladen Mesarić, a zatim je i sebi oduzeo život.

Par je živio zajedno u obiteljskoj kući Tomašićevih, a vezu su, zbog učestalih prijetnji koje je Mesarić upućivao nevjenčanoj supruzi, okončali u srpnju 2005., kratko nakon rođenja kćeri. No, krajem godine Mesarić joj je ponovno počeo prijetiti. Tvrdio je da ima bombu te najavljivao da će ubiti i nju i kćer.

 

Uzaludna prijava prijetnji

Mignon Tomašić prijavila je prijetnje, a početkom veljače 2006. Općinski sud u Čakovcu pokrenuo je protiv Mesarića postupak. Vještačenjem je utvrđeno da boluje od poremećaja ličnosti te da postoji vjerojatnost ponavljanja kaznenog djela.

Stoga mu je, uz zatvorsku kaznu, propisana mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koju je trebao nastaviti i nakon odsluženja zatvorske kazne. No, Županijski sud u Čakovcu presudu je preinačio i trajanje psihijatrijskog liječenja skratio do kraja izvršenja kazne.

 

Europski sud u Strasbourgu uputio je kritiku cjelokupnom hrvatskom pravnom sustavu 

Nakon pet mjeseci zatvora, 3. srpnja 2006., Mesarić se tako našao na slobodi, bez obveze daljnjeg liječenja. Da je pušten iz zatvora, obitelj Tomašić nije znala jer ih o tome nitko nije obavijestio. Tragedija se dogodila 15. kolovoza, a odvjetnica Ines Bojić početkom listopada u ime obitelji podnosi tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Prethodno je odbijen prijedlog nadležnom Državnom odvjetništvu da država mirnim putem nadoknadi štetu obitelji Tomašić. – Sudu u Strasbourgu podnijeli smo zahtjev na temelju članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojem svačije pravo na život mora biti zaštićeno zakonom.

Država nije ispunila obveze kako bi zaštitila njihove živote, a s druge strane nije provela istragu o mogućoj odgovornosti nadležnih tijela, koja proizlazi iz njihovih propusta – kaže Bojić. Naglašava i kako se, prema Kaznenom zakonu, psihijatrijsko liječenje može odrediti samo do okončanja izvršenja zatvorske kazne.

Kada ova presuda postane pravomoćna, Hrvatska će morati razmisliti o izmjeni zakona, smatra odvjetnica. Unatoč izrečenoj obveznoj mjeri psihijatrijskog liječenja Mladena Mesarića, ističe Bojić, iz dokumenata koje je Vlada dostavila sudu u Strasbourgu proizlazi da psihoterapija nije provedena ni u vrijeme dok je boravio u zatvoru.

Osim toga, nije izrađen ni individualni program izdržavanja kazne, premda Zakon o izvršenju kazne zatvora tu obvezu propisuje. Također, prigodom puštanja na slobodu nije procijenjeno Mesarićevo psihičko stanje, a ništa nije poduzeto ni da ga se spriječi u realizaciji prijetnji.

Bojić naglašava kako je u ovom slučaju ključna upravo kritika cjelokupnom pravnom sustavu. Napominje i da je odluka donesena jednoglasno te da je sud pokazao veliki senzibilitet. Tijekom postupka, zaključuje odvjetnica, Vlada nije dala dostatne argumente kako bi dokazala da pravni sustav funkcionira.

 

Život zaštićen zakonom

Sudu u Strasbourgu podnijeli smo zahtjev na temelju članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojem svačije pravo na život mora biti zaštićeno zakonom. Država nije ispunila obveze kako bi zaštitila njihove živote, a s druge strane nije provela istragu o mogućoj odgovornosti nadležnih tijela, koja proizlazi iz njihovih propusta, kaže odvjetnica Bojić.

‘Trebale su dobiti policijsku zaštitu’

U presudi je izdvojeno mišljenje ciparskog suca Georgea Nicolaoua, koji smatra da u ovom slučaju nije samo problem u nedostatku regulative o psihijatrijskom liječenju zatvorenika.

Da su pomno sagledali ovu situaciju, nadležnima bi bilo jasno da su Mignon i Vanesa nakon Mesarićeva puštanja iz zatvora obvezno trebale dobiti policijsku zaštitu, bez koje su njihovi životi bili u smrtnoj opasnosti. Nažalost, ništa nije učinjeno, niti je itko proglašen odgovornim, zaključio je sudac.

Nakon donošenja presude, Hrvatska ima rok od tri mjeseca za ulaganje žalbe Velikom vijeću Europskog suda, nakon čega presuda postaje konačna. S obzirom na težinu povrede Europske konvencije, odvjetnica Ines Bojić vjeruje da Hrvatska žalbu neće ni ulagati.

Nakon tragedije, obitelji Tomašić pomoć su pružile jedino udruga B.A.B.E i odvjetnica Ines Bojić. Ubojstvo se dogodilo pred očima cijele obitelji, no nitko iz državnih institucija nikada ih nije kontaktirao, niti im ponudio psihološku pomoć.

A.LUČIN / EPEHA

Članak preuzet iz Slobodne Dalmacije