Markić proglašena krivom za klevetu, Simić: ‘Osjećam se kao na dodjeli Oskara’

Željka Markić, čelnica ultrakonzervativne udruge U ime obitelji i pokretačica iz nje proizašle političke stranke, danas je pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu nepravomoćno proglašena krivom za klevetu, izvještavaju Novosti. Presuda je donesena na osnovu tužbe koju je protiv nje podigla književnica i filmska kritičarka Mima Simić. Ona je Željku Markić tužila zbog tvrdnji koje predsjednica U ime obitelji u veljači 2016. izgovorila u intervjuu za Jutarnji list.

‘Dovoljno govori činjenica da je u ove tri godine 88 posto ukupnih sredstava, oko 1,3 milijuna eura, podijeljeno na 12 posto portala odnosno udruga. Naveli smo brojne primjere sukoba interesa, primjerice Mima Simić, LGBT aktivistica, tri je godine zaredom bila birana u Povjerenstvo te je to isto povjerenstvo dodjeljivalo sredstva portalu Vox Feminae kojemu je njezina partnerica bila stručna suradnica. I onda ne čudi što je gospođa Simić svirala gitaru i pjevala na Markovu trgu protiv ministra Hasanbegovića. Šteta što nije podigla glas i kao članica Povjerenstva tri godine zaredom ustala protiv nepravilnosti i privilegiranosti određenih udruga i medija. Da je to učinila, danas bi bila vjerodostojna. Na žalost, u ovim okolnostima harangu protiv ministra Hasanbegovića mogu jedino čitati kao pokušaj zadržavanja nezakonitih privilegija’, rekla je tada Markić u intervjuu Jurici Körbleru.

Presudom je sutkinja Sandra Kantolić osudila Markić na novčanu kaznu od 60 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od sto kuna. Međutim, budući da je ranije nekažnjavana, izrečena joj je uvjetna osuda na godinu dana. Cijeli proces za Novosti je komentirala Mima Simić.

“Ovo je prva kaznena presuda Željki Markić, a ja se osjećam kao na dodjeli Oskara! Želim zahvaliti svojim roditeljima koji su me uvijek podržavali u svemu, svojoj genijalnoj odvjetnici Zrinki Bojanić, s kojom dosad imam stopostotni uspjeh u svim parnicama te hrvatskom pravosuđu koje ne pravi klasne, vjerske ili rodne razlike! Nadam se da će gđa Markić prije blaćenja i klevetanja ideoloških neistomišljenika sljedeći put dvaput promisliti i svoje riječi radije progutati. Također se nadam da će ovaj uspjeh moje ekipe poslužiti kao nadahnuće svim nepravedno medijski poniženim i neutemeljeno sramoćenim građankama i građanima, da se ne daju gaziti. Na sud! Na sud”, poručila je književnica i filmska kritičarka.

U ozbiljnijem tonu, Simić napominje da je proces trajao dvije godine.

“Bilo užasno stresno i naporno. Iz toga je jasno da bi sustav trebao bolje funkcionirati, ali nam to govori i zbog čega ljudi, barem djelomično, nisu skloni podizati tužbe. Meni je i simbolički i konkretno bilo važno ovaj slučaj istjerati do kraja”, zaključila je ona.

Kako objašnjava odvjetnica Zrinka Bojanić, iako nepravomoćna, ovo je prva kaznena presuda protiv Željke Markić i prvi put da ona kazneno odgovara za izgovorene riječi.

“Važno je da je ovime poručeno da iznesene činjenice u javnom prostoru nose za sobom odgovornost, pa i kaznenu odgovornost, te da svi ljudi koje gospođa Markić u svom javnom djelovanju neistinito proziva počnu djelovati u okviru zakonskih mogućnosti i podnose tužbe radi zaštite svojih prava”, poručila je za Novosti Zrinka Bojanić.

‘Aktivni građani – budi promjena u svojoj lokalnoj zajednici’

Centar za mirovne studije poziva zainteresirane osobe da se do 20. siječnja prijave za sudjelovanje na radionici Aktivni građani – budi promjena u svojoj lokalnoj zajednici koja će se održati u Zagrebu.

Radionica je namijenjena osobama koje su zainteresirane za pokretanje aktivnih promjena u svojim lokalnim zajednicama, pronalaženje osoba s kojima bi se povezale u svrhu zajedničkog ostvarivanja tih promjena te općenito, unaprjeđenju života zajednice kroz poticanje tolerancije i interkulturalnosti.

Radionica Aktivni građani promovira aktivnosti organizirane i vođene od samih građana i građanki koji vide važnost aktivnog uključivanja u svoje lokalne zajednice i stvaranja otvorenih interkulturalnih zajednica.

Kroz radionicu sudionici i sudionice imat će priliku istražiti kako se formira kultura i naš vlastiti identitet te koja je važnost dijaloga u pronalaženju zajedničkih rješenja. Kroz širenje shvaćanja lokalnih i globalnih zajednica, trening osnažuje sudionike i sudionice da preuzmu aktivnu ulogu i budu dio promjena u svojem okruženju.

Uz to, radionica nudi alate za organiziranje malih društvenih akcija u lokalnoj zajednici te stvara mogućnost za istraživanje vlastitih stavova i otvorenosti prema različitostima. 

Cilj malih društvenih akcija je promoviranje interkulturalnosti, borba protiv ksenofobije i netolerancije,  otvaranje prostora za međusobnu suradnju, razumijevanje i toleranciju u lokalnoj zajednici te prevladavanju stereotipa i izgradnji pozitivne slike o migrantima i izbjeglicama koristeći društvene mreže i raznolike senzibilizacijske/društvene aktivnosti (predavanja, diskusije, radionice, projekcije, izložbe, nešto drugo ovisno o vašim idejama). 

 

Program se provodi kroz dvije dvodnevne radionice koje će se održati:

27.-28. siječnja i 10.-11. veljače 2018. godine u Zagrebu.

  

Radionice će se održavati: subotom od 10 – 17 i nedjeljom od 10  – 16 sati.

Za sudionike i sudionice oba dana radionica biti će osiguran ručak.

 

Nakon završetka radionica sudionici i sudionice će provesti manje senzibilizacijske/društvene akcije u svojoj lokalnoj zajednici uz podršku i mentorstvo voditelja i voditeljice radionice.

Organizacija malih društvenih akcija provodit će se od veljače do svibnja 2018. godine

 

Program radionice podijeljen je u dva modula:

 

1.    Identitet, kultura i interkulturalni dijalog (27.-28. siječanj)

×     Upoznavanje s idejom treninga Aktivni građani

×    Formiranje kulture i identiteta

×     Dijalog  i mogućnost učenja i djeljenja kroz dijalog

 

2.     Lokalne i globalne zajednice i planiranje malih društvenih akcija   (10.-11. veljače)

×     Razumjevanje koncepta lokalne zajednice

×     Povezanost lokalne i globalne zajednice

×     Identificiranje ključnih dionika u vlastitim lokalnim zajednicama

×    Planiranje budućih senzibilizacijskih aktivnosti te kako ih provesti

 

Prilažemo prijavni obrazac i radujemo se vašoj prijavi! 

Prijave pošaljite do 20.01.2018. na lea.horvat@cms.hr

Neprofitni mediji zahtijevaju raspisivanje i provođenje natječaja Mediji zajednice

19 nakladnika neprofitnih medija, među kojima i CESI – nakladnica Libele, poslalo je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Klubovima zastupnika Hrvatskog sabora, Ministarstvu kulture RH, Pučkoj pravobraniteljici, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, Savjetu za razvoj civilnog društva te Agenciji za elektroničke medije, u kojem upozoravaju na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj i traže da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice. Pismo prenosimo u cijelosti. 

Poštovani,

obraćamo vam se kako bismo još jednom upozorili na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj, posebice posljednje dvije godine. Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije “slučajnost” ili “greška” bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara/ki (istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna).

Program financiranja tada je ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki vid institucionalnog financiranja nastaviti kada se usvoji medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora. Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice.

U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula 2015. godine, od početka je čitav proces bio problematičan i netransparentan. Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama Ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu.

Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao “neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe” i “čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita”.

Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a.

Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji.

Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija.

Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg.

Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu.

Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg “domišljanja” što bi bili “mediji zajednice” – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u.

S obzirom na sve navedeno, zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiramo na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija.

 

Potpisnici:

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

CroL – Udruga za medijski aktivizam

Dom kulture Zagreb

GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr

Hrvatski centar za radničku solidarnost

Info Zona

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

Mreža antifašistkinja Zagreb

Prostor rodne i medijske kulture K-zona

Udruga Pogledaj.to

Udruga Radio Student

Udruga Slobodni Filozofski

Udruga za feminizam i kulturu Muf

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Udruga za promicanje  civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris

Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr

Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije “Lupiga – svijet kroz obične oči”

Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura

Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA

Offertissima iz prodaje povlači ‘Opizdilicu za seksualni odgoj žena’

Offertissima sa svojih polica povlači seksistički proizvod koji promiče nasilje prema ženama, javlja Jutarnji list.

Radi se o drvenoj daščici s jastučićem na jednom kraju koja je nazvana “Opizdilica za seksualni odgoj žena” i na kojoj pišu jasne upute za upotrebu: “Ako samo leži kao klada – opizdi 1X; Ako odbije dati pusu “gospodinu” – 3X; Ako ima miris po ribarnici – opizdi 5X – i pošalji u kupaonicu; Ako je opet “boli glava” – lupati dok je stvarno ne počne boljeti”.

Uprava Offertissime potvrdila je, dakle, Jutarnjem da se svi proizvodu vraćaju dobavljaču, a proizvođač je istaknuo kako je sve samo “čisti humor, zezancija” i kako mu se čini da “kod nas više šala i humor nisu dozvoljeni”. Jadan on.

Virtualnim muzejom do edukacije najmlađih generacija

Projekt koji će pridonijeti osvješćivanju javnosti i informiranju u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti svečano je zatvoren danas u Kući Europe u Zagrebu.

Jednogodišnji projekt rezultirao je izradom programa rada i definiranja tehničkih rješenja za organizaciju, uspostavu, opremanje i promociju budućeg Informacijsko – edukativnog centra Diverterra u navedenim područjima s ciljem informiranja i edukacije djece predškolskog i školskog uzrasta te opće javnosti.

Kao ključni rezultati projekta predstavljeni su koncept budućeg Infocentra zaštite okoliša i prirode Diverterra (stacionarna komponenta), te tzv. virtualni muzej (mobilna komponenta).

Ovim projektom, odnosno realizacijom IEC Diverterre, na jednome će se mjestu objediniti teme zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti. Iste će se predstaviti  korištenjem najboljih dostupnih tehnologija za obradu i prezentaciju tema, prateći aktualne svjetske spoznaje. Iako je planirano da stacionarna komponenta Diverterre, kojoj je pružena podrška Ministarstva za zaštitu okoliša i energetiku, Grada Zagreba, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje bude uspostavljena u Zagrebu, dio prezentacijskog sustava bit će mobilan što će omogućiti edukatorima da dio programa prezentiraju i demonstriraju u svim krajevima Republike Hrvatske. Tako će na izuzetno zanimljiv, ali i poučan način, predškolskim i školskim uzrastima predmetne teme biti približene i kroz virtualni muzej prilagođen korištenju na terenu – u dječjim vrtićima i školama”, pojasnila je dr.sc. Ivana Gudelj, ravnateljica HAOP-a.

Tijekom implementacijskog perioda, zajednica izvoditelja zajedno s tematskim stručnjacima izradila je koncept, prezentacijski i edukativni program budućeg IEC Diverterra, razvila prikladne pakete edukativnih aplikacija iz predmetnih tema te definirala način prezentacije i trenutno najmodernije prikladne prezentacijske alate, opremu i tehnologiju. Uz primjenu ovakvih tehnologija, IEC Diverterra će biti iskorak u dosadašnjoj praksi interpretacije navedenih tema.

Inicijator projekta je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a projekt je provela zajednica izvoditelja SPAN d.o.o., EKONERG – institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o., MANJGURA d.o.o., Novena d.o.o. i IMAGINATION:FIRST GmbH.

Ishodi ove jednogodišnje avanture kao i njen nastavak kojem težimo i koji očekujemo, kroz projekt, provedbu i uspostavu IEC Diverterra, promijenit će, sigurna sam, način na koji naši najmlađi naraštaji, ali i šira javnost gledaju na prirodu i okoliš u Republici Hrvatskoj. Projekt možda jest započeo kao mala ideja, no s vremenom je, zahvaljujući zajedničkom trudu i naporu, poprimio trenutne razmjere te je kao takav dokaz da i male ideje pokreću i mijenjaju svijet i da svatko može dati svoj doprinos. I to je poruka koju želimo prenijeti preko našeg Centra – i najmanja pozitivna promjena čini razliku, svatko od nas može dati doprinos i utjecati na zajednički boljitak, a to se posebno odnosi na zaštitu okoliša i prirode“, izjavila je voditeljica projekta ispred HAOP-a Tihana Ivić.

Sadržaj branda Diverterra je zanimljiva priča o Hrvatskoj, maloj zemlji iznimne bio i geo raznolikosti što će biti predstavljeno kroz istoimeni IEC. Cilj je predočiti izazove suvremenog načina života, njihov utjecaj na iznimne vrijednosti naših karakterističnih ekosustava, uzroke i posljedice klimatskih promjena, te zorno prikazati ulogu i moć pojedinca, ali i moć zajednice u nošenju s njima“, dodao je Krešo Troha, voditelj projekta za zajednicu izvođača.

Projekt vrijedan 270.000,00 € (90% ugovorenog iznosa financirano je iz programa Prijelazni instrument, a 10% predstavlja nacionalno sufinanciranje), proveden je temeljem Ugovora o uslugama unutar programa Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, a provedba projektnih aktivnosti trajala je 12 mjeseci, od siječnja 2017. do siječnja 2018.

Postani Prajdizan_ka i organiziraj Pride

Zagreb Pride uputio je poziv osobama koje cijene i žive pravdu, jednakost, ravnopravnost, sreću, veselje i ljubav da se uključe u organiziranje ovogodišnje Povorke ponosa. 

“Pridruži nam se i pomogni da 17. godinu zaredom zajedno organiziramo Povorku ponosa u Zagrebu i pokažemo svima da nas ima, i da ćemo dići glas za ono u što vjerujemo”, stoji u pozivu.

Pride je pojasnio način rada i funkcioniranja Organizacijskog odbora Povorke ponosa: “Posložit ćemo se u manje timove koji će na tjednim sastancima zajedno raditi na nekom segmentu organizacije – tako da sam_a biraš u kojem ćeš području i na koji način sudjelovati. Ne brini ako nemaš iskustva – prije početka rada sudjelovat ćeš u 4 edukativne radionice, a kasnije ćeš imati svoju koordinatoricu koja je tu za tebe, što god ti trebalo”.

Sudjelovanjem u organizaciji Povorke Pride tvrdi da dobivate mnogo:

Novi_e prijatelji_ce i aktivizam

  • Upoznavanje novih osoba koje dijele tvoje vrijednosti i interese
  • Upoznavanje LGBTIQ pokreta u Hrvatskoj (a i šire!)
  • Učimo jednie od drugih kako biti aktivan_na član_ica društva

Iskustvo i znanje

  • Konkretna znanja i vještine potrebne za organiziranje javnog događaja
  • Socijalne vještine kroz suradnju s različitim profilima osoba
  • Iskustvo rada u timu s različitim ličnostima

Kreativnost i samoispunjenje

  • Prilika da se kreativno izraziš te doprineseš glasu LGBTIQ pokreta, izgledu i atraktivnosti Povorke, originalnosti programa u Mjesecu ponosa, otkačenosti tuluma i još mnogo toga 

Ako želiš biti dio ovogodišnje Povorke i Mjeseca ponosa, ispuni prijavnicu “Budi prajdizan_ka!” do 10.02.2018., a mi ćemo ti se povratno javiti s planom i programom.