Organ vida traži volontere_ke!

Međunarodni festival fotografije Organ Vida ove godine slavi 10., jubilarno izdanje te su u potrazi za volonterima_kama. Festival će se održati od 10. do 30.09. a tijekom tri tjedna uz izložbe fotografija (10. do 16. rujan) očekuje vas zanimljiv program prepun filmskih i fotografskih projekcija, radionica, tematskih predavanja i panela, glazbenog programa te performansa.

Ovogodišnje izdanje Festivala posvećeno je ženama, ženskim perspektivama i pitanjima pod nazivom Uključene, aktivne, svjesne – ženske perspektive danas. 

Organ Vida neprofitna je organizacija i velik dio uspjeha ovog Festivala leži u entuzijazmu i napornom radu organizacijskog odbora, uz koje im je potrebno volontersko pojačanje! Volontiranje na festivalu Organ Vida savršen je način kako iskusiti festivalski duh, susresti i spojiti se s novim ljudima, angažirati se u području suvremene fotografije i unaprijediti svoje znanje.

Festival nudi jedinstveno iskustvo rada s međunarodno priznatim fotografima_kinjama, kustosima_icama, izdavačima_icama i stručnjacima_kinjama iz područja fotografije. Organizatori osiguravaju trening, podršku i referencu svojim volonterima_kama za kasnije korake i napretke u karijeri. 

Prijave za volontiranje su otvorene do 15. kolovoza 2018., a period volontiranja moguće je odabrati ovisno o sektoru volontiranja. Prilikom prijave moguće je odabrati maksimalno tri sektora kao preferirane opcije. 

Sektori su: 

*Ured za goste

*Administracija, press&pr, distribucija

*Dokumentacija (fotografiranje, snimanje i editiranje)

*Asistencija umjetnicima_ama

*Čuvanje i vodstvo izložbi 

*Produkcija, tehnika, postavljanje

*Festivalski centar

*Asistencija na eventima (radionice, konferencija, projekcije) 

Tijekom festivala volonteri_ke dobivaju ulaznice za filmske projekcije, festivalske torbe, majice i dodatni festivalski merch, ulaznicu za završni festivalski party, post-festivalski team building, hranu i piće tijekom Festivala, popust na smještaj, genijalno iskustvo i super druženja, priznanje za svoj rad u obliku certifikata i potvrde u volonterskoj knjižici, ime upisano u službeni festivalski katalog ovisno o zaduženjima. 

Kako bi se prijavili_e, potrebno je poslati putem e-maila svoje osobne podatke (ime i prezime, datum rođenja, kontakt podatke) te iskaz interesa u kojem sektoru želite volontirati na email adresu volunteers@organvida.com

Svi prijavljeni o svom će statusu biti obaviješteni do 18. kolovoza, a za dodatna pitanja možete kontaktirati organizatore na e-mail adresu volunteers@organvida.com!

Objavljen priručnik s primjerima radionica iz građanskog odgoja i obrazovanja

U sklopu projekta “European Wide Web of Youth Work” kojeg u Hrvatskoj provodi Mreža mladih Hrvatske, objavljen je priručnik #SkillMe, a bavi se temom neformalnog učenja.

Ovaj priručnik namijenjen je početnicima koji provode radionice za mlade u svakodnevnom radu, a nastao je kao rezultat online treninga #SkillMe koji se provodio tijekom veljače i ožujka 2018. godine. Kao takav, prepun je primjera i ideja koje svako može koristiti u svom radu. I ono što je najvažnije, svi primjeri i ideje sastavljeni su od zadataka i zadaća koje su sudionici_ice online treninga napravili_e i osmislili_e.

#SkillMe se sastoji od ukupno pet modula kroz koje ćete biti bolje upoznati_e s neformalnim obrazovanjem te će vas priručnik voditi i savjetovati kako osmisliti, organizirati, provesti i evaluirati vaše radionice.

Vrijedan resurs unutar priručnika su svakako i primjeri radionica koje su osmislili polaznici_ce online treninga. One su podijeljene u nekoliko kategorija: volontiranje, ljudska prava, prevencija nasilja, zdravi stilovi života, kreativne radionice i razvijanje vještina. Radionice predstavljaju bogat izvor tema građanskog odgoja i obrazovanja te se mogu upotrijebiti istovremeno u neformalnom i formalnom obrazovnom sustavu.

Priručnik je dostupan za preuzimanje ovdje.

 

Analiza osuđujućih sudskih presuda za prekršajno djelo prostitucije

Autonomni ženski centar Beograd objavio je publikaciju ‘U ime (muškog) naroda: analiza osuđujućih sudskih presuda za prekršajno delo prostitucija’. Podaci su sakupljeni na temelju svih prekršajnih sudova u Srbiji i presuda donesenih 2016. godine. 

Osobe koje se odaju prostituciji u prosjeku u se kažnjavaju pet puta više u odnosu na korisnike usluga prostitucije, pokazuje analiza osuđujućih sudskih presuda tijekom prve godine primjene novog Zakona o javnom redu i miru koji se odnosi na prostituciju. “Podsećamo, novi Zakon o javnom redu i miru u članu 16. od početka 2016. godine, pored osoba koje se odaju prostituciji, po prvi put inkriminiše i one koji koriste usluge prostitucije”, porućuju iz centra.

Pored analize koja obuhvaća sve podatke dobivene iz sudskih presuda, uključujući i podatke o rodnoj dimenziji prostitucije, kako kroz podatke o osobama kažnjenim za ovo djelo, tako i razliku u kažnjavanju, publikacija obuhvaća i teorijska razmatranja fenomena prostitucije, usporedni prikaz različitih načina pravne regulacije prostitucije, kao i preporuke nadležnim institucijama u Srbiji izrađene na osnovu analize.

Cjelokupnu publikaciju možete pročitati u PDF formatu ovdje.

Novi Zeland uvodi plaćen izostanak s posla zbog obiteljskog nasilja

Novi Zeland izglasao je novu uredbu prema kojoj će žrtve obiteljskog nasilja imati pravo na izostanak s posla (10 plaćenih dana) kako bi napustile partnere, našli novi smještaj te zaštitile sebe i svoju djecu. Za novu uredbu glasalo je 63 zastupnika_ica, dok je 57 bilo protiv. Ova legislativa rezultat je sedmogodišnjeg rada zastupnice Jan Logie, koja je radila u ženskom skloništu prije nego li je postala političarka. 

U što se pretvorila hrvatska policija koja je pomagala izbjeglicama?

Inicijativa Dobrodošli! poziva pripadnike i pripadnice policije da zaustave šutnju i istjerivanje izbjeglica te isprave nepravdu koja se čini čuvanjem granica i istjerivanjem ljudi koji samo traže sigurnost.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

U jeku javnih pohvala policijskih službenika koji obavljaju poslove nadzora i zaštite državne granice, Inicijativa Dobrodošli! poziva pripadnike_ice hrvatske policije da odbiju izvršavanje naredbi o protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske i prokažu nepravednost i besmisao politika čuvanja granice od ljudi u potrebi za sigurnošću, te na taj način osvjetlaju obraz hrvatskoj policiji. Nedvojbeno je kako hrvatska policija provodi postupke progona praćene fizičkim nasiljem i seksualnim uznemiravanjem, što potvrđuju brojna svjedočanstva i izvještaji domaćih i međunarodnih organizacija. Minoriziranje takvih postupaka isticanjem kako se radi o individualnim slučajevima, pokazatelj je zatiranja ovog sustavnog nečovječnog postupanja.

Prijave Ministarstvu unutarnjih poslova koje je Inicijativa Dobrodošli s udrugom Are You Syrious podnijela u prvoj polovici 2017. godine spram nepoznatih policijskih službenika koji zbog nasilja nad desecima izbjeglica, rezultirali su istragom u Godotovskoj maniri. Prema dosadašnjim saznanjima, niti jedan policijski službenik nije odgovarao za protuustavno i protuzakonito protjerivanje izbjeglica s teritorija Republike Hrvatske, prvenstveno zbog onemogućavanja pristupa međunarodnoj zaštiti, a pored toga niti zbog policijskog nasilja nad izbjeglicama. Inicijativa Dobrodošli stoga poziva MUP da javno predstavi i učini dostupnima detalje i rezultate istraga! Također, pozivamo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da izvijesti o napretku svoje istrage i statusu kaznene prijave podnesene 2017. godine.

Provedba ovako učestalog i opetovanog nasilja, u rječniku onih koji su ga iskusili na svojoj koži izjednačuje se s brutalnošću i terorom. Ne bi trebalo postojati niti jedno policijsko priopćenje ili javni nastup koji će imati tendenciju prikrivanja stvarnog stanja stvari i umiješanosti hrvatske policije u provedbu rigidnih europskih politika “zaštite” teritorija. U toj opasnoj igri granica, ljudi pogibaju i dobivaju ozljede koje su nanijeli hrvatski policajci operirajući u okrilju strategija sačekuša, koridora za premlaćivanje i drugih strategija oduzimanja dostojanstva. Stoga bi Sindikat hrvatske policije trebao stati na kraj demagogiji i prikrivanju onoga u što se granični policijski posao pretvorio te suprotno tome osigurati siguran prostor i zaštitu onim pojedincima_kama čija savjest priječi izvršavanje naredbi koje uključuju ilegalizaciju, kriminalizaciju i poništavanje čovjeka u bijegu.

Inicijativa Dobrodošli poziva sve policijske službenike_ice koji_e se protive raširenoj praksi protjerivanja izbjeglica u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu te koji su stavljeni_e u položaj izvršavanja nasilnih postupaka progona, fizičkog i psihičkog nasilja, krađa i drugih neetičnih postupaka, da nam anonimno prijave vlastita iskustva.

Jednako tako, Inicijativa Dobrodošli poziva i građane i građanke Republike Hrvatske da ne svjedoče u šutnji izloženosti izbjeglica degradirajućem postupanju hrvatske policije nego da izvrše pritisak na hrvatsku Vladu i policijski sustav za uspostavu civilnog nadzora granice i učinkovit građanski nadzor nad policijom, koji godinama ne funkcionira.

Čileanski feministički pokret se suprotstavlja fašističkim napadima

Anarhistička federacija Black Rose/Rosa Negra reagirala je na fašističke napade i napade na tri feminističke aktivistkinje u Čileu.

Prenosimo njihovo priopćenje: 

Anarhistička federacija Black Rose/Rosa Negra dijeli bezuvjetnu solidarnost s feministkinjama diljem Čilea koje se bore za besplatan i legalan pobačaj. Posebno želimo dati podršku Koordinaciji feministkinja 8. mart, Koordinaciji ‘Feministas en Lucha’ i desecima feminističkih kolektiva i drugih organizacija koje vode ovu borbu.

25. srpnja 50.000 feministkinja i podržavatelja_ica besplatnog i legalnog pobačaja na zahtjev preplavili_e su ulice Santiaga u Čileu, u kojemu je pobačaj još uvijek ilegalan. Marš je organiziran na 5. godišnjicu događaja kada su feministkinje zauzele središnju katoličku katedralu tijekom mise koju je predvodio kardinal San Santiaga, a na kojoj su se okupili biskupi, gradonačelnik i drugi predstavnici vlasti. Ovaj događaj je bio prva feministička okupacija (toma) i predstavlja ključnu prekretnicu u feminističkom pokretu Čilea koji je od te 2013. prerastao u masovni pokret s velikim utjecajem na politički prostor te je pokrenuo debatu o pobačaju diljem zemlje.

Diljem Južne Amerike feministički pokret sve više raste. U Urugvaju, nakon dugogodišnje borbe, 2012. je legaliziran pobačaj na zahtjev. Donedavno je Čile uz El Salvador imao najstroži zakon vezan uz pobačaj kojim je bio zabranjen pobačaj u svim okolnostima: taj zakon potiče iz 1989 godine iz Pinochetovog režima. U kolovozu 2017., čileanski kongres je odobrio prijedlog zakona koji dopušta pobačaj u tri slučaja: ako je život žene u opasnosti, ako fetus ne može preživjeti i u slučaju silovanja djevojčica do 14 godina. U Argentini feministkinje upravo čekaju zakon koji bi trebao legalizirati pobačaj a koji argentinski senat treba izglasati 8. kolovoza ove godine.

Alondra Carrillo, glasnogovornica Koordinacije feministkinja 8. mart je napisala: “Godinama svijetom kruži bauk, a to je danas bauk feminizma”. Carrillo je u pravu. Bauk feminizma raste i urušava patrijarhalnu moć i izaziva je u stvarnom vremenu. Ugrožena moć patrijarhalnog sistema proizvodi nasilje kod onih koji osjećaju da gube političku i ekonomsku kontrolu.

Rast i utjecaj feminističkog pokreta izazvao je reakcije fašističke grupe propatrijarhalnih muškaraca pod imenom  Društveni patriotski pokret (Social Patriotic Movement) koji se opisuju kao nacionalistička organizacija koja se suprotstavlja legalizaciji pobačaja i “rodnoj ideologiji”. Njihov glasnogovornik Pedro Kuntsman je izjavio da ta organizacija prihvaća gej muškarce jer njih ne zanima što “ljudi rade u krevetu”, dok je feministkinje opisao kao ‘hembras’ (ženke životinja) koje bi trebalo sterilizirati. Nekoliko stotina članova ove fašističke organizacije blokiralo je feministički marš tako što su po ulici prolili životinjsku krv, fizički napali prosvjednice i izboli tri žene. Zahvalne smo što se sve žene preživjele i stojimo uz sve feministkinje i prosvjednike/ce koji marširaju protiv tog fašističkog napada. 

Nakon tog napada, čileanske feministkinje su preplavile društvene mreže slikama s marša uz izjavu: “Ne bojimo se!”. Neće ih zastrašiti fašistički napadi niti policija koja nije ništa učinila i samo je promatrala kako fizički napadaju i bodu žene. Feministički pokret shvaća da zahtjevi za novim zakonima znače borbu za feminizam – na ulicama, na radnim mjestima i u lokalnim zajednicama.

Nema povratka! Bauk feminizma je ovdje i promijenit će svijet.

Prevela i prilagodila: Sanja Kovačević