Korištenje odabranih imena smanjuje vjerojatnost suicida mladih trans osoba

Novo istraživanje pokazalo je kako omogućavanje mladim trans osobama da koriste svoje odabrano ime i zamjenice smanjuje vjerojatnost suicida, depresije i suicidalnih misli. Ova studija, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Adolescent Health, pokazala je da ovakva jednostavna praksa čini ogromnu razliku za mlade trans osobe u dobi između 15. i 21. godine, javlja Pink News

Znanstvenici_e su istražili_e mogu li ovi_e tinejdžeri_ke i mlade osobe koristiti svoje odabrano ime i/ili zamjenice na mjestima poput škole, na poslu, kod kuće i s prijateljima_cama. U usporedbi s trans mladima koji nisu mogli_e koristiti svoje pravo ime u bilo kojoj situaciji, ispitanici_e koji_e su mogli_e koristiti svoje ime doživjeli su 71 posto manje simptoma teške depresije. Osim toga, ti su ispitanici_e imali 34 posto manje suicidalnih misli, a vjerojatno je najvažniji nalaz da su imali 65 posto manje pokušaja suicida.

Znanstveni tim sa Sveučilišta u Austinu u Texasu proveo je istraživanje na 129 mladih trans osoba iz cijele Amerike, neposredno uoči Dana vidljivosti transrodnih osoba. Oko dvije trećine ispitanika_ica izjavilo je da su bili_e zlostavljani_e, a njih četiri od pet se redovito samoranjavalo.

Glavni autor ovog istraživanja Stephen T. Russell, koji je vodeći profesor na odjelu za ljudski razvoj i obitelj, komentirao je: “Mnoga trans djeca sama su izabrala imena koja su drugačija od onih koja su im dana kad su se rodili_e. Pokazali_e smo da što je veći broj situacija u kojima osobe mogu biti otvoreni_e oko svog odabranog imena i zamjenica, mentalno zdravlje tih osoba je bolje”.

Russell je očekivao da će pronaći poveznicu između slobodnog odabira imena i zamjenica s mentalnim zdravljem, ali kaže kako je ipak bio iznenađen rezultatima. “Radim s mladim LGBT osobama već 20 godina, i ponovno sam bio iznenađen s činjenicom koliko je ova veza jasna. Davanje potpore mladim osobama da sami_e biraju koja će imena i zamjenice koristiti je praktično i pokazuje poštovanje prema osobi”, rekao je Russell.  

Jedno istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da se 40% transrodnih osoba pokušalo ubiti.

Prošle godine, istraživanje na više od 3700 LGBT učenika_ca u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da se gotovo polovica trans učenika/ica pokušalo ubiti.

Sarah McBride, glasnogovornica za medije u Human Rights Campaign, nedavno je razgovarala o tome koliko je važno prihvatiti trans djecu te kako prihvaćanje unutar obitelji može značiti razliku između života i smrti. “Sjećam se kada mi je jedna majka transrodne kćeri rekla da kada joj je njezino dijete razotkrilo svoj rodni identitet, ona je morala odabrati želi li imati sretnu kćer ili mrtvog sina”, nadodala je McBride.

Sudjelujte u ‘živoj knjižnici’ udruge PaRiter

U sklopu projekta Živa knjižnica – Ne sudi knjige po koricama, koji financijski podržavaju Primorsko-goranska županija i Grad Opatija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke organizirat će žive knjižnice za učenike i učenice srednjih škola te za javnost na području PGŽ u 2018 godini.

Živa knjižnica djeluje kao i svaka druga knjižnica: jedina razlika je što su knjige ljudi, koji ne samo da informiraju i pričaju priču, već mogu i odgovarati na pitanja te ih postavljati. Na taj način otvara se neposredni, otvoreni i prijateljski dijalog između čitatelja/ica i živih knjiga te se na inovativni način utječe na dotadašnje stavove, smanjuju se negativne tenzije i jača empatija prema drugima i drugačijima. U živoj knjižnici čitatelji pomoću kataloga živih knjiga odaberu i posuđujuknjigu na ograničeno vrijeme, te je nakon čitanja (razgovora koji traje otprilike 30 minuta) ‘vraćaju na policu knjižnice’.

Udruga PaRiter ovim putem poziva zainteresirane pripadnike/ce manjinskih skupina da svojim sudjelovanjem doprinesu ovom događanju te kroz dijalog i upoznavanje s čitateljima potaknu razbijanje stereotipa, međusobno prihvaćanje i uvažavanje, kao i bolje razumijevanje. Traže se predstavnice i predstavnici različitih etničkih i rasnih skupina, seksualnih i rodnih manjina te njihovi roditelji, osobe s različitim invaliditetom, beskućnici/ce, stranci (koji privremeno ili duže vrijeme žive u Hrvatskoj), roditelji djece s poteškoćama u razvoju, albino osobe… svi oni koji se prepoznaju i voljeli bi obogatiti živu knjižnicu svojom pričom. Sudjelovati mogu i osobe koje ne govore hrvatski jezik – udruga će osigurati prevoditelje.

Prije živih knjižnica, knjige volonteri će sudjelovati na jednodnevnom treningu u Rijeci.

Više informacija možete saznati na internetskoj stranici Udruge PaRiter.

Prijaviti se možete e-mailom na udrugapariter@gmail.com ili na 095 3935 611 a najkasnije do 25.04.2018.

‘Sve u jedan glas’ – započela crowdfunding kampanja

Prema riječima Ginette Sagan, “Šutjeti pred nepravdom znači stati na stranu opresora”.

Zagrebačkom feminističkom aktivističkom zboru Le Zbor dosta je šutnje, i zato u suradnji s udrugom Domino organizira treći po redu festival aktivističkih zborova pod nazivom Sve u jedan glas, kao nastavak prethodnih dvaju festivala – beogradskog “Svi u glas” i ljubljanskog “Vsi v en glas”.

Le Zboru će se na festivalu pridružiti još sedam aktivističkih zborova – Praksa iz Pule, ZborXop i Domaćigosti iz Zagreba, Horkestar iz Beograda, 29. Novembar iz Beča, Zborke i Kombinat iz
Ljubljane. Kako bi ih sve ugostile, Le Zbor treba i vaš glas! Zato su pokrenule Indiegogo kampanju, kojom nastoje skupiti sredstva za pokrivanje troškova organizacije festivala.

Osim donacijom za kampanju, Le Zbor možete podržati i prilogom na samom događaju, 21. travnja 2018. u velikoj dvorani Teatra ITD u zagrebačkom Studentskom centru, od 15 do 21h.

“Kao aktivistkinje, u vrijeme kada se prodaju priče da je strašnija tzv. rodna ideologija od nasilja nad ženama, kada se o ratifikaciji Istanbulske konvencije razglaba, a o silovanjima i ubojstvima žena šuti, kada se te iste žene upućuje da svoje nasilnike ne prijavljuju te da im još po mogućnosti rode i dijete jer ipak se radi na demografskoj obnovi, odlučile smo naslovom poručiti da žene nisu i nikada neće biti drugotne – gramatički, društveno, politički ili na bilo koji drugi način. Poručujemo da nam je dosta! Muški dijelovi naših zborova pjevaju s nama u jedan glas jer je rodna ravnopravnost pitanje općeg dobra cijelog društva”, poruka je Le Zbora.

Udar na prava žena i LGBT prava: Prikupljanje potpisa za referendum protiv Istanbulske

Inicijativa Istina o Istanbulskoj objavila je danas kako kreće u prikupljanje potpisa za referendum protiv Istanbulske konvencije. Potpise će prikupljati od 13. do 27. svibnja, a pitanje će glasiti: “Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?”.

Iako je referendumsko izjašnjavanje o međunarodnim instrumentima potencijalno neustavno, iz Inicijative objašnjavaju kako je to u skladu s člankom 80. same konvencije prema kojem svaka država koja je ratificirala Konvenciju, istu može i otkazati u bilo kojem trenutku.

Da nas čeka još jedan teški napad na prava žena, tjedni homofobije i transfobije, potvrdili su i svojim objašnjenjem: “Pa neka na referendumu hrvatski narod pokaže želi li Hrvatsku kao suverenu zemlju koja je sama u stanju donositi zakone i provoditi ih, koja će isticati vrijednost braka i obitelji i poticati rađanje i zdrav razvoj djece i mladih, ili ćemo relativizirati te vrijednosti i ići u smjeru genderizma i transrodnosti, zbunjivati djecu i mlade, uvesti roditelja 1 i 2 umjesto mame i tate, te biti nečija igračka i ideološka kolonija zbog parcijalnih interesa određenih moćnika”.

Podsjetimo, zadnji put kad su ove skupine bučile o demokraciji i obiteljskim vrijednostima, dobile smo homofobnu definiciju braka u Ustavu. Sad nas najprije čeka početak rasprave o Konvenciji u Saboru, zatim prosvjed protiv Istanbulske konvencije u četvrtak u Splitu, kojem su podršku odlučili dati taksisti i autoprijevoznik Clissa, a u međuvremenu ćemo se naslušati izjava poput one današnje zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske komore Želimira Puljića, koji je Konvenciju komentirao rekavši kako su vjernici u velikoj nevolji jer ih “šaptači zmijama” žele zavesti na krivi put. U maju, dakle, slijedi prikupljanje potpisa za otkazivanje Istanbulske konvencije, tj. jasan udar na prava žena i na LGBT prava, a ne zaboravimo i tzv. Hod za život, koji ni ove godine sigurno neće izostati.

Kraj puta: Ustavni sud potvrdio kaznu za Pistoriusa

Vrhovni sud Južnoafričke republike odbacio je zahtjev Oscara Pistoriusa (31) na žalbu na izrečenu zatvorsku kaznu u trajanju od 13 godina. Tim je potezom okončana duga pravna bitku zbog Pistoriusova ubojstva djevojke 2013. godine.

Bivši paraolimpijac zatražio je od ustavnog suda da razmotri zatvorsku kaznu od 13 godina koja je izrečena u studenom prošle godine.

U sudskoj odluci, donesenoj 28. ožujka i objavljenoj u ponedjeljak, stoji da “zahtjev za žalbu odbačen” jer nema osnove za ustavnu tužbu.

14. veljače 2013., u ranim jutarnjim satima, Pistorius je ubio Reevu Steenkamp pucajući četiri puta kroz zaključana vrata kupaonice, kasnije rekavši kako je mislio da se radi o provalniku.

2014. godine Pistorius je osuđen za ubojstvo iz nehaja, ali optužba je nakon žalbe tužiteljstva promijenjena u umorstvo.

Pistorius se ustavnom sudu pokušao žaliti i na optužbu, ali je i u tom navratu odbijen.

“Ovo je kraj puta. Nema drugih dostupnih pravnih opcija”, izjavio je glasnogovornik državnog tužiteljstva Luvuyo Mfaku, pozdravljajući presudu.

Tania Koen, odvjetnica obitelji Steenkamp, rekla je da su Reevini roditelji “uvijek imali vjeru u pravosudni sustav” i da nemaju nikakvih dodatnih komentara.

“June i Barry angažirali su se oko zaklade Reeva Rebecca Steenkamp koja je osnovana u čast njihovoj kćeri”, rekla je Koen.

Godinu prije nego što je ubio Steenkamp, u Londonu 2012., Pistorius je bio prvi trkač s dvjema protezama koji je sudjelovao u utrci na Olimpijskim igrama.

Tada je bio uzor za osobe s invaliditetom diljem svijeta, a suđenje je odjeknulo svjetskim medijima.

Za televizijski intervju izjavio je da je pomislio da je u kući provalnik te da je u strahu zgrabio pištolj i bez proteza prišao kupaonici prije nego je ispalio četiri hica.

Ne zna se kada bi Pistorius, koji se nalazi u pritvoru u blizini glavnog grada Pretorie, mogao steći pravo na uvjetni otpust.

Otvorenje izložbe ‘Priče, privremene’

Dvogodišnji projekt zagrebačke Galerije Nova i kustoskog kolektiva WHW o povijesnom fenomenu gastarbajterstva i suvremenoj izbjegličkoj krizi završava se grupnom izložbom Priče, privremene koja se otvara u srijedu 11. travnja u 20 sati. Predstavit će se novi rad Ane Dane Beroš i Matije Kralja, dokumentarni film Buffet Željezara Gorana Devića i projekt Tončija Vladislavića, Lee Vene i Ivane Čuljak Pričam ti priču … iglom i koncem.

Izložba Priče, privremene okuplja umjetnička opažanja koja se vezuju za uzroke i posljedice migracija. U trenutku kada se čini da ne postoje adekvatne političke poluge koje bi omogućile sistemske pomake s ciljem ukidanja uzroka migracija, radovi okupljeni na ovoj izložbi ističu važnost stvaranja privremenih zajednica i zajedništva. Tijekom proteklih godina, video-umjetnik Matija Kralj i arhitektica Ana Dana Beroš istražuju i dokumentiraju (de)konstrukciju tzv. balkanske rute, od tranzicijskog centra Dobova na slovensko-hrvatskoj granici, preko makedonsko-grčke granice i neformalnog pograničnog izbjegličkog naselja Idomeni, do grada Mardina u sjevernoj Mezopotamiji, nadomak tursko-sirijske granice, gdje su bilježili svakodnevicu gradskih izbjeglica. Instalacija Bilješke iz Grčke, 2016.-2017. nastala specifično za prostor Galerije Nova, dio je njihovog dugoročnog projekta Geotrauma koji bilježi tragove širećih granica i isprepletenost (su)djelovanja europskih migracijskih politika i međunarodnih humanitarnih organizacija te mase turist-volontera (engl. voluntourists) i aktivista anarhista u “industriji katastrofe”.

Opservacijski, nagrađivani dokumentarni film redatelja Gorana Devića Buffet Željezara (2017) prati Ernu i Dževada, vlasnike buffeta koji je pred zatvaranjem. Buffet se nalazi na autobusnoj stanici na ulazu u tvornički krug Željezare Sisak koja je tijekom socijalizma bila jedna od vodećih željezara istočne Europe. Sniman uglavnom jednom kamerom koja u punom radnom vremenu buffeta od 7 do 21h bilježi “birtijske razgovore” tjedan dana pred zatvaranje, film iznosi nepovratne učinke tranzicije poput osiromašenja, ekonomskog kolapsa i gubitka radničkih i ljudskih prava.

Pričam ti priču … iglom i koncem Tončija Vladislavića, Lee Vene i Ivane Čuljak nastaje u sklopu radionice za tražitelje azila u Hrvatskoj Kreacija, afirmacija, integracija koju je CIMO – Centra za istraživanje mode i odijevanja realizirao u suradnji s RCT – Rehabilitacijskim centrom za stres i traumu.

Radionice, realizirane od studenog 2016. do svibnja 2017. u prihvatilištima za tražitelje/ice azila Kutina i Porin u Zagrebu s migrantima iz Afganistana, Irana,  Sirije, Iraka, Somalije i Turske, u tradicionalnu tehniku vezenja tekstila uvele su nove sadržaje vezane za njihova iskustva izmještanja i migracije. Uz terapijski učinak procesa vezenja, tijekom radionica ostvarena je višestrana komunikacija unutar koje su sudionici/e prenoseći vlastita iskustva interpretirali i novonastala sjećanja u izmještenoj situaciji ispunjavajući privremeni boravak novim sadržajem. Ovaj terapijsko–kreativni projekt predstavlja svojevrsnu mapu druženja koja, osim socijalnog okvira nije lišena ni emotivnog učinka posredovanog činom vezenja.

Za vrijeme trajanja izlože (11.4.-2.6.) u Galeriji Nova će se po promotivnoj cijeni moći kupiti 101. broj časopisa Život umjetnosti pod nazivom TRANS|MIGRANTNOST: psihogeografije prijelaza čija je gostujuća urednica jedna od autorica s izložbe, Ana Dana Beroš. U časopisu su predstavljeni neki od autora projekata zastupljenih na izložbi (AD Beroš, M. Kralj, T. Vladislavić, L. Vene).

Showroom Galerije Nova (Teslina 7) ugostit će od 11. do 17. travnja konferenciju #TROS – the Route of Solidarity: Citizens Pathways Towards Inclusive Europe, kojoj je cilj podržati i povećati broj aktivnih građana/ki koji njeguju uključivanje i uzajamno razumijevanje prema migrantima i izbjeglicama. Organizator konferencije je Udruga PANK-platforma aktivnih nezavisnih kreativaca.

Izložba je dio dvogodišnjeg suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje koji je u sklopu EU programa Kreativna Evropa inicirao kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW u suradnji s Tensta Konsthall iz Stockholma, Centrom za mirovne studije iz Zagreba i European Institute for Progressive Cultural Policies/ EIPCP iz Beča.